#Antonio Gutereš

[cgvijesti]

"Svijet je u velikoj opasnosti"

“Svijet je u velikoj opasnosti”

Foto: AP Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je pred današnji početak redovnog zasijedanja Generalne skupštine UN, da je svijet u “velikoj opasnosti”, javlja AP. Svjetski lideri okupiće se u Njujorku prvi put uživo poslije pauze od tri godine zbog pandemije kovid-19 i raspravljati o globalnim problemima poput klimatskih promjena, rastućeg siromaštva, nejednakosti i rata u…

[mentalnahigijena]

Trenutak kada je Putin zagrmio u rat, ugušivši posljednje molbe za mir Bit će to jedna od najnadrealnijih sednica kojoj je Dom Ujedinjenih nacija ikada prisustvovao, jer je upravo rat koji je trebalo spriječiti izbio dok je zasjedao. Vladimir Putin je, u brutalni tajming, održao govor u kojem je najavio da će Rusija započeti "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini - dok je bila u toku hitna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a. Prvi se oglasio generalni sekretar Antonio Gutereš, a tada Putinove namere nisu bile sasvim jasne. Ali Gutereš je ukazao na izveštaje o pomeranju trupa na položaje i učinio nešto značajno i retko za generalnog sekretara UN: javno je prozvao šefa stalnog člana Saveta bezbednosti. "Ako se zaista sprema operacija, imam samo jednu stvar da kažem, od srca", rekao je Guterres. “Predsjednik Putin: zaustavite svoje trupe da napadaju Ukrajinu. Daj miru šansu. Previše ljudi je već umrlo.” Povezano: Rusija napada Ukrajinu dok Putin objavljuje rat da bi 'demilitarizovao' suseda Dok je došao red da govori ruski predstavnik Vasilij Nebenzja, Putin je dao svoju adresu i više nije bilo misterije. Miru ipak nije trebalo dati šansu. Nebenzja, koji je sedmicama ismijavao zapadne države zbog njihovih "histeričnih" upozorenja o predstojećoj invaziji, ustvrdio je da zapravo nije bio rat koji je u toku, već "specijalna vojna operacija" za zaštitu naroda Donbasa. Ukrajinski ambasador, Sergiy Kyslytsya, čekao je svoj red da govori dok je stalno primao novosti iz Kijeva. Kada je došlo njegovo vrijeme, morao je odustati od pripremljenog govora jer je, kako je rekao, “većina već beskorisna”. Umjesto toga, podigao je kopiju povelje UN-a i pročitao klauzulu u kojoj se kaže da je članstvo u UN-u otvoreno za sve miroljubive države koje su prihvatile obaveze sadržane u maloj nebeskoplavoj knjižici. „Rusija nije u stanju da izvrši nijednu od tih obaveza“, izjavio je Kyslytsya. Izazvao je Nebenzju da negira da je Ukrajina napadnuta. „Imate pametni telefon“, rekao je, rugajući se Rusu da proveri sa svojim šefom, ministrom inostranih poslova, šta se zaista dešava. „Možete odmah pozvati Lavrova. Možemo napraviti pauzu da te pustimo da izađeš i pozoveš ga.” Nebenzya je odbio. „Već sam rekao sve što znam u ovom trenutku“, rekao je. “Buđenje ministra Lavrova u ovom trenutku nije nešto što planiram da uradim.” Sat ili tako nešto nakon sastanka, sve veći izvještaji o bombardovanju ukrajinskih gradova stigli su u dvoranu, i ako uzaludnost poziva vijeća na mir i dijalog ranije nije bila jasna, sada su bili strašno očigledni. Neki ambasadori su tražili da govore po drugi put kako bi izrazili osjećaj izdaje. „U tačno vreme kada smo se okupili u savetu tražeći mir, Putin je preneo poruku rata potpuno prezirući odgovornost ovog saveta“, rekla je stalna predstavnica SAD Linda Tomas-Grinfild. “Ovo je ozbiljna hitna situacija.” Njena britanska kolegica Barbara Vudvord proglasila je to "teškim danom za Ukrajinu i za principe Ujedinjenih nacija". Sam Kyslytsya je drhtao od emocija. Zurio je u Nebenzju i zahtevao od Rusa da se odrekne dužnosti predsednika saveta. “Ne postoji čistilište za ratne zločince”, upozorio ga je. “Oni idu pravo u pakao.” U tom trenutku, Nebenzja je brzo zatvorio sastanak, tvrdeći da agresija Rusije nije bila usmerena na ukrajinski narod, već protiv, kako je rekao, „hunte koja je na vlasti u Kijevu“. Onda je prekinuo i otišao. Savjet bezbjednosti koji je počeo, skoro, u mirnodopsko vrijeme, raspao se u vrijeme rata, a možda i na početku velikog sukoba.

