#crnagore

[gebirgsjaeger24]

Lonesome Quad in Crnagore’s black mountains.

[balkantimes]

Postaje li Crna Gora nova tačka regionalne nestabilnosti?

Crna Gora bi se mogla dramatično promijeniti i za Bošnjake i za Hrvate i za Albance.

Davor Gjenero 

Milu Đukanoviću i njegovu timu može se predbaciti mnogo toga, ali im nije moguće zanijekati visok stupanj političkog profesionalizma, koji je dr��avi, što ju je taj tim vodio, osigurao minimalizaciju rizika, potiskivanje unutarnje napetosti i izbjegavanje ratnog sukoba na njihovu teritoriju.

Virtuozne političke sposobnosti, kakvima je Kiro Gligorov u ranim devedesetima Makedoniju izveo iz postjugoslavenskog kaosa, Milo Đukanović pokazao je desetljeće kasnije.

Projekt neovisne Crne Gore, naime, nije bio na dnevnom redu tako dugo dok se činilo da je sa Zoranom Đinđićem i demokratskom koalicijom, koju je on vodio, moguće tadašnju SR Jugoslaviju transformirati u normalnu uređenu državu i otvoreno društvo.

Iluzije o europeizaciji Srbije ubijene su mecima u Zorana Đinđića, a put Crne Gore prema neovisnosti pokrenut je odmah nakon atentata.

Izvinjenja Dubrovniku i Hrvatskoj

Crna Gora je savladala i relativno visok prag za valjanost odluke o neovisnosti, što im ga je zadala Europska unija, a nakon toga je započela priča o uspjehu, barem kad je politička pozicija Crne Gore u pitanju.

Žarko Puhovski pomalo cinično uspoređuje današnji položaj Crne Gore s onim Austrije, koja se sustavno predstavlja kao prva žrtva fašizma, a ne kao jedan od čimbenika fašističke agresije. Đukanović je uspio osloboditi Crnu Goru odiuma zbog sudjelovanja u Miloševićevoj agresiji, što je bilo moguće samo zahvaljujući pravovremenim političkim potezima.

Seriju isprika za ratna stradanja započeo je upravo Đukanović, sad već daleke 2000. u Cavtatu, rodnom mjestu Baltazara Bogišića, hrvatskog pravnika koji je izgradio suvremeni pravni sustav Crne Gore, kombinirajući europsku pravnu baštinu (suvremeno bi se reklo acquis) i običajno pravo Crne Gore.

Đukanović je tada, nakon razgovora s predsjednikom Mesićem, izrekao ispriku Dubrovniku i Hrvatskoj zbog sudjelovanja Crnogoraca u agresiji na ovaj dio Hrvatske. Drugi potez isprike bio je neočekivan, a učinio ga je tadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, 2003. godine. Tada su se Marović i Mesić međusobno ispričali za sva zla koje su njihove države nanijele građanima one druge.

Crnogorci, međutim, nisu stali na isprikama. Crna Gora jedina je uredila svoja granična pitanja sa svim susjednim državama, a izrazito je dobro zaštitila manjine, i Albance, i Bošnjake i Hrvate, a sve vrijeme neovisne Crne Gore manjinske su političke elite sudjelovale u crnogorskoj izvršnoj vlasti.

Otvorena pregovaračka poglavlja

Crna Gora je ušla u NATO, a objektivno je neusporedivo ispred Srbije u pristupanju Europskoj uniji. Uz sva zakašnjenja, ona je ipak otvorila sva pregovaračka poglavlja, a svoju je vanjsku i sigurnosnu politiku posve harmonizirala s onom europskom.

Ključan problem koji se vezuje uz Crnu Goru je korupcija, koja je uostalom strukturni problem u svim balkanskim državama (ne samo onima postjugoslavenskima), a temeljno oruđe protiv korupcije višestruka je smjena vlasti. Nakon druge ili treće smjene vlasti javna uprava stječe samopouzdanje, načelo kompetencije zamjenjuje načelo partijske podobnosti u upravi, pa administrativna vlast postaje svojevrsnim kontrolorom politike, kao što bi to morale biti i sudbena vlast, ali i neovisna javnost.

Međutim, u Crnoj Gori, uz politički blok, koji je činio oko 25 posto biračkog tijela, a koji je sustavno negirao crnogorsku državnost, smjena vlasti nije bila moguća, a da se pritom ne uruši državnost Crne Gore. Taj se rizik pokazao i na ovim izborima.

