#Aleksandar Lukašenko
Explore tagged Tumblr posts
Text
Putin najavio važan govor
Putin najavio važan govor
Foto: RIA Novosti/arhiva Ruski predsjednik Vladimir Putin održaće važan govor na sastanku ministarstva odbrane iduće sedmice, objavila je danas ruska državna televizija. “Očekujemo važne izjave”, rekao je Pavel Sarubin, voditelj emisije “Moskva.Kremlj.Putin”. Ruski predsjednik će inače sjutra u Minsku imati sastanak s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Na sastanku vlade prošle…
View On WordPress
0 notes
Text
Zelenski prijeti osvetom nakon smrtonosnog napada: Velika opasnost gomila se u Bjelorusiji, sastaju se Putin i Lukašenko
Rusija je tijekom noći pokrenula napade na crnomorsku luku Odesa, ubivši jednu osobu i ranivši 19 drugih, uključujući četvero djece, rekli su ukrajinski dužnosnici. Odesa je važno mjesto u Ukrajini, koristi se kao glavna luka za izvoz žitarica. “Odesa, još jedan noćni napad čudovišta”, rekao je na Telegramu Oleh Kiper, guverner regije Odesa u južnoj Ukrajini. “Nažalost, imamo jednog poginulog civila”. Kiper je ranije rekao da je prema preliminarnim informacijama 14 osoba prevezeno u bolnicu, uključujući troje djece. U sinoćnjem napadu na Odesu teško je oštećena i pravoslavna katedrala Preobraženja. Radi se o najvećoj pravoslavnoj crkvi u tom lučkom gradu izgrađenoj u 18. stoljeću, koja je na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Rusija je gotovo svakodnevno napadala Odesu i druge ukrajinske objekte za izvoz hrane tijekom prošlog tjedna nakon što se Moskva povukla iz sporazuma o morskom koridoru koji je omogućio siguran transport ukrajinskog žita. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je na Telegramu da je Rusija lansirala visokoprecizne projektile Onyx i krstareće projektile Kalibr na Odesu u nedjelju iza ponoći.
Zelenski bijesan: Nema opravdanja za rusko zlo
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je “odmazdu” Rusiji kao odgovor na napad na katedralu u Odesi. “Svima koji su stradali u ovom posljednjem terorističkom napadu pruža se pomoć”, rekao je na Twitteru. “Zahvalan sam svima koji pomažu ljudima i svima koji su s Odesom u mislima i emocijama. Prebrodit ćemo ovo. Vratit ćemo mir. A za to moramo pobijediti rusko zlo”, objavio je Zelenski. Missiles against peaceful cities, against residential buildings, a cathedral… There can be no excuse for Russian evil. As always, this evil will lose. And there will definitely be a retaliation to Russian terrorists for Odesa. They will feel this retaliation. All those who… pic.twitter.com/gcpD30BFP1 — Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 23, 2023
Putin se sastaje s Lukašenkom
Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko sastat će se u nedjelju dva dana nakon što je Moskva upozorila da će se svaka agresija na njenog susjeda i najvjernijeg saveznika smatrati napadom na Rusiju. Nakon što je Poljska ranije ovog tjedna odlučila premjestiti vojne jedinice bliže svojoj granici s Bjelorusijom kao odgovor na dolazak Wagnerovaca u tu zemlju, Putin je rekao da će Moskva upotrijebiti sva sredstva koja ima kako bi reagirala na bilo kakvo neprijateljstvo prema Minsku. Kremlj je rekao da je Lukašenko u radnom posjetu Rusiji i da će razgovarati s ruskim predsjednikom o daljnjem razvoju “strateškog partnerstva” dvije zemlje. Iako nije poslao vlastite trupe u Ukrajinu, Lukašenko dopustio je Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za pokretanje svoje invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i od tada se redovito sastaje s Putinom. Dvije su zemlje održale više zajedničkih vojnih vježbi, a u lipnju je Lukašenko dopustio da se njegova zemlja koristi kao baza za rusko nuklearno oružje, što je potez koji je Zapad uvelike osudio.