[balkantimes]

Ustrajna borba preživjelih iz Hirošime i Nagasakija protiv nuklearnog oružja

Iako su se suočili sa zastrašujućim posljedicama atomskog bombardovanja Hirošime i Nagasakija, 6. i 9. avgusta 1945. godine, preživjeli se već više od pola vijeka neumoljivo bore za svijet bez nuklearnog oružja što i danas djeluje kao daleki san, pišu svjetski mediji.

‘Do mog posljednjeg daha’

Obilježavajući 75 godina otkako su njihovi gradovi uništeni u trenu, stariji muškarci i žene koji svjedoče o strahotama atomskog bombardovanja Hirošime i Nagasakija trude se podsjetiti svijet na užas nuklearnog oružja, ukazuje Gardijan (The Guardian)

Keiko Ogura imala je osam godina kada je 6. avgusta 1945. američki bombarder B-29, bacio atomsku bombu naziva “Mali dječak” na Hirošimu, japanski grad od 350.000 stanovnika, u trenu usmrtivši oko 80.000 ljudi. Procjenjuje se da je do kraja godine broj poginulih porastao na 140.000 dok su preživjeli podlegli ozljedama ili bolestima povezanim sa zračenjem.

Ogura, koja se u trenutku eksplozije igrala van kuće nakon čega je svjedočila stravičnim prizorima umiranja njenih sugrađana, posvetila je svoj život prenošenju ličnih sjećanja ljudima u Japanu i inostranstvu. Poručuje da će nastaviti da priča o tome “do posljednjeg daha”, naglašavajući da je frustrirana zbog nedostatka napretka u nuklearnom razoružanju te da se plaši budućnosti bez svjedočenja ‘hibakuša’ što je japanska riječ za preživjele nuklearnog bombardovanja u Hirošimi i Nagasakiju.

Procjenjuje se da u Japanu živi oko 136.700 ‘hibakuša’ koji danas u prosjeku imaju nešto više od 83 godine. Među njima je i Sueiči Kido koji je preživio atomsko bombardovanje Nagasakija, 9. avgusta 1945. u kojem je poginulo oko 74.000 ljudi. “Od našeg susjedstva nije preostalo ništa”, rekao je. “Svugdje je bilo crnilo. Sjećam se da sam vidio kako ugljenisana tijela plutaju u rijeci.”

“U početku je bilo bolno pamtiti te dane”, rekla je Ogura, koja o svojim iskustvima nije javno govorila 40 godina. “Ali željela sam da mladi Amerikanci znaju što je učinila njihova zemlja. Ne krivim ih za ono što se dogodilo, samo želim da saznaju činjenice i razmišljaju.”

Lično sjećanje

Atomska bomba koja je eksplodirala iznad Hirošime prije 75 godina, nije samo izazvala smrt i uništenje, već i decenije sramote, gnjeva i straha preživjelih – koji danas osjećaju krajnju hitnost rješavanja svijeta nuklearnog oružja dijeleći s mladima svoja iskustva o onome čemu su svjedočili u avgustu 1945. godine, ukazuje agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).

U razgovorima s preživjelima, agencija bilježi kako su neki od njih godinama sakrivali svoj status jer je nemali broj ljudi u Japanu vjerovao da je radijacija zarazna ili nasljedna. Drugi su trovali svoja srca mislima o osveti, a neki od preživjelih su, dodaje AP, gledali kako zbog posljedica zračenja od bombardovanja njihovi voljeni umiru, jedan po jedan, pitajući se jesu li oni sljedeći?

Prije 75 godina, 6. avgusta, sedmogodišnja Mičiko Kodama vidjela je bljesak na nebu iz svoje učionice u osnovnoj školi. Komadići slomljenog stakla padali su na nju. Na putu kući, dok ju je otac krvavu nosio na leđima, ugledala je teško povrijeđenu djevojku koja je gledala u nju. Kaže da je i danas boli to djevojčino lice.

U razgovoru za AP Kodama je kazala da je izgubila svoje omiljene rođake u nedjeljama nakon bombardovanja, zatim roditelje, braću, a poslije i kćerku. Svi su umrli od raka ili od posljedica zračenja. Kodama je živjela u strahu da će biti sljedeća. Kaže da je u prošlosti doživljavala diskriminacije i ponižavanja od ljudi koji su se nakon saznanja da je preživjela Hirošimu, udaljavali od nje.

Vanjski ožiljci od atomskog bombardovanja su izblijedjeli, ali Kodama kaže kako joj srce nije zacijelilo. “Za mene rat nije završen. Čak i 75 godina kasnije, i dalje patimo od zračenja. (…) A nuklearno oružje i dalje postoji.”