Politički blok, koji je nastupao kao velikosrpski, imao je vrlo jasno zadano ograničenje, a s velikosrpske platforme jednostavno nije bilo moguće ugroziti Đukanovićevu vlast. Kombinacija istovremenog ruskog utjecaja (a Rusiji je primarni cilj uspostaviti što je moguće veći nered na Balkanu, kako bi se otežao posao Europskoj uniji) i utjecaja Beograda na velikosrpski blok u Crnoj Gori, dovela je do promjene paradigme negatora crnogorske državnosti.

Umjesto na velikosrpsku ideologiju, ovog su se puta oslonili na njen možda najopasniji derivat – koncept svetosavlja, klero - fašističku ideologiju koju su tridesetih godina prošlog stoljeća razvili Nikolaj Velimirović i Dimitrije Ljotić. Svetosavlje je bilo svojevrsna „nacionalizacija” univerzalnog pravoslavlja, a ideologija Savu Nemanjića zloupotrebljava tek kao povijesno pokriće, iako ova ideologija, tipična na prvu polovinu 20. stoljeća, nema ništa s njim i njegovim vrijednostima.

Vanjski utjecaj

Svetosavlje nije moglo imati nikakve uloge u crnogorskoj povijesti, u razdoblju koje je prethodilo okupaciji od strane Srbije nakon Prvoga svjetskog rata. Svetosavlja u političkom smislu, naime, nije bilo prije tridesetih godina prošlog stoljeća i prije Nikolaja Velimirovića.

Risto Radović, ključni politički akter, koji djeluje unutar crkvene strukture SPC u Crnoj Gori, oblikovao je neosvetosavsku ideologiju, a pokušaj države Crne Gore da regulira odnose s jedinom vjerskom zajednicom, koja sustavno ne priznaje državni suverenitet države na čijem području djeluje, iskoristio je za pokretanje dugotrajne socijalne dinamike, vođene sukladno temeljnim populističkim principima potiskivanja racionalnog diskursa, poticanja iracionalnog straha i negiranja autoriteta znanosti i stručnosti.

Rezultat je takav da je Đukanovićev DPS relativni pobjednik izbora, ali da svejedno u ovom parlamentarnom sastavu ne može formirati većinu. Kako sada izgleda, Velimirovićevska koalicija osvaja jedan mandat manje od Đukanovićeve stranke, ali s koalicijskim partnerima DPS će imati tri mandata manje od koalicije triju opozicijskih lista.

Jedan od Đukanovićevih problema je činjenica da je vanjskim utjecajem (ali niti pod utjecajem iz Podgorice, a niti iz Zagreba) podijeljeno hrvatsko biračko tijelo u Boki Kotorskoj, pa su obje liste ostale ispod izbornog praga. Tako Hrvati prvi put neće biti zastupljeni u crnogorskom parlamentu. Međutim, to nije presudilo izbore, jer i bez toga DPS i Đukanović „kratki” su za dva mandata.

Medijski pritisak

Neviđeni medijski pritisak, vođen iz Beograda, ali i posredstvom medija pod kontrolom Beograda u Crnoj Gori, postigao je rezultat, konstitucionalistički blok je oslabljen, a s 33 posto glasova Velimirovićevska „svetosavska” koalicija ostvarila je povijesni rezultat.

Donedavni ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko očito je u Crnoj Gori obavio fantastičan posao za Putina i bitno pridonio stvaranju kaosa na Balkanu. Nesterenko uskoro sjeda u fotelju ruskog ambasadora u Zagrebu, a čini se da hrvatska politička elita nije svjesna da bi to morao biti povod za uzbunu i brzo krpanje svakog eventualno otvorenog euro - atlantskog otkrivenog boka u Hrvatskoj.

Vlada koja bi bila predvođena Radovićevim „Velimirovićevcima” u Crnoj Gori još nije osnovana, i do njenog osnutka ipak je još dalek put. Međutim, Crna Gora bi se mogla dramatično promijeniti. I za Bošnjake, i za Hrvate i za Albance ona bi mogla prestati biti domovinom koja skrbi za manjine, a za susjede - Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo i Albaniju - s takvom novom administracijom sigurno ne bi bila zemlja europskog dobrosusjedstva, s kojom je moguće racionalno riješiti sva otvorena pitanja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor

[balkantimes]

Crna Gora odblokirala pregovore s EU

Premijer Duško Marković smatra da se radi o rezultatu napora Hrvatske da politiku proširenja zadrži visoko na agendi EU-a.

