#Državna podrška

[narkonianews]

Put ka Sreći: Bajram Crnovršanin Daruje Zemljište za Bolju Infrastrukturu

Na putu prema selu Zahumsko, naša ekspedicija se zaustavila ispred jedne kuće kako bi se orijentisala i saznala put do Vlade Timotijevića, čije smo imanje nameravali posetiti. Put nas je doveo preko sela Bare, a tada smo primetili da jedan deo puta nije asfaltiran. Na čitavoj relaciji od Sjenice do Bijelog Polja, oko 200-300 metara puta ostalo je neasfaltirano. Put ka Sreći: Bajram Crnovršanin…

[zoranphoto]

KAOS U KOJEMU SUDJELUJE MILANOVIĆ! Svjetske sile vode rat preko kičme malih, opako zaiskrilo zbog njemačkih tenkova. Analitičar ‘razoružava’ propagandu: ‘Nije krimen što ga hvali Lavrov’

Rusija je iskrivila komentare njemačke ministrice vanjskih poslova o ratu u Ukrajini u propagandne svrhe, rekao je u petak glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova, ističući stajalište Berlina da NATO ne smije postati strana u sukobu, prenosi Reuters. Podsjetimo, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naljutila je Moskvu komentarima na događaju u Strasbourgu u utorak, kada je, govoreći na engleskom, rekla da “ratujemo protiv Rusije, a ne jedni protiv drugih”. Govorila je dan prije nego što je njemačka vlada objavila da naoružava Ukrajinu naprednim tenkovima Leopard, ostavljajući po strani ranije rezerve o tome bi li takav potez mogao potaknuti Moskvu na eskalaciju rata.     Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova, u objavi na svom kanalu za razmjenu poruka Telegram, koju je u srijedu citirala državna novinska agencija TASS, iskoristila je komentare Baerbock kao dokaz da Zapad vodi “unaprijed pripremljeni rat protiv Rusije”.

Njemačka: Sve je kriva ruska propaganda

Dok je Baerbock često zvučala kao ‘veći jastreb’ od njemačke Vlade kada je u pitanju podrška Ukrajini, Berlin je više puta naglasio da želi izbjeći da NATO savez postane strana u sukobu. Ova zabrinutost bila je dio razloga za odgodu odluke Njemačke o slanju tenkova Leopard u Ukrajinu. “Ruska propaganda kontinuirano preuzima izjave, rečenice, stavove, pozicije vlade, naših partnera i koristi ih za svoje svrhe”, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova.     Kijev i njegovi zapadni saveznici kažu da je ruska invazija na Ukrajinu, pokrenuta 24. veljače prošle godine, jednaka neizazvanom agresorskom ratu s ciljem zauzimanja teritorija. Moskva s druge strane kaže da Zapad koristi Ukrajinu za slabljenje vlastite sigurnosti Rusije.

Milanović: Mi smo u ratu s Rusijom, stvarno? Nisam znao

Izjavu njemačke ministrice vanjskih poslova jučer je komentirao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji se i sam nije mogao načuditi onome što je rekla. “Citirao sam ukrajinskog ministra obrane u kojima je rekao da je to proxy rat, da to radi Washington preko Kijeva, ali i Moskva, a onda smo nekoliko dana slušali preko piskarala da je mene pohvalio Lavrov. Što da ja radim? Hvala lijepa. Prođe par dana i njemačka ministrica vanjskih poslova prekjučer na engleskom delegatima kaže da moramo biti jedinstveni jer ‘mi smo u ratu s Rusijom’. Stvarno? Nisam znao, sretno ovaj puta, da završi bolje nego prije 70 godina. Mi nismo u ratu s Rusijom. Neka nju pohvali, očekujem da ju Lavrov zaprosi. Sad smo saznali da smo u ratu s Rusijom, da vidimo kakva je to njemačka ministrica vanjskih poslova. Možda dođu do Krima, ali bez hrvatske legije. Oni koji se žele dopasti radi dva tri posla i karijere u Bruxellesu, neka nastave, ali ne preko Hrvatske.”, poručio je u četvrtak Milanović.   No, tu nije stao s kritikama Njemačkoj. “Sada saznajemo od njemačke ministrice vanjskih poslova da smo u ratu s Rusijom. Pa da vidimo što nam je činiti. Neka se ona i Scholz dogovore tko je kancelar. Ovakvo ludilo nisam vidio”, zaključio je predsjednik.

Ruski mediji opet pozitivno o Predsjedniku RH

Zanimljivo, istog dana, Milanović je još jednom završio u ruskim medijima i to u pozitivnom tonu, što se u kontekstu trenutne ruske agresije na Ukrajinu ne promatra nimalo blagonaklono.   Ovoga puta u fokusu je bila njegova izjava o isporuci njemačkih i američkih tenkova, što će, po njegovom mišljenju, produžiti tamošnji sukob. “Isporuka zapadnih tenkova Ukrajini produžit će rat. Ako se Amerika i Rusija ne dogovore, a to zasad nije na vidiku, rat neće biti gotov. Nadam se da se neki razgovori vode, inače idemo dalje, prema Trećem svjetskom ratu. Što se tiče tenkova, i ruski i američki jednako gore”, rekao je Milanović , a ruski mediji navode da je predsjednik RH naglasio kako Hrvatska neće sudjelovati u neprijateljstvima protiv Rusije.