Daleki san

Japanske hibakuše “postigle su snažan alhemijski podvig, pretvarajući svoja mračna sjećanja na eksplozije atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki u organsku silu za promociju svijeta bez nuklearnog oružja”, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) ističući da njihova borba danas djeluje kao daleki san.

Preživjeli su proveli mnogo vremena i uložili energiju u kampanju za potpuno uklanjanje nuklearnog oružja. Od dočeka posjetilaca u njihovim domovima u Hirošimi i Nagasakiju do predavanja na različitim mjestima, oni su svoju poruku mira dijelili s publikom u zemlji i inostranstvu, uključujući razgovore sa svjetskim političkim i vjerskim liderima. Hibakuša je, naglašava list, kao živi testament opasnosti od atomske bombe postala pojam okupljanja mirovnih aktivista širom svijeta, kao i moralni balast japanskog poslijeratnog pacifizma.

Kada su organizacije preživjelih počele biti politički aktivne pedesetih godina prošlog vijeka, imale su dva cilja: zahtijevati odštetu i finansijsku potporu japanske vlade i potaknuti uklanjanje nuklearnog oružja. U ovom prvom su prilično uspjeli, ali u nuklearnom razoružanju perspektiva je sumorna, naglašava Njujork tajms.

Broj nuklearnih bojevih glava smanjio se s vrhunca od oko 70.000 sredinom osamdesetih na današnjih oko 13.000. Ali u posljednjih 25 godina Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja etablirali su se kao nuklearne države, Kina je proširila svoj skromni arsenal i, što je najvažnije, Sjedinjene Države i Rusija – daleko najveće nuklearne sile – počele su napuštati ranije potpisane sporazume.

Njujork tajms također ističe da je budućnost sporazuma Ujedinjenih naroda koji poziva na uklanjanje nuklearnog oružja neizvjesna – ugovor je do sada ratificiralo samo 40 od 50 zemalja potrebnih za njegovo stupanje na snagu. Ugovor nije potpisao ni Japan, čija sigurnost počiva na nuklearno naoružanim Sjedinjenim Državama, dodao je list.

Egocentrični nacionalizam

Na 75. godišnjicu atomskog bombardovanja njegovog grada gradonačelnik Hirošime upozorio je svijet na porast “egocentričnog nacionalizma” i pozvao na veću međunarodnu saradnju u prevladavanju pandemije korona virusa, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Govoreći na ceremoniji u četvrtak ujutro u Memorijalnom parku u Hirošimi, u blizini središta eksplozije 6. avgusta 1945. godine, Kazumi Matsui obnovio je “Deklaraciju o miru” u ime grada i apelovao na japansku vladu da ratifikuje UN-ov sporazum iz 2017. godine koji predlaže uklanjanje nuklearnog oružja.

Sedamdeset i pet godina nakon bombardovanja Hirošime čovječanstvo se bori protiv nove prijetnje: korona virusa, rekao je Matsui. “Međutim, s onim što smo naučili iz prošlih tragedija, trebali bismo biti u stanju da prevladamo ovu prijetnju… Civilno društvo mora odbaciti egocentrični nacionalizam i ujediniti se protiv svih prijetnji.”

Prošle godine Matsui je također upozorio na porast nacionalizma, naglašava vašingtonski list i dodaje kako njegov najnoviji apel poprima dodatnu važnost – Novi START, odnosno Ugovor o strateškom smanjenju oružja između Sjedinjenih Država i Rusije ističe u februaru, a špekuliše se da možda neće biti obnovljen, odmotavajući tako decenije napora da se nuklearni arsenali ograniče.

“Mreža instrumenata kontrole oružja, transparentnosti i izgradnje povjerenja uspostavljena tokom hladnog rata i posljedica toga propada”, upozorio je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Antonio Guterres) u video poruci povodom godišnjice bombardovanja Hirošime. “Podjela, nepovjerenje i nedostatak dijaloga prijete da će svijet vratiti neometanom strateškom nuklearnom takmičenju.”

[saznajemozavas]

Gutereš: Biće trzavica SAD i Severne Koreje

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izjavio je da će biti mnogo trzavica u razgovorima o denuklearizaciji između SAD i Severne Koreje, ali je naglasio da smatra da postoje „veoma dobre mogućnosti“ da dijalog dovede do „pozitivnog rešenja“. Obraćajući se na konferenciji za novinare, Gutereš je rekao da je u interesu UN da podrže napore koji su ključni za globalni mir i bezbednost. On je naglasio da su sva tela UN na raspolaganju da pruže pomoć, uključujući nuklearnu agenciju te organizacije. „Ovo je složen proces. To su teški pregovori, i verujem da će neizbežno biti nekih uspona i padova na tom putu. Moramo da istrajemo i zatražimo od svih zemalja u regionu da pomognu da se olakšaju stvari za postizanje sporazuma (o mirnoj denuklearizaciji Korejskog poluostrva)“, rekao je Gutereš, preneo je Tanjug. izvor(sputnik.rs) Read the full article

[serbiainside-blog]

[BLIC] Gutereš: Odnosi SAD i Rusije slični onim u vreme Hladnog rata

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je danas da su odnosi Rusije i SAD pogoršani do situacije slične "onoj u kojoj smo živeli tokom Hladnog rata". Detaljnije ...