Predstavnici zemalja EU u radnoj skupini za proširenje podržali su u utorak prijedlog za otvaranje posljednjeg neotvorenog pregovaračkog poglavlja s Crnom Gorom te je tako za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a došlo je do deblokade pregovora o pristupanju Crne Gore, prenosi Hina.

Ti su pregovori mirovali od prosinca 2018. godine, do kada je otvoreno 31 od ukupno 32 pregovaračka poglavlja.  

Odluku  o otvaranju poglavlja 8, koje se odnosi na konkurenciju, formalno bi u srijedu trebali potvrditi stalni predstavnici zemalja članica EU-a u Bruxellesu, dok bi međuvladina konferencija o otvaranju Poglavlja 8 mogla bi biti održana početkom idućeg tjedna.

Crnogorski premijer Duško Marković, komentirajući ovu vijest iz Bruxellesa, rekao je da je ovo veliki dan za Crnu Goru i da je zemlja potvrdila da je najperspektivnija i najbliža članstvu u Europskoj uniji te će postati prva zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.

"Otvaranje poglavlja 8 zapravo obilježava završetak prve faze procesa integracije u EU i daje nam vjetar u leđa da s novim elanom pristupimo ispunjavanju obaveza u narednoj, najzahtjevnijoj fazi zatvaranja poglavlja", rekao je Marković.

On je istaknuo da ga posebno raduje što je 'zeleno svjetlo' dano tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a "što je rezultat nesebičnih napora susjedne Hrvatske da politiku proširenja zadrže visoko na agendi Unije".

Milanović pozdravio deblokadu pregovora

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u intervjuu crnogorskom Javnom servisu RTCG rekao je da su to solidne vijesti te da je dobro da se "ovo dogodilo tijekom predsjedanja Hrvatske", podsjećajući da su u tijeku njezinog vođenja Vijeća EU otvoreni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Hrvatska, smatra Milanović, nema razloga da bude nezadovoljna svojim predsjedanjem Vijećem EU.

“Da je situacija bila normalna, Hrvatska bi vrlo kvalitetno odradila posao, s obzirom na to da je sve stalo i ovo je dobro. I Njemačka bi imala problema s predsjedanjem, ljudi se nisu sastajali, nadali smo se nečem sadržajnijem", kazao je on za RTCG.

Crna Gora do sada je otvorila 31 poglavlje u pregovorima s EU, a privremeno je zatvorila tri. Na otvaranje posljednjeg poglavlja 8 čekalo se od prosinca 2018. godine, a EU je na taj način željela stavi do znanja Podgorici da je "usporila" u područjima vladavine prava i borbe protiv korupcije.  

Ipak, u 'non-paperu' Europske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen početkom mjeseca, utvrđen je napredak Crne Gore u tim ključnim područjima.

'Hrvati žele dobro Crnoj Gori'

Predsjednik Milanović ocijenio je kao dobar položaj Hrvata u Crnoj Gori i smatra da oni podržavaju koncept građanske države.

"Crna Gora je građanska država i mislim da se Hrvati tu dobro prepoznaju, nema ih puno, žele dobro ovoj državi i mislim da tako rade i da se tako ponašaju", rekao je Milanović, istaknuvši i da dobri odnosi Zagreba i Podgorice nisu od jučer, već se, kako je rekao, na tome radilo godinama.

"Gospodin Đukanović se ispričao za Dubrovnik prije puno godina, ne mora dva puta, to je jedna nesretna, loša epizoda, sada smo na istom putu i djelimično u istom društvu… Nama je važno, meni je važno, da naši susjedi budu ljudi koji dijele slične, ne nužno iste vrijednosti, i čije ponašanje možemo u dobrom smislu predvidjeti, kao i oni naše. To je umjetnost nakog zajedničkog susjedskog života", rekao hrvatski predsjednik.

Milanović je naveo i da je je siguran da će pitanje granica s Crnom Gorom doći na dnevni red, ali bez pritisaka i na civilizirani način, prenosi Hina.