Možda će izgorjeti

“Možda će ovi tenkovi izgorjeti, možda će doći do Krima, ali bez Hrvatske. Za to ću se uvijek zalagati. Oni koji žele nekome ugoditi u Bruxellesu, mogli bi to podržati, ali ja neću”, nastavio je Milanović, a prenio TASS. Milanović je zbog svojih izjava o ratu u Ukrajini i ranije bio vijest u ruskim medijima, a posebno je glasno odjeknula nedavna izjava ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji ga je ‘pohvalio jer je govorio iskreno i pošteno o tome da SAD i NATO u Ukrajini indirektno vode rat protiv Rusije’.

Adut kojim ga HDZ optužuje za tešku rusofiliju

Milanovićeve izjave o ratu u Ukrajini mogu se interpretirati na razne načine, često se to čini u krajnje negativnom kontekstu jer se u vremenu rata u Ukrajini, koji jest ruska agresija na tu zemlju bez obzira na to što se može raspravljati o uzrocima, motivima dionika i sličnom,  Zapad (Europa i SAD) svrstao na stranu Kijeva kojem pruža vojnu i logističku podršku, a u javnosti se svi odstupajući tonovi vrlo brzo teško etiketiraju. Jasna je ta polarizacija i na hrvatskoj političkoj sceni, koju često koristi premijer Andrej Plenković kada predsjednika i oporbu naziva ‘rusofilima’, posebno one saborske zastupnike koji u Saboru nisu podržali obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Milanovića su HDZ-ovci i danas nazvali ‘karijesom s Pantovčaka koji je opet heroj u ruskim režimskim medijima’ te koji ‘gorljivo širi teze koje je već izrekao Putinov glasnogovornik Peskov’, a radi se o tome da će zapadni tenkovi u Ukrajini ‘gorjeti kao i svi drugi’.

Analitičar: Nije krimen Milanovića što ga hvali Lavrov

Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović za Dnevno.hr komentirao je tendenciju ruskih medija da prenose izjave hrvatskog predsjednika. “Rusi se hvataju za bilo koji narativ, izjave političara i poslovne zajednice koje liju vodu na njihov mlin i smatraju da ih hvale. To nije nova stvar, to se provlači još od 2001. godine. Kada god netko kaže nešto što bi išlo u skladu s ruskim narativom, ruski mediji to hvale. Nije krimen Milanovića što ga hvali Lavrov. To se Rusi hvale kako bi domaćoj publici mogli reći da u Europi ima dužnosnika koji su na njihovoj strani”, ocjenjuje Vidmarović. Dnevno.hr Read the full article

[prijedor24]

Otvorena Državna izložba sitnih životinja

Trinaesta državna i 41.međugradska izložba sitnih životinja Prijedor 2022 zvanično je otvorena u Sportskoj dvorani Mladost. Okupila je oko 100 izlagača iz 20 gradova BiH. Izloženo je preko 1500 eksponata golubova, rasne živie , kunića i egzotičnih ptica. Organizator manifestacije je Udruženje Golub Prijedor, a podrška je stigla i iz Savjeta za uzgoj i zaštitu sitnih životinja BiH. Mi smo…

[mentalnahigijena]

'Rusija želi da nas sve izbriše': Zelenski nudi mračno upozorenje dok padobranci napadaju Harkov, a zvaničnici upozoravaju da 'Putinovo ludilo' rizikuje 'nuklearnu katastrofu' dok Ukrajinci brane najveću evropsku atomsku elektranu Rusija je danas obnovila napad na Ukrajinu, a vojska je saopštila da su borbe u toku 'na svim frontovima' Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da pokušava da 'izbriše' Ukrajinu dok je pozvao Zapad da pošalje veću podršku Barikade su postavljene oko najveće evropske nuklearne elektrane u Zaporožju dok se ruske trupe spremaju za napad na grad, usred upozorenja o 'katastrofi' ako postrojenje bude oštećeno Harkov je bio pod teškim napadom u ranim satima, dok je Rusija tvrdila da je zauzela grad Herson

Dok je govorio, trupe su pripremale barikade za odbranu grada Zaporožja - uključujući postavljanje odbrane oko reaktora elektrane Energodar. Anton Geraščenko, savjetnik ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, pozvao je generale da zaobiđu grad, upozoravajući da bi mogli stvoriti 'novi Černobil' ako elektrana bude oštećena.

"Zbog Putinovog ludila, Evropa je ponovo na ivici nuklearne katastrofe", napisao je on na Fejsbuku. 'Grad u kojem se nalazi najveća nuklearna elektrana u Evropi sprema se za bitku sa osvajačima.

'Nesreća se može dogoditi kao u nuklearnoj elektrani Černobil ili nuklearnoj elektrani Fukushima. Ruski generali - razmislite ponovo! Radijacija ne poznaje nacionalnosti, ne štedi nikoga!'  

Borbe su u toku i u drugom ukrajinskom gradu Harkivu nakon što su ruski padobranci upali i napali vojnu bolnicu prije zračnih napada na policiju, državne agencije i bezbjednosnu službu. Dio Nacionalnog univerziteta Karazin gorio je rano u srijedu nakon što je projektil - naizgled namijenjen susjednom policijskom štabu ili ministarstvu unutrašnjih poslova - umjesto toga pogodio odjel za sociologiju fakulteta.

Najmanje 21 osoba je ubijena, a 112 ranjeno u granatiranju Harkova u posljednja 24 sata, rekao je guverner Oleg Synegubov, a zvaničnik ministarstva unutrašnjih poslova dodao je: 'U Harkovu praktično nema područja gdje artiljerijska granata još nije pogodila. '

Gradu Konotopu, 150 milja sjeverno od Harkova, ruske snage su ga okružile u srijedu poslale ultimatum - da se preda ili da bude uništen artiljerijom - jer Putinovi ljudi pribjegavaju opsadnoj taktici.