[mndstz]

Dan žena: Nekoj cveće, a nekoj batine

Reč je o pobuni žena u Holivudu, u jednoj od najjačih industrija sveta. Mnoge glumice prstom su uprle u filmskog producenta Harvija Vajnstina i rekle: "Silovao me je", "Ucenjivao me je seksom"... Pokrenuta je globalna kampanja #MeToo čiji je cilj bio da ohrabri žene širom sveta da kažu: "Stani! Zaustavite nasilje", "Neću više da budem ničiji rob!". Žene su se, kroz istoriju, postepeno borile za svoja prava, za izlazak na sunce van "četiri zida" ili ognjišta, pravo da i one "udahnu vazduh", osete slobodu, dobiju pravo na izbor (u svakom smislu), da osete moć, budu birane, ili da one budu vođe. Ali, iako smo prilično zagazili u 21. vek, i dalje se priča o pravima žena i to na globalnom nivou. Nekada je 8. mart - Dan žena na ovom prostoru bio pravi romantizam Crtali bismo čestitke svojim majkama i bakama, ukrašavale bismo ih bojicama, i smejujilje se armiji tata koji su žruli kućama sa istim "oružjem" u rukama - buketima cveća. Ali, to je sve bila predstava, uglavnom loša, jer su problemi postojali, kao u bilo kom društvu. Bilo je mama koje su trpele nasilje i tada, samo se o tome tada nije govorilo. "Bila je sramota", šaputale bi. Uglavnom finansijski zavisne od "jače polovine" i patrijarhalno vaspitane, nisu želele da "prave buku". Godine ratova, siromaštva, sankcija... neminovno su sa sobom, poput domino efekta, moralnu eroziju društva, nestalo je čak i tih prokletih buketa cveća. Nemoć da se nešto promeni ili "beg u alkohol" ili ko zna šta sve ne, dovele su do porasta slučajeva nasilja u porodici. Poslednjih godina, ta tema je iz tabua, srećom, došla do mejnstrima. O tome se priča i treba da se priča! "Ustajem u pola pet, krene mi čišćenje za stoku, pa muža, posle dajem obrok, pa uvek nešto malo kod ovaca, i kad završim mleko, do pola osam, tu imam prekid. U devet počinjem da kuvam ručak, i ako imam neki posao u međuvremenu - pranje veša, peglanje... Kad su deca bila manja i noću sam radila, sad je kćerka veća i ona pomaže, a i sin. Poslepodne, oko četiri, sve ponovo, a do osam uveče opet namirim sve. Onda volim da mi je dvorište uredno, pa ostajem i do pola deset uveče. Nemam ni subotu, ni nedelju... Ako je neko slavlje, neki rođendan, onda odem, ali pre uradim sve što se mora, zovem ženu iz komšiluka da pomuze.... Slabo idem da se družim, a na godišnjem odmoru nisam nikada bila u životu. Žrtvovala sam se da deci priuštim, a meni kako bude", ovako glasi ispovest jedne naše žene sa sela, ali i zvanična statistika pokazuje da su žene na selu među onima kojima je u Srbiji  najteže. "Položaj žena u Srbiji se poboljšava, ali su u našoj zemlji ipak i dalje rašireni rodni stereotipi, a žene su nedovoljno zastupljene na rukovodećim mestima, na mestima odlučivanja", rekao je zaštitnik građana Zoran Pašalić, čestitajući građankama Srbije 8. mart. "Posebno su u teškom položaju žene na selu, žene sa invaliditetom i Romkinje, koje rano napuštaju školovanje, otežano se zapošljavaju, a udaju rano i finansijski su zavisne od porodice i partnera. Njihovo reproduktivno zdravlje često je ugroženo, a aktivnosti na obrazovanju o reproduktivnom zdravlju i dalje se ne sprovode sistemski", ocenio je zaštitnik. Od ukupnog broja pritužbi iz oblasti rodne ravnopravnosti, koje stižu zaštitniku građana, čak trećina je zbog nasilja u porodici i partnerskim odnosima, zbog toga je Šabić pokrenuo inicijativu "Učinimo nasilje vidljivim". Cilj je da se