Izvor

[balkantimes]

Đukanović: Nema kompromisa sa nacionalistima

Kad su odnosi crkve i države u pitanju, Crna Gora će istrajati na postulatima multietničkog društva, rekao je crnogorski predsjednik.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da u toj zemlji neće biti kompromisa sa nacionalistima i pored brojnih političkih pritisaka, javlja Anadolija.

Đukanović je, na sastanku sa ambasadorima država članica Evropske Unije (EU) u Podgorici, istakao da će Crna Gora istrajati na postulatima multietničkog građanskog društva koje usvaja evropski sistem vrijednosti.

"Vezano za aktuelnu temu odnosa crkve i države, mogu reći da će Crna Gora istrajati na postulatima multietničkog građanskog društva koje usvaja evropski sistem vrijednosti. I da, uprkos brojnim političkim pritiscima, kompromisa sa nacionalistima i onima koji žele da unište tekovine ove generacije neće biti", kazao je Đukanović.

Vladavina prava prioritet državne politike

Kako se navodi u saopštenju iz njegovog kabineta, crnogorski predsjednik je kazao da će vladavina prava biti ključni prioritet državne politike. On je istakao da je vladavina prava preduslov ekonomskog razvoja i saradnje sa kredibilnim partnerima.

"Evropeizacija je i dalje put bez alternative za region u kojem se i danas vode teške bitke za evropsku perspektivu. Dalja evropeizacija suštinski je interes i regiona i EU i u tom kontekstu pozdravljam otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je podsticaj za sve", kazao je Đukanović.

Na sastanku je ambasador Republike Hrvatske u Podgorici Veselko Grubišić pohvalio reakciju crnogorskih državnih organa u borbi protiv korona virusa, kao i repatrijaciji hrvatskih i građana drugih evropskih zemalja.

Crna Gora može računati na EU

"Crna Gora je vrednovala pomoć na dostojanstven način i pokazala da je pravi saveznik, država na koju se može računati. Crna Gora isto tako može računati na EU i u procesu ekonomskog oporavka", kazao je Grubišić.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je podsjetio na veliku pomoć Unije Crnoj Gori i izrazio zadovoljstvo, kako je rekao, "komunikacijom između prijatelja".

On je kazao da je EU iskazala interes za ekonomski oporavak države i stvaranje ambijenta za uređen i proaktivan investicioni ambijent.

Izvor

[balkantimes]

Sve teža epidemiološka situacija u regiji

U Sjevernoj Makedoniji 156, u Srbiji 93, u BiH 84, a u Crnoj Gori 13 novih slučajeva - preminulo je sedam osoba.

Nova 84 slučaja korona virusa zabilježena su u Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata, i to u entitetu Federacija BiH 53 od 484 testirana uzorka, a u entitetu Republika Srpska 31 od 368 testiranih, prema podacima entitetskih zavoda za javno zdravstvo.

U Sarajevu je pozitivno 18 osoba, prenijela je Fena.

Broj zaraženih u Bosni i Hercegovini u petak je porastao na 3.278. Do jutros su se oporavile 2.182 osobe. Ukupno su preminula 164 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa.

Premda su entitetske vlasti, zbog povoljne epidemiološke situacije, ranije ukinule stanje epidemije u Bosni i Hercegovini, posljednjih dana u zemlji ponovo raste broj zaraženih.

Epidemiolozi upozoravaju da se građani moraju nastaviti pridržavati mjera poput nošenja maski za lice, povećane higijene kao i distanciranje od drugih osoba i izbjegavanje javnih okupljanja.

Crna Gora zatvorila granicu sa BiH

Vlada Crne Gore donijela je odluku prema kojoj je ulazak iz Bosne i Hercegovine moguć samo za građane Crne Gore, dok će bosanskohercegovački državljani moći ući isključivo uz negativan test akreditirane bh. laboratorije star najviše 48 sati.

Nove slučajeve korona virusa medicinski stručnjaci bilježe i u zemljama regije.

Kako je javila Anadolija, u Crnoj Gori registrovano je 18 novih slučajeva.

"Najviše novooboljelih je iz Rožaja, gdje je registrovano 13 slučajeva. U Podgorici su registrovana dva, a u Baru, Ulcinju i na Cetinju po jedan. Svih 13 novooboljelih su kontakti ranije potvrđenih slučajeva, dok za tri postoje podaci koji ukazuju na importaciju iz Albanije i Srbije", kazali su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

U Crnoj Gori je trenutno aktivan 31 slučaj koronavirusa.