Putinove snage su takođe tvrdile da su preko noći zauzele Herson, veliki industrijski centar na jugu, iako je gradonačelnik ostao prkosan – objavljujući na Fejsbuku: „Mi smo još uvek Ukrajina. Još uvijek čvrst.' Mariupolj, također na jugu, ponovo se granatirao dok ga ruske snage pokušavaju opkoliti.

U Žitomiru, gradu zapadno od Kijeva, vazdušni napadi su pogodili štab 95. brigade ukrajinskih oružanih snaga, a oštetili su i bolnicu, pri čemu su dve osobe poginule. Grad Bila Cerkva, oko 50 milja južno od Kijeva, takođe je pogođen tokom noći.

Ukrajinske oružane snage rekle su u srijedu ujutro da Rusija "pokušava napredovati u svim smjerovima", ali da im se "svuda pruža otpor i da trpi gubitke". Procjenjuje se da je do sada ubijeno 5.840 ruskih vojnika - iako se ta brojka ne može provjeriti.

Uprkos skoro univerzalnoj osudi rata na međunarodnom nivou, nova državna anketa u Rusiji sprovedena tokom vikenda pokazala je da je podrška Putinu porasla sa oko 60 posto na 70 posto u odnosu na sedmicu ranije.

Rusija je takođe pokrenula akciju regrutacije više vojnika plaćenika u državnim medijima, a novine Novaja gazeta su objavile oglase koji nude vojnicima 1.760 funti mesečno u akciji za "regrutovanje ljudi za zaštitu u bliskom inostranstvu".

Otkako su ruske trupe prošle sedmice ušle u Ukrajinu kako bi ostvarile Putinovu misiju svrgavanja prozapadne vlade Zelenskog, zabilježeno je da su stotine civila ubijene.

Ruske snage izvele su masovnu kampanju bombardovanja i opkolile urbane centre, ali Ukrajina insistira da nijedan veći grad još nije zauzet.

"Ruske vazdušno-desantne trupe sletele su u Harkov... i napale lokalnu bolnicu", navodi se u saopštenju ukrajinske vojske u aplikaciji za razmenu poruka Telegram. 'U toku je borba između osvajača i Ukrajinaca.'

Rusija je u utorak pogodila stambenu zgradu u gradu ubivši osam osoba, što je uporedilo sa masakrima civila u Sarajevu 1990-ih i osudilo ono što je Zelensky nazvao 'ratnim zločinom'.

Prema riječima Antona Geraščenka, savjetnika ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, u srijedu je izbio požar u kasarni škole letenja u Harkovu nakon zračnog napada.

„U Harkovu praktično nema preostalog područja gde artiljerijska granata još nije pogodila“, rekao je on u izjavi za Telegram.

[balkantimes]

Svako peto dijete u Njemačkoj odrasta u siromaštvu

Iako je 2014. godine studija pokazala da 21 posto maljoletnika siromašno, situacija se od tada nije promijenila.

Nenad Radičević 

Petina dece i mladih u Nemačkoj odrasta u siromaštvu, a kriza izazvana pandemijom korona virusa mogla bi dodatno da pogorša ovu situaciju u najjačoj evropskoj ekonomiji, ukazuju rezultati studije ugledne fondacije Bertelsmann.

Autori studije su utvrdili da je u pitanju oko 2,8 miliona dece i mladih, od kojih čak oko 1,8 miliona – što je svaki sedmi maloletnik u Nemačkoj – zavisi od takozvanog osnovnog osiguranja, to jest socijalne pomoći kojom se porodicama prihodi nadomeštavaju do zakonom propisane finansijske granice za preživljavanja.

Kako prenose nemački mediji, ovo istraživanje se zasniva na kombinovanom merenju siromaštva i ono uzima u obzir decu iz porodica čija su primanja ispod 60 odsto od prosečne plate u zemlji.

Kako se navodi, situacija je veoma loša posebno kada je reč o organizaciji slobodnog vremena i društvenom životu.

Nedostižna putovanja na odmor

Welt prenosi da se u studiji navodi da dve trećine siromašne dece nije u mogućnosti sa roditeljama da otputuje na odmor ni na nedelju dana godišnje, ali i da mnogi nemaju novca ni jednom mesečno da odu u bioskop, na koncert ili u restoran.

"Ekskurzije, razmene učenika ili druženje sa drugom decom u svojoj kući za mnoge predstavlja problem", prenosi Welt i dodaje zaključak autora studije da su "deca iz siromašnijih porodica u gorem položaju i kada je, zbog pandemije korona virusa, reč o školovanju kod kuće, jer često nemaju kompjutere niti prostor u kojem mogu u miru da uče".

Sueddeutsche Zeitung prenosi reči člana Upravnog odbora fondacije Bertelsmann Joerga Draegera, koji ističe da upravo zbog koronakrize rešavanje problema siromaštva dece bi trebalo da bude prioritet politike.

"Za dve trećine dece siromaštvo je trajno stanje, koje je prisutno pet ili više godina, i upravo to trajno siromašno stanje negativno obeležava odrastanje dece i utiče na čitav kasniji život", ističe Drager, koji ukazuje i na velike razlike na regionalnom nivou.