uvođenjem angažovanja sudskih veštaka, postupak dokazivanja nasilja u porodici učinio lakšim, a kažnjavanje nasilnika izvesnijim. Da ženama i posle više od 100 godina otkako su Njujorku 8. marta žene organizovale protest zbog loših uslova rada i niskih plata, i dalje "ne cvetaju ruže", iako ih dobijaju povodom Dana žena, potvrđuju i izveštaji Ujedinjenih nacija. Milioni devojčica biće podvrgnuti sakaćenju genitalija "Više nego ikada ranije, ukazuje se na istorijske i sistemske nejednakosti koje su omogućavale represiju i diskriminaciju. Od Latinske Amerike preko Evrope do Azije, na društvenim mrežama, na filmskim setovima, u fabričkim halama, na ulicama, žene pozivaju na trajne promene i nultu toleranciju prema seksualnim napadima, uznemiravanju, kao i svim oblicima diskriminacije", kaže generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš. On je je objasnio da ostvarivanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i devojčica je "posao koji do danas nije dovršen i koji predstavlja najveći izazov našeg sveta u oblasti ljudskih prava". Više od jedne milijarde žena u svetu nije zakonom zaštićeno od seksualnog nasilja u porodici, naveo je prvi čovek UN. Na svetskom nivou, rodni jaz u zaradama iznosi 23 odsto, a dostiže i 40 odsto u ruralnim područjima, dok se neplaćeni rad koji mnoge žene obavljaju ne prepoznaje. "Zastupljenost žena u nacionalnim parlamentima je, u proseku, niža od jedne četvrtine, a u upravnim odborima čak i niža. Ako ne udružimo snage, u narednoj deceniji će milioni devojčica biti podvrgnuti sakaćenju genitalija", navodi se u saopštenju iz Kancelarije UN u Beogradu. "Čak i tamo gde zakoni postoje, često se ne poštuju, a žene koje zatraže pravnu zaštitu često nailaze na sumnju, osudu i omalovažavanje. Danas znamo da su seksualno uznemiravanje i zlostavljanje bili sveprisutni na radnom mestu, u javnom prostoru i kod kuće, i to u državama koje se ponose svojim rezultatima u oblasti rodne ravnopravnosti. Ujedinjene nacije treba da budu primer celom svetu", poručuje Gutereš. U Srbiji žene na selu višestruko diskriminisane "Žene se i dan danas bore za jednake uslove kao muškarci, a u Srbiji su za oko 20 odsto manje plaćene", izjavila je potpredsednica Vlade i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović. Ona je istakala da što pre treba usvojiti Zakon o rodnoj ravnopravosti, kako bi se poboljšao položaj žena i smanjilo nasilje. Nacrt tog zakona ne dozvoljava da rod bude opredeljujući za rad, a omogućiće i povezivanje materinstva i karijere. Na konferenciji za novinare u Vladi Srbije povodom Međunarodnog dana žena, predstavljeni su rezultati inicijative "Uposlimo 1.000 žena u ruralnim područjima", koju su u junu prošle godine pokrenuli Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost, NALED i Etno mreža. Za osam meseci sprovođenja zaposelno je 100 žena, a time je skrenuta i pažnja na položaj žena sa sela koje su, kako je objasnila Zorana Mihajlović, višestruko diskriminisane - 60 odsto njih nema pravo na penziju, a tek 17 odsto su vlasnice imanja. Takođe, statistika pokazuje da je svaka druga žena u Srbiji tokom života bila izložena nekom obliku porodičnog nasilja. Međutim, mi se ipak nadamo da se pripadnice "lepšeg pola" u našoj zemlji i dalje raduju Danu žena i da će ovog 8. marta više njih dobiti cveće i neki drugi poklon, nego batine. Šta vi mislite? Pišite nam u komentarima, učestvujte u anketi: Let's block ads! (Why?)