Crnogorska vlada početkom juna proglasila je kraj epidemije na svojoj teritoriji nakon što 28 dana uzastopno, odnosno dva perioda inkubacije, nije zabilježen novi slučaj obolijevanja.

Nacionalni stožer civilne zaštite Hrvatske također je izvijestio u četvrtak kako je u Hrvatskoj od korona virusa oboljelo još jedanaest osoba. To je najveći rast novooboljelih u zadnjih mjesec dana, tačnije od 12. maja, kada je također zabilježeno jedanaest novih slučajeva, objavio je portal Index.

S. Makedonija: Novozaraženih 156, umrlih šest

Ministarstvo zdravstva Sjeverne Makedonije objavilo je da je u posljednja 24 sata registrovano 156 novih slučajeva korona virusa u zemlji, dok je šest osoba preminulo.

Čak dvije trećine oboljelih su građani Skoplja, kojih je 100, navela je reporterka Al Jazeere iz Skoplja Milka Smilevska.

Ukupni broj aktivnih slučaja sada iznosi 2.735.

Od početka epidemije, u Sjevernoj Makedoniji je evidentirano 4.820 oboljelih.

Ukupan broj umrlih je 222.

U Hrvatskoj oboljelo dvoje djece

Prema zvaničnim podacima Nacionalnog štaba za civilnu zaštitu u Hrvatskoj je u protekla 24 sata potvrđeno 11 novozaraženih osoba korona virusom, što je ukupan broj od početka epidemije povećalo na 2.280.

Mediji su ranije javili da je među novozaraženima i jedna osoba iz Irske, koja je u samoizolaciji, prenio je Tanjug.

U samoizolaciji je i prvi epidemiolog Hrvatske Krunoslav Capak.

Dosad su se od korona virusa oporavile 2.142 osobe, dok je 107 osoba preminulo.

Dalmatinski portal izvijestio je u petak o učeniku četvrtog razreda splitske osnovne škole Marjan koji je pozitivan na korona virus.

Osim njega, u porodici je potvrđen korona virus još jednom djetetu koje ne ide u školu te ocu. Svi su asimptomatski bolesnici.

Srbija: Pozitivne 93, jedna osoba umrla

U Srbiji je u protekla 24 sata na korona virus testirano 6.729 osoba, od kojih je 93 pozitivno, a jedno lice je preminulo.

Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je na respiratorima 18 pacijenata, jedan više nego prethodnog dana.

Proteklih dana u Srbiji se svaki dan otkrije 90-100 novoobolelih od korona virusa.

Nove slučajeve zaraze bilježe Sjeverna Makedonija, kao i Kosovo.

Izvor

[balkantimes]

BOŠNJACI KAO PRIMARNI CILJ ILI KOLATERALNA ŠTETA

Demonstracije SPC-a u Pljevljima prije desetak dana pokazale su još jednom agresivnu stranu i cilj koji stoji iza srpske politike – obračun s Bošnjacima. Na protestu koji je održan iz revolta prema hapšenju svećenstva čule su se zastrašujuće prijetnje Bošnjacima. 

Srbi i SPC očito nikad neće oprostiti Bošnjacima Crne Gore što su odigrali ključnu ulogu na referendumu za osamostaljivanje i nezavisnost Crne Gore