Nove satelitske snimke vojne opreme u Bjelorusiji
Vojni garnizon Tsel u Bjelorusiji počeo je nedavno gomilati vozila i vojnu opremu, kako se vidi na satelitskim snimkama tehnološke tvrtke Umbra. Ranije snimke koje je načinila tvrtka Maxar Technologies 16. srpnja pokazivale su samo 10 teretnih kamiona i pet autobusa unutar istog skladišnog prostora. U četvrtak je bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo da će njihove snage održati zajedničke vojne vježbe s borcima Wagnera u blizini granice s Poljskom. ⚡️A new satellite image of the Wagner PMC camp in the Belarusian village of Tsel was taken today by the Umbra satellite and provided by Maxar Technologies. According to Maxar Senior Director Stephen Wood, the camp has grown significantly compared to the previous image taken on… pic.twitter.com/P6XxVXVDpe — FLASH (@Flash_news_ua) July 22, 2023
U Bjelorusiji bi moglo biti oko 5000 plaćenika Wagnera
Broj plaćenika Wagnera koji se nalaze u Bjelorusiji mogao bi doseći oko 5000, tvrdi Andrij Demčenko, glasnogovornik Službe državne granične straže Ukrajine. “Na početku, kada su počeli ulaziti u Bjelorusiju, procjenjivalo se da ih je na stotine. S obzirom na to da dostupne informacije o predstavnicima privatnih vojnih kompanija, njihov broj sigurno je drugačiji i procjenjuje se da ih je oko 5000”, rekao je Demčenko na briefingu u subotu. About 5,000 Wagner Group mercenaries have been deployed to Belarus as of July 22, according to Andriy Demchenko, spokesperson for the State Border Guard Service.https://t.co/ZxYOzcYACg — The New Voice of Ukraine (@NewVoiceUkraine) July 22, 2023 Napomenuo je da toliki broj ruskih plaćenika ne predstavlja izravnu prijetnju Ukrajini, ali da je granična straža spremna za svaku situaciju. Dodao je da je stanje pod kontrolom. Dnevno.hr Image by Дмитрий Буханцов from Pixabay Read the full article
0 notes
Text
Hiljade migranata i dalje se smrzava do smrti na granici s Poljskom, Varšava krivi Putina
Hiljade migranata i dalje se smrzava do smrti na granici s Poljskom, Varšava krivi Putina
Poljski premijer Mateusz Morawiecki optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da stoji iza migrantske krize na granici Bjelorusije i Poljske. On je rekao da bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik Putina, orkestrira krizu, ali “ima svoj mozak u Moskvi”. Najmanje 2.000 migranata zaglavljeno je na granici u veoma lošim uslovima, a prijeti im i smrzavanje, s obzirom…
View On WordPress
0 notes
Text
Bjeloruski čelnik želi bolje odnose sa Zapadom usprkos ruskoj 'histeriji'
Bjeloruski čelnik želi bolje odnose sa Zapadom usprkos ruskoj ‘histeriji’
[ad_1]
Bjelorusija će raditi na poboljšanju odnosa sa zapadom iako to izaziva “histeriju” njezinoj glavnoj saveznici Rusiji, rekao je dugovječni čelnik države Aleksander Lukašenko u utorak, dan nakon što je ukinuo ograničenje na pet američkih diplomata u državi.