Među 16 nemačkih pokrajina najmanje siromašne dece je u južnim pokrajinama Bavarska i Baden Virtemberg, a najviše u gradovima koji imaju status pokrajina Berlinu i Bremenu.

Uskladiti posao i porodicu

U intervjuu za Tagesspiegel Juliane Seifer, državna serketarka u Ministarstvu za porodicu, stare, žene i mlade, uverava da je vlada posvećena rešavanju ovog problema.

"Dodatnih miljiardu evra je izdvojeno za povećanje broja mesta u vrtićima i dve i po milijarde evra za celodnevni školski boravak. Jer, znamo da je najbolji način da se stane na put siromaštvu dece usklađivanje porodice i posla, dakle kada oba roditelja mogu da rade i da se istovremeno brinu o deci", istakla je Seifer za Tagesspiegel.

I nemački opozicioni političari, ali i brojni mediji, ističu da "nešto nije dobro ako u jednoj od ekonomski najsnažnijih zemalja na svetu više nego svako peto dete i dalje odrasta u siromaštvu".

Nordwest Zeitung ističe da je to "što je ovaj broj ostao bezmalo isti u odnosu na 2014. godinu čini rezultate ove studije još sramnijim".

"Jer, to znači da su političari i društvo u celini znali za ove brojeve. I, uprkos tome, nije urađeno dovoljno. Ekonomske performanse, kao i poreski prihodi, u Nemačkoj rastu svake godine, ali malo od toga dođe do dece", ističe Nordwest Zeitung iz Odlenburga.

'Više djece, više rizika'

Neue Osnabruecker Zeitung ističe da su samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece i dalje najpogođeniji relativnim siromaštvom, a da to se događa i među srednjom klasom i onima sa višim primanjima.

"U industrijskoj zemlji, koja stari suočavajući se sa niskim natalitetom, moralo bi da bude drugačije: da sve više dece znači manji finansijski rizik. Ali, promena na bolje nije na vidiku. Nažalost, porodice nemaju snažne lobiste. Za sve ostalo moguće postoje milijarde za slučaj problema, samo za decu ne postoje. A oni su, zapravo, sistemski važni", ističe ovaj dnevni list.

Ludwigsburger Kreiszeitung navodi da je u koronakrizi stanje još gore, jer su i onako niska primanja roditelja u nekim slučajevima još niža, i to zbog skraćenog radnog vremena ili gubitka posla.

"Ovde je država reagovala sa jednokratnim dečjim bonusom od 300 evra i za porodice koje primaju socijalni pomoć, ali tako da ova dodatna isplata ne umanji njihovu isplatu socijalne pomoći. Naravno, ovo je tek nešto više od kapi u okreanu", navodi list.

Prema oceni lista Reutlinger General Anzeiger, pogrešno je verovati da se protiv siromaštva među decom može boriti individualnim uvećanjem novčane pomoći.

"Otežavajuća okolnost leži i u činjenici da mnogo dece odrasta u roditeljskim domovima koje ne karakterišu ljubav, briga i podrška, već problemi. Zbog toga je važo da vrtići i škole budu u potpunosti otvoreni što je pre moguće", ističe dnevnik.

Izvor

[jedimolivolicom]

Gotovo dvije trećine turskih glasača u Njemačkoj glasale su za ustavne promjene predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na referendumu u nedjelju, a podrška je bila još veća u Austriji i Holandiji, prenijela je državna agencija Anadolija.

[zoranphoto]

RUSI OTIŠLI PREDALEKO, ZLOČIN ŠOKIRA UKRAJINU! Novopečena majka u agoniji: Ako Amerikanci ipak predaju moćno oružje, slijedi žestoka osveta

Rat u Ukrajini traje 273 dana, stravične vijesti dolaze iz ratom pogođene zemlje. Ukrajinski vojni dužnosnik javlja da je u noćnim ruskim napadima na rodilište u južnoj regiji Zaporožje smrtno stradalo novorođenče. U međuvremenu, Rusija je u utorak pokrenula “masivno granatiranje” gradova i sela na istočnoj liniji fronte u regiji Donjecka, tvrdi Ukrajina. Više od 6500 ukrajinskih civila ubijeno je od početka rata, prema podacima UN-a. Vjeruje se da su stvarne brojke znatno veće. S padom temperatura, Ukrajina će započeti dobrovoljnu evakuaciju iz područja u južnoj regiji Herson jer je šteta na infrastrukturi od ruskih udara učinila život opasnim za stanovnike.  

Majka spašena iz ruševina, stradalo novorođenče

Jedna je majka u srijedu spašena iz ruševina bolnice u južnoj Ukrajini nakon što je ruski napad uništio zgradu, ubivši njezino novorođenče, rekli su ukrajinski dužnosnici. Ukrajinska državna hitna služba priopćila je da je žena upravo rodila dijete u rodilištu u gradu Vilnyansku, u regiji Zaporožje.  Ranije je načelnik regionalne vojne uprave te regije rekao na Telegramu da su ruske snage “lansirale ogromne rakete na malo rodilište u bolnici Vilnyansk”. Vilnyansk je grad pod ukrajinskom kontrolom. Dijelove šire regije Zaporožje okupirala je Rusija, koja to smatra ruskim teritorijem kršeći međunarodno pravo.  

Zelenski osuđuje ruski napad na rodilište

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je ruski napad u srijedu na rodilište u južnoj Ukrajini u kojem je poginulo novorođenče. “Teroristička država nastavlja borbu protiv civila i civilnih objekata”, rekao je Zelenski, misleći na Rusiju. “Neprijatelj je još jednom odlučio terorom i ubojstvom pokušati postići ono što devet mjeseci nije mogao i neće moći. Umjesto toga, samo će odgovarati za svo zlo koje je donio našoj zemlji.”  