Anes DŽUNUZOVIĆ

Sukob između vladajuće političke opcije Demokratske partije socijalista i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori star je koliko i odluka Mila Đukanovića da se distancira od politike Slobodana Miloševića, odnosno od velikosrpske politike, i da povede Crnu Goru ka demokratskim promjenama, nezavisnosti, Evropskoj uniji i NATO-u. Bilo je to prije skoro četvrt stoljeća. I kako je kroz sve ove godine prvi čovjek DPS-a, ali i države Crne Gore Milo Đukanović, tako je sve ovo vrijeme na čelu SPC-a u Crnoj Gori Amfilohije Radović. Sukob vlasti, odnosno države Crne Gore i SPC stalno tinja, povremeno bukne, kao što je bilo kod referenduma za osamostaljivanje i nezavisnost Crne Gore, a onda se rasplamsa pred svake izbore. SPC čini sve da na vlast dođu prosrpske političke stranke u Crnoj Gori, nadajući se da bi to moglo vratiti Crnu Goru pod okrilje i okove Srbije.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen u decembru prošle godine u Parlamentu Crne Gore, još je jedan u nizu razloga SPC-u da se digne protiv državne politike, nazivajući to borbom protiv aktuelne vlasti, odnosno borbom za imovinu SPC-a. A zapravo suština ovog protesta jeste izazivanje nereda u Crnoj Gori, rušenje vlasti i vraćanje Crne Gore u granice tzv. “Velike Srbije”. Naruku im ide sve agresivnija politika Rusije na Balkanu, a što se vidi kroz događaje u Makedoniji i Bosni i Hercegovini. SPC procjenjuje da je pravi trenutak za “ustanak” i nije njima toliko stalo do imovine SPC-a koliko do političkih ciljeva.

Vještina kojom se vode ovi procesi od decembra prošle godine ukazuju na značajnu ulogu obavještajnih službi u ovim procesima, prije svega srbijanske obavještajne službe BIA-e, ali i ruske obavještajne službe. Najprije se počelo s litijama koje zapravo predstavljaju demonstracije stavljene u vjerske okvire, a onda dolazi i zloupotreba pandemije virusa korona i provokacija prema državnim organima kroz vjerska (čitaj: politička) okupljanja uprkos zabrani masovnih okupljanja, na šta je država morala reagirati hapšenjem organizatora vladike Joanikija i još sedam svećenika SPC-a. Nakon ovih hapšenja, uslijedile su i otvorene i direktne demonstracije protiv vlasti i države.

Demonstracije SPC-a u Pljevljima prije desetak dana pokazale su još jednom agresivnu stranu i cilj koji stoji iza srpske politike – obračun s Bošnjacima. Na protestu koji je održan iz revolta prema hapšenju svećenstva čule su se zastrašujuće prijetnje Bošnjacima. I to nije bio incident pojedinaca već smislena politika zastrašivanja koja traje još od vremena agresije na BiH, kada je cijelo područje Bukovice koje obuhvata skoro 30 sela etnički očišćeno od Bošnjaka, te od oružane blokade cijelog grada i najvažnijih institucija u Pljevljima od vojvode Čeke Dačevića i njegovih četnika 1992. godine.

Srbi i SPC očito nikad neće oprostiti Bošnjacima Crne Gore što su odigrali ključnu ulogu na referendumu za osamostaljivanje i nezavisnost Crne Gore. Tada su Bošnjaci Crne Gore žrtvovali Sandžak i svjesno ga podijelili u dvije države, a sve s ciljem slabljenja velikosrpske politike. Ako bi došlo do sukoba u Crnoj Gori, a što je cilj SPC-a i srpske politike, što bi se već sigurno i desilo da Crna Gora nije članica NATO-a, onda bi se taj sukob uglavnom prelomio preko leđa Bošnjaka u sandžačkom dijelu Crne Gore. Kako se Bošnjaci trenutno osjećaju u Crnoj Gori, koliko su zabrinuti događajima i kakva su njihova očekivanja, za izjavu smo pitali akademika prof. dr. Šerbu Rastodera, jednog od vodećih bošnjačkih intelektualaca u Crnoj Gori, te Adela Omeragića, portparola Bošnjačke stranke.

Akademik prof. dr. Šerbo Rastoder stavljen je posljednjih dana na listu najvećih srbomrzaca današnjice. Razlog je to što je reakciju SPC-a na Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, uz mnoštvo drugih regionalnih intelektualaca, nazvao “napadom velikosrpskog nacionalizma”. O aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori kaže: “Dobio sam kritike zbog toga što sam stao na stranu države i što sam kritizirao održavanje litija. Kao intelektualac, imam obavezu da se u važnim trenucima i događajima oglasim i iznesem svoj stav. Tako je bilo i sada. U takvim slučajevima intelektualci uvijek rizikuju da budu demonizirani od onih koji to mišljenje dožive kao vrstu neobjavljenog rata. Činjenica da me u nekim medijima proglašavaju jednim od najvećih srbomrzaca govori upravo o tome kakva politika stoji iza reakcije SPC-a i zašto je bila nužna moja i reakcija drugih intelektualaca u Crnoj Gori i šire. Ovaj stav izrečen protiv mene i drugih također govori i o tome kakav je odnos onih koji taj stav iznose prema pripadnicima drugih naroda koji imaju mišljenje drukčije od njihovog.”

Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke, kaže da su posljednjih dana zabilježili nekoliko napada na Bošnjake.

“Mislim da ovoj situaciji i izazvanoj krizi država nije doprinijela. Siguran sam da država Crna Gora ima kapaciteta da ovu krizu riješi na najbolji mogući način. Institucije sistema moraju raditi svoj posao, zakoni Crne Gore moraju se poštovati i biti jednaki za sve građane. Bošnjaci u ovoj situaciji nisu akteri nesporazuma, ali svakako, s vremena na vrijeme, čuju se uvredljivi tonovi i prijetnje upućene prema pripadnicima bošnjačkog naroda. To smo slušali u Skupštini kada se usvajao zakon, a u prethodna dva dana desila su se četiri napada na etničkoj i religijskoj osnovi u Crnoj Gori, od čega su tri napada bila na štetu Bošnjaka. Iako vjerujemo da je riječ o izoliranim slučajevima, ipak, mora se primijetiti doza netrpeljivosti. Bošnjaci su uvijek bili oprezni, tako je i ovog puta. Ponavljam, vjerujem u kapacitete države Crne Gore, koja je spremna da svakom pojedincu u državi osigura mir. Mi smo članica NATO-a, država koja je na pragu EU i ugrožavanje prava jednog naroda ne smije se dovoditi u pitanje ni u jednom trenutku. Početkom godine započeo je dijalog između države i crkve u vezi s primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Put dijaloga i kompromisa jedini je mogući izlaz iz trenutne situacije. Toga su svjesni, vjerujem, i predstavnici crkve. Crna Gora je demokratska država, u našem je društvu zakon jednak za sve. Stoga, i pitanje crkve vidim kao temu koja je rješiva”, kaže Omeragić.

Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori najoštrije je osudilo napad na Pljevljaka Emira Pilava. Poručili su da napad donekle oživljava i evocira nemile uspomene iz 90-tih godina u istom ovom gradu, posebno što se dogodio u mjesecu ramazanu.

“Pilav je ujedno i vijećnik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, što nas dodatno obavezuje, kako Vijeće, tako i sve institucije i ostale organizacije s bošnjačkim predznakom prije svega, kao i one koje zastupaju zaštitu osnovnih ljudskih prava, da zajednički djelujemo kako bi ovaj slučaj bio adekvatno i na pravedan način sankcioniran. Sahat-kula, Husejin‑pašina džamija, stećci i mezarja, drevni su biljezi taslidžanskih muslimana – Bošnjaka, koji stoljećima žive svoji na svome, u harmoniji, suživotu i toleranciji s pravoslavcima i svima ostalima, iako je historija zabilježila da je taj sklad bio jednostrano narušen devedesetih godina, kada su žrtve također bili muslimani – Bošnjaci. Sigurni smo da riječi ‘mrš u džamiju’ upućene Pilavu ne odražavaju većinski stav Pljevljaka. Ohrabruje pravovremena reakcija policije te činjenica da je napad bio sporadičan i individualan, te stoga izražavamo nadu da ovakvi i slični ispadi ne mogu narušiti multivjerski i multinacionalni sklad koji stoljećima postoji u Pljevljima”, poručuju iz BVCG.

Izvor

[balkantimes]

Pogledajte kako je bilo na protestu "Ne mogu da dišem" u Podgorici

U Podgorici je danas održan mirni protest "Ne mogu da dišem" kao podrška protestima protiv rasizma koji se održavaju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i širom svijeta.

Učesnici su nosili transparente na kojima je pisalo "Ne mogu da dišem" na našem i engleskom jeziku, "Silence is global slavery ("Ćutanje je globalno ropstvo"), "Black lives matter" ("Životi crnaca su važni") i druge.

Afroamerikanac Džordž Flojd je umro 25. maja u bolnici u Mineapolisu, poslije intervencije bijelog policajca Dereka Šovina koji je prilikom hapšenja gotovo devet minuta držao koljeno na njegovom vratu, uprkos povicima da ne može da diše.

Ubistvo Flojda podstaklo je proteste širom SAD i svijeta.

FOTO: Savo Prelević

Izvor