[cgvijesti]

"Svijet je u opasnosti"

“Svijet je u opasnosti”

Foto: UN Glavni sekretar UN-a Antonio Gutereš  pozvao je na solidarnost i saradnju u suočavanju s višestrukim izazovima “svijeta u opasnosti”, govoreći povodom otvaranja 77. Opšte skupštine Ujedinjenih naroda, prenosi France Presse. “Suočavamo se sa svijetom u opasnosti kroz sav naš rad na unapređenju mira, ljudskih prava i održivog razvoja. Od sukoba do klimatskih promjena, do slomljenog…

[cgvijesti]

"Ne želimo novi Černobilj"

“Ne želimo novi Černobilj”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izrazio je zabrinutost zbog sukoba oko nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini. On je rekao da će se rat završiti za pregovaračkim stolom, a s tim su se složili i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš i predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, prenosi Anadolija. „Ne želimo da doživimo novi Černobilj“, rekao je Erdogan na konferenciji za…

[cgvijesti]

Gutereš: Samo nas jedno dijeli od nuklearnog uništenja

Gutereš: Samo nas jedno dijeli od nuklearnog uništenja

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je danas da „samo jedan nesporazum, jedna pogrešna procjena dijeli čovječanstvo od nuklearnog uništenja“. On je to rekao na početku dugo odlaganog sastanka na visokom nivou u UN, za reviziju međunarodnog Sporazuma o sprečavanju širenja nuklearnog oružja. Gutereš je posebno pomenuo rat u Ukrajini i prijetnju nuklearnim oružjem u…

[cgvijesti]

Generalni sekretar UN: Svijetu prijeti katastrofa

Generalni sekretar UN: Svijetu prijeti katastrofa

Foto: Guliver Svijet se suočava sa “katastrofom” zbog sve veće nestašice hrane, rekao je preko video-linka generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš učesnicima sastanka Grupe sedam ekonomski najrazvijenijih zemalja u Berlinu, piše portal RTCG. Gutereš je, kako piše taj portal, rekao da je rat u Ukrajini dodatno poremetio globalno snabdijevanje hranom, koje je već bilo ugroženo…

[cgvijesti]

Ukrajina: Žetva pod znakom pitanja, imaju "najveći problem, veći od svega"

Ukrajina: Žetva pod znakom pitanja, imaju “najveći problem, veći od svega”

Foto: Pixabay Nakon što su završili prolećnu sezonu sjetve, ponekad noseći pancire i šlemove, ukrajinski ratari se suočavaju sa novim izazovom. To je nalaženje dovoljno dizela za predstojeću žetvu. Rat s Rusijom je zaustavio snabdijevanje gorivom baš u vrijeme kada su poljoprivrednici pojačali poljske radove za prolećnu sezonu, usled čega su, od početka sukoba 24. februara, ostali bez oko 85…

[cgvijesti]

Zarobljeno žito u Ukrajini: Moguće katastrofalne posljedice za siromašne zemlje

Zarobljeno žito u Ukrajini: Moguće katastrofalne posljedice za siromašne zemlje

Nema rješenja za krizu sa hranom bez poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, upozorio je nedavno generalni sekretar UN Antonio Gutereš. On se nada nekakvom dogovoru sa Rusijom, uprkos ratu. Šef Svjetskog programa za hranu UN Dejvid Bizli rekao je da se ne radi više samo o Ukrajini, veći i o najsiromašnijim zemljama svijeta. “Molim predsjednika Putina, ako uopšte ima srca, da otvori luke”, kazao…

[cgvijesti]

Rat u Ukrajini mogao bi da izazove višegodišnju glad u svijetu

Rat u Ukrajini mogao bi da izazove višegodišnju glad u svijetu

Foto: Pixabay Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš kazao je da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da izazove globalnu prehrambenu krizu koja bi mogla da traje godinama. On je istakao da je rat pogoršao nesigurnost po pitanju hrane u siromašnijim zemljama zbog naglog skoka cijena, prenosi BBC. “Neke zemlje mogle bi se suočiti sa dugotrajnom gladi ukoliko se izvoz iz…

[cgvijesti]

Rusija i Ukrajina potpisuju sporazum

Rusija i Ukrajina potpisuju sporazum

Foto: YouTube screenshot Rusija i Ukrajina će sjutra popodne u Istanbulu potpisati sporazum o izvozu žitarica, saopštilo je tursko predsjedništvo. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i generalni sekretar UN Antonio Gutereš, kao i predstavnici Rusije i Ukrajine će učestvovati na ceremoniji potpisivanja. Radi se o planu Ujedinjenih nacija da se deblokira izvoz ukrajinskog žita i dozvoli…

[balkantimes]

Masovne grobnice u Libiji i strahote rata kojem se ne nazire kraj

Otkrivanje osam masovnih grobnica nedaleko od Tripolija ukazuje na mnogobrojne zločine počinjene tokom eskalirajućeg rata u Libiji u čijem sukobu učestvuju različite milicije uz podršku mnogobrojnih stranih sila koje traže stratešku prednost i udio u naftom bogatoj zemlji sjeverne Afrike, pišu svjetski mediji.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš je izjavio da je “duboko šokiran” otkrićem najmanje osam masovnih grobnica posljednjih dana i pozvao vladu u Tripoliju da osigura grobnice, identifikuje žrtve, utvrdi uzroke smrti i vrati tijela njihovim porodicama, piše Njujork tajms (The New York Times).