Veliki pritisak na Bidena: Hoće li Ukrajina ipak dobiti najmoćnije američko oružje?

Skupina od 16 američkih senatora vrši pritisak na Bidenovu administraciju da pažljivo razmotri zahtjev Ukrajine za američke bespilotne letjelice Grey Eagle za borbu protiv Rusije. Od Pentagona su zatražili da objasni zašto nema napretka po tom pitanju. Bidenova administracija je do sada odbijala zahtjeve za slanje svojih najmodernijih dronova MQ-1C Grey Eagle, koji može letjeti na 8.000 metara i koji bi predstavljao veliki tehnološki iskorak za Ukrajinu.   Odbijanje je bilo zasnovano na zabrinutosti da bi bespilotne letjelice mogle biti oborene, nisu bile od ključne važnosti za ukrajinske ratne napore i mogle bi eskalirati sukob, no Pentagon nije potvrdio svoj stav. Ukrajina je uputila brojne pozive Sjedinjenim Državama da joj pošalju moćne bespilotne letjelice, a nedavno i rakete protiv bespilotnih letjelica, nadajući se da će Washington preokrenuti svoje prethodno protivljenje, jer se Rusija sve više okreće kamikaza bespilotnim letjelicama i napadima na civilnu infrastrukturu.

Velika Britanija će po prvi put poslati helikoptere u Ukrajinu

No, unatoč određenim rezervama oko slanja vojne pomoći kod nekih saveznika, Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo je po prvi put poslati helikoptere Sea King u Ukrajinu. Oni će biti prvi pilotirani zrakoplovi koje će poslati od početka rata, a osigurani su uz šestotjedni program obuke. Najavljujući taj potez, ministar obrane Ben Wallace rekao je da je podrška Ujedinjenog Kraljevstva Ukrajini “nepokolebljiva”.

Rusija Ukrajinu naziva ‘bezbožnom’ i ‘nemoralnom’ zbog racije na samostan

Rusko ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo je Ukrajinu zbog racije na stari pravoslavni samostan, nazivajući Kijev “bezbožnim”, “divljim” i “nemoralnim”. Ukrajinske sigurnosne službe izvele su raciju nakon što su posumnjale da ruski špijunski lanac djeluje iz kompleksa Kijev Pečerske lavre. Ovo mjesto je ukrajinsko kulturno blago i sjedište krila Ukrajinske pravoslavne crkve koje podržava Rusija i koja potpada pod Moskovsku patrijaršiju.

Ukrajina predala tijela 33 ruska vojnika

Rusija i Ukrajina dogovorile su razmjenu tijela poginulih, a Kijev će predati posmrtne ostatke 33 ruska vojnika. Tijela su poslana iz posebnog skladišta u Harkovu, u zamjenu za tijela ukrajinskih vojnika. Alexander Lutsenko, časnik Grupe za civilno-vojnu suradnju, rekao je da su ruski vojnici ubijeni u blizini prve crte u okruzima kao što su Kupiansk i Izium. Drugi časnik, Anton Ivannikov, rekao je da je važno da se vojnici mogu vratiti svojim obiteljima “gdje će naći posljednje utočište da ih pokopaju njihovi rođaci, majke i roditelji”. Dnevno.hr Photo by Алесь Усцінаў  Read the full article

[mentalnahigijena]

SVE ZA "SRPSKI SVET" Ignorišući međudržavni ugovor sa Crnom Gorom, uticajem na crnogorski birački spisak stvaraju se uslovi da Vučićeva Srbija zadovolji velikodržavne interese, koristeći uticaj svojih (duplih) državljana i birača opredjeljuje državnu politiku Crne Gore i na djelu sprovodi imperijalni projekat "srpski svet". Vlada Crne Gore očito neće praviti probleme da se realizuju te zamisli. Samo dva dana nakon što je Državna izborna komisija 26. aprila konstatovala da čak 1973 građanina koji su upisani u birački spisak opštine Herceg Novi imaju glasačko pravo i u Srbiji, javni portal Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije na kojem je spisak srpskih državljana sa pravom glasa - blokiran je i onemogućen pristup evidenciji. Na informacije da je država Srbija blokirala pristup sajtu, stigle su preko srpskih tabloida koje kontroliše Vučićeva vlast nezvanične vijesti da je "sajt napadnut" i da će biti blokiran "izvesno vreme". Tri dana kasnije, osvanuo je, bez ikakvog objašnjenja, novi izgled portala Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije. Tek  će se utvrđivati da li je za ta tri dana "mraka" došlo do izmjena u biračkom spisku Republike Srbije. U međuvremenu je, 28. aprila, Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore najavilo da će, u cilju ažuriranja registara prebivališta, pokrenuti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona za 2108 osoba, "tako što će ih upoznati sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države". Iz resora ministra Sergeja Sekulovića tada nije precizirano da li je u taj spisak uvršteno onih 1793 birača iz Herceg Novog.

Danas je sasvim izvjesno da je saopštenje MUP-a bilo, kao i neka druga, namijenjeno samo za trenutno smirivanje političkih tenzija i dnevno spinovanje nezadovoljnih: u neđelju 9. maja na izborima u Herceg Novom moći će da glasaju, samo ako žele, svi oni dvostruko upisani birači.

Skoro 11 odsto od biračkog tijela tog grada!

POZOVI ALEKSANDRA Svjesno ili ne, iz crnogorskog MUP-a su propustili da saopšte: da bi neki crnogorski građanin izgubio nezakonitu "privilegiju" dvostrukog biračkog prava – potrebna je zvanična potvrda Republike Srbije!

Shodno Ugovoru između Crne Gore i Republike Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, dvije države su se obavezale da će, na osnovu zamolnica, ustupati podatke jedna drugoj, kada su u pitanju, ne samo krivični postupci, već i građanske parnice ili upravni postupci.

Pomenuti Ugovor potpisan je u Podgorici 29. maja 2009. godine, u Skupštini Crne Gore je izglasan Zakon o potvrđivanju ovog ugovora 14. oktobra iste godine, a stupio je na snagu 11. juna 2010. godine, nakon objave u Službenom listu.

Osim saradnje u krivičnim stvarima i procesnim radnjama, poput recimo saslušavanja okrivljenog u drugoj državi, ispitivanja svjedoka, uviđaja do pretresa prostorija ili primjene mjera nadzora, snimanja telefonskih i drugih država, dvije države su se obavezale da će pružati pomoć i u takozvanim "građanskim i upravnim stvarima..." Između ostalog i u ažuriranju biračkih spiskova. Međutim, nakon jedanaest godina teško je, čak i na prste jedne ruke, nabrojati primjere kada su srpske kolege izašle u susret crnogorskim, ako postoji i naznaka da bi time bili narušeni politički ili drugi interesi zvaničnog Beograda. Tako je, recimo, država Srbija dugo i uporno odbijala da izruči Crnoj Gori Nikšićanina Veselina Veska Vukotića koji je svojevremeno bio pravosnažno osuđen za ubistvo u Prčanju 1997. godine. I dok ga je crnogorska država potraživala još od 2012, osuđenik Vukotić je mirno, naočigled srpske policije i pravosuđa, boravio u Novom Sadu. Iako je riječ o sasvim drugom slučaju, ponašanje države Srbije identično je i kada je u pitanju Svetozar Marović, bivši predsjednik državne zajednice Srbija i Crna Gora, bivši predsjednik Skupštine Crne Gore i visoki funkcioner DPS-a. Uprkos potjernici, iako je država Crna Gora izdala zamolnicu Srbiji, Marović je već duže na slobodi u – centru Beograda.

Čak i nakon pada DPS-a i promjene vlasti u Crnoj Gori 30. avgusta, nakon formiranja nove Vlade Crne Gore i pismene zamolnice ministra pravde Vladimira Leposavića, državni organi Srbije se oglušuju na zahtjeve iz Podgorice. Teško je proniknuti u sve motive vlasti Aleksandra Vučića, ali se sa sigurnošću može reći da postoje neki jasni interesi da, čak i po cijenu međunarodne osude, Srbija ignoriše zahtjeve iz Crne Gore. SVE ZA "SRPSKI SVET" Ako je zvanični Beograd ignorisao molbe o međusobnoj pomoći u slučaju krivičnih i sudskih procesa, sasvim je logično da će se oglušiti o Ugovor između Crne Gore i Republike Srbije o pravnoj pomoći u takozvanim građanskim i upravnim postupcima. Uostalom, to su već radili i o tome govori i slučaj Vladimira Jokića, predsjednika opštine Kotor, kojem je tadašnja parlamentarna većina spočitavala da ima srpsko državljanstvo i duplo biračko pravo. Uprkos upitu iz Podgorice, iz Beograda nikada nije stigao precizan odgovor.

Očito je da postoji strategijski bitan politički razlog i motiv za takvo ponašanje srpskih vlasti: na taj način zvanični Beograd može, kršenjem ugovora i zakona, da se direktno miješa u izborne procese u Crnoj Gori i da pomogne svoje ovdašnje političke saveznike, poput Demokratskog fronta. To je bilo uočljivo i ranije, a nakon 30. avgusta je vidljivo na svakom koraku. Akcija Vučićeve logističke armade i političke podrške bila je bjelodana tokom lokalnih izbora u Nikšiću. Slično će se, ne treba imati dileme, odigrati i na izborima u Herceg Novom - građani upisani u novki birački spisak, koji istovremeno glasaju u Srbiji, biće dobra podrška za Vučićeve "izabranike". Nije to samo lokalna stvar. U Beogradu misle na duge staze i u skladu sa vlastitim velikodržavnim projektima i željom da budu Pijemont na Balkanu. Tako se uticajem na crnogorski birački spisak stvaraju uslovi da Vučićeva Srbija zadovolji velikodržavne interese, koristeći uticaj svojih (duplih) državljana i birača opredjeljuje državnu politiku susjednih država. Za Bosnu i Hercegovinu Vučić već ima lojalnog Dodika; ovdje u Crnoj Gori pokušava da, kroz Demokratski front, obezbijedi stvaranje nekog novog Dodika, zvao se Krivokapić ili Leposavić, svejedno. Strategija je jasna: kroz direktni uticaj na stvaranje političke ili nacionalne većine u Crnoj Gori, Beograd priprema uslove za sprovođenje imperijalnog projekta "srpski svet". Pitanje je, samo, da li postoji crnogorski odgovor na sprovođenje ovog imperijalnog projekta uperenog protiv interesa države Crne Gore.