List ocjenjuje kako su pronađene grobnice sumorno podsjećanje na zločine počinjene na svim stranama libijskog sukoba u kojem učestvuju bespravne libijske milicije koje se ponašaju izvan zakona a koje podržavaju strane sile tražeći stratešku prednost i pristup ogromnim energetskim rezervama zemlje.

Slike koje kruže društvenim mrežama pokazale su tijela nagomilana u zemlji, zamotana u plastiku ili zakopana u jamama u pustinji izvan Tarhune. Odvojeno, vladini službenici pronašli su u gradskoj mrtvačnici desetine tijela, kao i unutar brodskog kontejnera, ističe njujorški list dodajući da je nejasno kada su se ubistva dogodila.

Grobnice su otkrivene nakon što su se borci odani generalu Halifi Haftaru, čija je 14-mjesečna kampanja zauzimanja Tripolija osujećena posljednjih sedmica, povukli iz grada Tarhuna, oko 65 kilometara jugoistočno od glavnog grada. Tarhuna je bio posljednje uporište Haftarovih snaga u zapadnoj Libiji, koje su se prošle sedmice povukle nakon napada vladinih snaga uz podršku Turske.

Zauzimajući grad, vladine trupe su pljačkale prodavanice, palile zgrade i ubijale iz osvete pripadnke al-Kanijata, Haftarovih saveznika koji su danima ranije pobjegli iz Tarhune. Najmanje 16.000 ljudi u Tarhuni i južnom Tripoliju bilo je primorano napustiti svoje domove, saopštile su Ujedinjene nacije. Međutim, otkrićem masovnih grobnica fokus je preusmjeren na generala Haftara.

Od početka sukoba 2014., general Haftar nastojao je da se predstavi kao vođa disciplinovane, nacionalne vojne sile, ali njegove trupe suočene su s optužbama za teška krivična djela. Međunarodni krivični sud od 2017. godine traži jednog od njegovih najboljih komandanata, Mahmuda al-Verfalija, zbog niza javnih ubistava desetina ljudi u istočnom gradu Bengaziju, ukazuje list.

CNN navodi kako je organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch – HRW) pozvala na međunarodnu istragu ubistava u Libiji ističući kako snage povezane s Haftarom “već 15 mjeseci nekažnjeno djeluju u Tarhuni i drugdje”, a da su ih “strani zaštitnici štitili od kontrole za zlostavljanja koja očigledno uključuju nezakonita ubistva, nestanke i mučenja”.

“Vrijeme je da Vijeće za ljudska prava UN-a konačno uspostavi međunarodnu istragu kršenja svih strana u Libiji, što će poslati nepogrešiv signal da će oni koji počine ili imaju komandnu odgovornost za ratne zločine, na kraju odgovarati”, kazala je Hanan Salah, viša istražiteljica HRW-a za Libiju.

Salah je također pozvala međunarodno priznatu vladu u Tripoliju da osigura da se dokazi na mjestima zaštite od zloupotrebe i da za istraživanje masovnih grobnica pozovu neutralne međunarodne forenzičke stručnjake.

Tragedija za libijski narod

Ministar unutrašnjih poslova u libijskoj vladi koju podržava UN, Fati Bašaga rekao je da vlasti dokumentuju dokaze o navodnim ratnim zločinima u Tarhuni te da preliminarni izvještaji pokazuju da su desetine žrtava pronađene u masovnim grobnicama pokopane žive, piše agencija Asošijetid pres (The Associated Press).

Agencija dodaju da su otkrića izazvala strah od razmjera kršenja ljudskih prava na teritorijama koje kontrolišu Haftarove snage, s obzirom na poteškoće u dokumentovanju u aktivnom ratnom području. Filip Nasif (Philippe Nassif), direktor u organizaciji Amnesti internešenal (Amnesty International) za Bliski Istok i Sjevernu Afriku, izjavio je da njegova grupa radi na provjeri masovnih ubistava.

Pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja Bliskog istoka, Dejvid Šenker (David Schenker) izrazio je zabrinutost zbog izvještaja o otkriću snaga iz Tripolija naglasivši da eskalirajući “proxy rat između Rusije i Turske u Libiji predstavlja izazov regionalnoj stabilnosti i tragediju za libijski narod koji traži mir i okončanje strane intervencije”.

Libija je u nemirima od 2011. godine, kada je u građanskom ratu s vlasti svrgut dugogodišnji diktator Moamer Gadafi, koji je kasnije ubijen. Zemlja se od tada podijelila između suparničkih administracija na istoku i zapadu, a obje imaju podršku različitih naoružanih grupa i stranih vlada, ukazuje AP.

Haftara podržavaju Francuska, Rusija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i druge ključne arapske zemlje, dok vlada u Tripoliju ima podršku Turske – koja je u januaru poslala trupe i plaćenike da zaštite glavni grad – kao i Italije i Katara.

Libija je na rubu nove eskalacije dok milicije u Tripoliju vode kampanju za vraćanje obalnog grada Sirte, što bi omogućilo pristup ogromnim naftnim poljima zemlje koja su trenutno pod Haftarovom kontrolom. Turske mornarice i vazdušne snage izvele su prošlog četvrtka vojne vježbe na Sredozemlju kraj Libije, navode zvaničnici, što je očigledan pokazatelj podrške Tripoliju.

Tijela čitavih porodica

Misija UN-a u Libiji pozdravlja odluku međunarodno priznate Vlade nacionalnog sporazuma (GNA) da pokrene istragu o grobnicama ističući da još nije utvrđen broj mrtvih, ali da jedan grob sadrži najmanje 15 tijela u raspadnom stanju te da neki grobovi sadrže tijela čitavih porodica, napisao je Gardijan (The Guardian).

Više je tijela pronađeno u bolnici u Tarhuni, a prema informacijama GNA-u najmanje 27 osoba poginulo je od nagaznih mina koje su za sobom ostavljale Haftarove snage nakon kampanje opsade na Tripoli.

Gardijan ističe kako je opšteprihvaćeno da su obje strane u Libiji možda činile ratne zločine tokom višegodišnje opsade, ali da razmjera zločina pripisanih Haftarovim saveznicima može potencijalno osramotiti njegove glavne vanjske pristalice – Francusku, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat i Jordan.

Istovremeno, diplomate GNA-a pozivaju SAD da pojačaju diplomatski pritisak na saveznike poput UAE-a da prekinu vojnu podršku Haftaru te ističu kako je neprisustvo administracije predsjednika Donalda Trampa (Trump) u Libiji ostavilo vakuum koji je ispunila Rusija s ciljem uspostavljanja snažnog vojnog prisustva na južnom Sredozemlju i pristupa jednom od najvećih svjetskih naftnih polja.

Pregovori nakon osvajanja Sirte?

Libijski šef sigurnosti Fati Bašaga rekao je da bi Egipat mogao pomoći u okončanju podjele njegove zemlje, signalizujući moguće zbližavanje s arapskim regionalnim silama koje su do sada podržavale generala Haftara, piše Blumberg (Bloomberg) dodajući da je Egipat nedavno najavio primirje i političku inicijativu za okončanje građanskog rata koji je zahvatio ovu sjevernoafričku zemlju bogatu naftom.

Bašaga, koji formalno nije prihvatio ili odbacio plan, napisao je na Tviteru (Twitter) da je svaka inicijativa koja bi dovela do civilne vlade dobrodošla – ne spominjući prijedlog imenom. Za Blumberg je pak izjavio da će borci njegove vlade prihvatiti primirje i političke razgovore s istokom tek nakon što ponovo dobiju strateški grad Sirte na vrhu naftnog polumjeseca Libije.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan također je rekao kako će se kampanja nastaviti sve dok grad Sirte ne bude zauzet. Ali, Egipat je upozorio da će sukob eskalirati ukoliko Turska posegne dalje prema istoku, rekli su Blumbergu neimenovane zapadne diplomate. Dok su SAD pozivale na smirenje sukoba, i vlada sa sjedištem u Tripoliju i Haftar prikupljali su snage uoči moguće konfrontacije u Sirteu.

Prije ofanzive na Tripoli, Haftar je uz podršku ruskih plaćenika zauzeo istok i jug zemlje, uključujući i njene velike naftne objekte. No, u nadmetanju s Rusijom da oblikuje budućnost Libije, Turska je snažno je intervenisala u ime vlade u Tripoliju i pomogla da se Haftarove snage potisnu sa zapada.

Blumberg također podsjeća da su se u nedjelju, 14. juna, ministri vanjskih poslova i obrane Turske i Rusije trebali sastati u Ankari kako bi pregovarali o mogućem rješenju sukoba u Libiji i Siriji, gdje također podržavaju suprotstavljene strane, ali je sastanak odgođen.

Izvor

[serbiainside-blog]

[B92] Gutereš: Odnosi Rusije i SAD slični kao u Hladnom ratu

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je da su odnosi Rusije i SAD pogoršani do situacije slične "onoj u kojoj smo živeli tokom Hladnog rata". Nekoliko dana pošto su SAD saopštile da će da proteraju 12 ruskih diplomata pri UN zbog "slučaja Skripalj", Gutereš je pozvao Vašington i Moskvu da ponovo uspostave liniju komunikacije radi sprečavanja bilo kakve pojave napetosti, prenela je agencija Rojters.

Detaljnije ...