[balkantimes]

Džaferović: Krizu nam ne može riješiti ničija pomoć, najviše se uzdam u naše ljude i kapacitete

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović govorio je u intervjuu za Faktor o izazovima sa kojima se ta institucija, ali i država u cjelini suočava tokom pandemije koronavirusa, koja je zahvatila i našu zemlju.

Sa Džaferovićem smo razgovarali o aktivnostima Predsjedništva BiH, kapacitetima zdravstvenog sektora, ekonomskim mjerama, ali i o političkim opstrukcijama koje su prisutne čak i u ovakvim okolnostima.

Predsjedavanje Predsjedništvom BiH ste preuzeli u delikatnom trenutku, u jeku pandemije koronavirusa. Koliko je teško predvoditi Predsjedništvo u ovakvim okolnostima i kako se Vi lično nosite sa svim izazovima pandemije?

- Mislim da je Predsjedništvo djelovalo na vrijeme i na adekvatan način, bez obzira na to što smo u pandemijsku krizu ušli u trenutku političke krize i blokade rada institucija. Svi su shvatili da moramo raditi zajedno i da samo takav pristup daje šansu da se uspješno izborimo protiv pandemije. Na moj zahtjev je održana proširena vanredna sjednica Predsjedništva BiH 16. marta. Vrlo je važno da su na njoj bili prisutni predstavnici Vijeća ministara, entitetskih vlada i Vlade Brčko Distrikta, Oružanih snaga BiH i Centralne banke BiH. Na toj sjednici je data podrška do tada poduzetim mjerama instutucija na svim nivoima i dat je okvir za daljnje postupanje. Sve se danas radi i odvija u znaku 18 zaključaka usvojenih na toj sjednici. Vrlo je važna također i zajednička izjava tri člana Predsjedništva kojom smo se obratili javnosti, kao i još nekoliko održanih sjednica Predsjedništva u međuvremenu. Djelujemo i na međunarodnom planu kako bismo osigurali nabavku potrebne opreme, kao i pomoć Bosni i Hercegovini. Aktivnosti se svakodnevno odvijaju, tako da mogu reći da je Predsjedništvo BiH do sada uspješno odgovorilo zadatku i potrebama u ovoj situaciji. Ja lično svakodnevno obavljam poslove pridržavajući se svih propisanih mjera.

Prije nekoliko dana ste obišli i uvjerili se u kapacitete KCUS-a za borbu protiv koronavirusa. Može li naš zdravstveni sektor odgovoriti na ove izazove i kako im država može pomoći da se ti kapaciteti što prije unaprijede?

- Ne postoji zdravstveni sistem na svijetu, a to se pokazuje iz dana u dan, koji može odgovoriti na nagli porast broja zaraženih ljudi. Zbog toga i jeste prisutna strategija izolacije i sprečavanja širenja zaraze. To je jako važno, jer ni naš sistem, koji je lošiji od od sistema bogatijih i uređenijih zemalja, to ne bi mogao podnijeti. Zbog toga je neobično važno da se svi pridržavamo propisanih mjera, naredbi i uputstava. To sam poručio i u svom prvom obraćanju javnosti, dan nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. Univerzitetski klinički centar Sarajevo, pod vođstvom prof. dr. Sebije Izetbegović je dobro organiziran i čini sve što može da što uspješnije odgovori zadatku. U to sam se uvjerio i prilikom posjete o kojoj govorite. Poduzimaju se mjere i od strane drugih bolnica u Bosni i Hercegovini. Medicinski radnici su heroji u ovoj situaciji i ja im se i ovom prilikom zahvaljujem za sve što čine. Međutim, kao što sam već rekao, moramo učiniti sve da spriječimo eksponencijalni rast pandemije.

U kojoj fazi je realizacija inicijative da se formira fond na državnom nivou, koji bi se dijelom popunio i rebalansom budžeta institucija BiH. Koliko sredstava iz budžeta se mogu izdvojiti, te na koji način bi se taj fond još punio?

- Zdravstvena kriza izazvana pandemijom i mjere koje poduzimamo dovela je i dovodit će do sve veće socioekonomske krize. Smanjuje se privredna aktivnost, padaju prihodi. Sada je na potezu država i svaki njen organizacioni dio. Vidjeli smo da su vlade entiteta već poduzele neke mjere pomoći privredi i radnicima u realnom sektoru. To se mora nastaviti. Nacrt budžeta Bosne i Hercegovinu za 2020. godinu Predsjedništvo je vratilo Vijeću ministara sa zahtjevom da se na strani rashoda učine uštede koje bi išle u fond za oporavak privrede. Smatram da se na državnom nivou treba formirati jedna udarna grupa koja bi osmišljavala i predlagala socioekonomske odgovore na krizu, za cijelu državu. Naravno, to ne bi utjecalo na nadležnosti oko kojih se stalno sporimo. Svako bi radio svoj posao, ali s jednog mjesta bi se morala osmišljavati zajednička politika za cijelu državu.

Upozoravali ste da svi moraju snositi teret krize, odnosno da taj teret mora snositi i javni sektor. Vi ste se već odrekli dijela plaće, ali čini se da Vas nije slijedilo previše zvaničnika. Je li preusmjeravanje dijela tereta krize i na javni sektor isključivo pitanje dobre volje pojedinaca ili se to može sistemski riješiti?

- Dobrom voljom iskazujemo svoj odnos prema solidarnosti i spremnost da i ličnim sredstvima učestvujemo u borbi protiv krize. Naravno, vodeći ljudi na taj način šalju poruku ukupnoj javnosti kako se treba ponašati. Uporedo s tim mora ići i sistemsko rješenje. Nemoralno je i nedopustivo da neki izgube sve, a da neki zadrže sve. Javni sektor će morati pratiti stanje u realnom sektoru. Svi živimo od realnog sektora. To neće biti pitanje volje pojedinaca, već će biti sistemsko rješenje. Jedino oni koji su na prvoj liniji borbe protiv pandemije, kao i najugroženije kategorije stanovništva poput penzionera, invalida i drugih, moraju biti izuzeti. Istovremeno i poslodavci se moraju solidarisati sa svojim radnicima i ne otpuštati ih. Bila mi je nevjerovatna vijest da se neko od poslodavaca i usudio reći kako bi i penzioneri, invalidi i druge najranjivije kategorije trebali imati umanjena primanja. Nadam se da takav bezobrazluk nikada više nećemo čuti u javnom prostoru.

Da li ste zadovoljni načinom na koji je Vijeće ministara BiH provodilo zaključke i odluke Predsjedništva BiH, odnosno načinom na koji su generalno reagirali na pandemiju?

- Treba iskreno reći da je Vijeće ministara neke stvari, kao što je kontrola državne granice, odnos prema migrantima i druge, radilo i prije sjednice Predsjedništva od 16. marta. Također, vidimo aktivnosti oko aranžmana s međunarodnim finansijski instuticijama. Generalno, uz neke male nervoze i bespotrebne i neprimjerene reakcije, vidim da se zaključci Predsjedništva realiziraju. Vrlo je važno da je to tako, da se poštuje autoritet kolektivnog šefa države, pa i u nekim stvarima koje nisu direktna nadležnost Predsjedništva. Također, želim naglasiti da se u nekim oblastima moglo i više i bolje. Već sam govorio o potrebi zajedničkog osmišljavanja odgovora na ekonomsko socijalne aspekte krize. Izostale su, recimo, aktivnosti zdravstvenog sektora u Ministarstvu civilnih poslova u smislu koordinacije s državnog nivoa.

U proteklom periodu ste razgovarali sa nekoliko stranih državnika i međunarodnih zvaničnika koji su najavili pomoć BiH. Neki su to obećanje već i ispunili. Planirate li se obratiti nekim drugim prijateljskim državama i njihovim liderima?

- Mnogima sam se obraćao, kako pismima podrške u borbi protiv pandemije u njihovim zemljama, tako i pismima molbe za pomoć, prije svega u nabavci opreme. Danas je teško kupiti potrebnu opremu jer su se zemlje proizvođači zbog svojih potreba zatvorile. Tražio sam da nam se pomogne, prije svega na tom planu. S nekima sam imao i telefonske razgovore. Pomoć već pristiže. Svima sam zahvalan na tome. Nastavit ću ove kontakte, ali strana pomoć neće riješiti sve naše probleme. Krizu možemo riješiti samo mi koji ovdje živimo, svojim naporima, dobrim upravljanjem i maksimalnim jačanjem i korištenjem vlastitih resursa. Ja se u to, prije svega, uzdam.

Kako komentirate činjenicu da je Rusija svoju pomoć poslala isključivo RS-u, a da takvu stvar planira i Mađarska?

- Jako je važno da sva pomoć koja se upućuje od drugih država bude usmjerena preko državnih institucija BiH. Nije dobro kada neko pomoć dostavi samo jednom entitetu, i onda još kaže da se i drugi entitet može obratiti za pomoć. To je dosipanje soli na ranu koju odavno ovdje imamo, a ona je u vezi sa stalnim pokušajima osporavanja države BiH. Svu pomoć koju sam ja tražio, usmjerio sam na Vijeće ministara, jer je to onda državna pomoć onako kako važeći zakon predviđa. Sve drugo to nije.

Tema koja nije direktna nadležnost Predsjedništva, ali izaziva dosta pažnje javnosti, jeste aranžman sa MMF-om. HDZ traži da se u aranžman uključe kantoni i optužuje premijera Novalića. Kako Vi to komentirate?

- Premijer Novalić ima moju punu podršku. Koliko znam, on je potpisao Pismo namjere za MMF-om. To su uradili i svi ostali članovi Fiskalnog vijeća sa nivoa države i iz entiteta RS, osim dvoje ministara iz HDZ-a. Zato je pomalo čudno da za mogući izostanak aranžmana sa MMF-om oni koji nisu potpisali pismo optužuju one koji to jesu uradili. Pozivam HDZ da prestane bespotrebno politizirati ovo pitanje, da njihovi ministri potpišu pismo i omoguće BiH da dobije prijeko potrebnih 330 miliona eura kako bismo spašavali ekonomiju.

Vaš kolega iz Predsjedništva BiH Milorad Dodik Vas je nedavno optužio da ste samoinicijativno pozvali zvaničnike na obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, slao je pisma državnicima. Jeste li razgovarali sa njim o tome, da li je on svjestan činjenice da takvim reakcijama pravi štetu državi, ali i sebi?

- Mogu samo reći da sam obavio jednu časnu dužnost poštujući žrtve, Ustav Bosne i Hercegovine i međunarodno pravo, prije svega, presude međunarodnih sudova. Tako bi se svi trebali ponašati i onda bismo imali mnogo manje problema.

Izvor: Faktor

[jedimolivolicom]

Gotovo dvije trećine turskih glasača u Njemačkoj glasale su za ustavne promjene predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na referendumu u nedjelju, a podrška je bila još veća u Austriji i Holandiji, prenijela je državna agencija Anadolija.