Bjelorusija odnose sa zapadnim državama pokušava poboljšati nakon niza sporova s Moskvom slijedom najave rezova subvencija Minsku koje…
View On WordPress
0 notes
Text
"RAZVIJAJU SE PLANOVI ZA NAPAD NA RUSIJU": Lukašenko pričao sa Putinom, tvrdi da se udar sprema preko Ukrajine i Belorusije
“RAZVIJAJU SE PLANOVI ZA NAPAD NA RUSIJU”: Lukašenko pričao sa Putinom, tvrdi da se udar sprema preko Ukrajine i Belorusije
https://www.novosti.rs/planeta/svet/1135155/rat-ukrajini-najnovije-vesti-rusija-ukrajina-vladimir-putin-aleksandar-lukasenko
View On WordPress
0 notes
Video
tumblr
Putinov konvoj leševa: Vozovi se pune mrtvim ruskim vojnicima u gluho doba noći nakon njihove pogibije u Ukrajini kako bi se sakrio pravi broj mrtvih, tvrde mještani Bjelorusije koji kažu da su vidjeli 2.500 tijela za dvije sedmice Leševi ruskih vojnika poginulih u Ukrajini se u gluvo doba noći iz Bjelorusije vraćaju u Rusiju Video prikazuje vojna kola hitne pomoći koja se voze kroz bjeloruski grad Homel početkom marta Zaposleni u regionalnoj kliničkoj bolnici tvrde da je više od 2.500 tijela već vraćeno Ukrajinska vojska kaže da je više od 14.000 vojnika Kremlja ubijeno od ruske invazije Leševi ruskih vojnika poginulih u Ukrajini se vozom i avionima vraćaju iz Bjelorusije u Rusiju u gluho doba noći kako ne bi privukli pažnju, pokazalo se. Video koji je objavio Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda prikazuje vojna kola hitne pomoći koja se voze kroz bjeloruski grad Homel početkom marta, a zaposleni u kliničkoj bolnici u regionu tvrde da je više od 2.500 tijela već vraćeno u Rusiju od 13. marta. Ukrajinska vojska kaže da je više od 14.000 vojnika Kremlja ubijeno od ruske invazije 24. februara, dok prema procjenama američkih obavještajnih službi taj broj iznosi oko 7.000. Ministarstvo odbrane Moskve saopštilo je da je poginulo manje od 500 vojnika. Sada bjelorusko medicinsko osoblje u Homelu, na jugoistoku Bjelorusije, opisalo je mrtvačnice koje su 'prepune', a jedan stanovnik grada Mazir tvrdi: 'Putnici na željezničkoj stanici u Maziru bili su šokirani brojem leševa koji su utovareni u voz. Nakon što su ljudi počeli snimati video, vojska ih je uhvatila i naredila im da ga uklone.' Doktor u glavnoj gradskoj bolnici u Maziru upozorio je: 'Nema dovoljno hirurga. Ranije su leševi prevoženi kolima hitne pomoći i ukrcavani u ruske vozove. Nakon što je neko napravio video o tome i izašao na internet, tijela su utovarena noću kako ne bi privukla pažnju.' Zvaničnici bolnice br. 4 u Homelu navodno su počeli da otpuštaju sadašnje pacijente 1. marta zbog ogromnog broja ranjenih ruskih vojnika za lečenje. Jedan stanovnik koji je liječen u bolnici rekao je: 'Tamo ima toliko ranjenih Rusa – to je samo užas. Užasno unakažena. Nemoguće je slušati njihove jauke po cijeloj bolnici.' Drugi doktor opisao je rastuću zabrinutost lokalnog stanovništva da bi moglo doći do nestašice svakodnevnih lijekova i "problema s lijekovima protiv tetanusa". Tetanus je uobičajena bolest koja pogađa vojnike koji pate od rana od gelera i metaka. Homel graniči sa Rusijom na istoku i Ukrajinom na jugu. Grad Homel najveći je u Bjelorusiji nakon Minska i glavno čvorište trgovine i transporta. Despot zemlje Aleksandar Lukašenko podržava Putinov rat i dozvolio je raspoređivanje velikih ruskih vojnih jedinica u zemlji. Nepoznati broj ruskih vojnika krenuo je iz Homela na jug prema glavnom gradu Ukrajine Kijevu.
0 notes
Video
youtube
ALEKSANDAR NOGO - LUKAŠENKO OBAVESTIO SRBE - Vučić pravi testni poligon,...
0 notes
Text
Lukašenkova jesen
Procjenjuje se da Aleksandar Lukašenko više nema značajniju podršku ni bjeloruskih građana ni institucija, izuzev represivnog sustava. Ne podupire ga više ni ruski predsjednik Putin, a ni zapadne zemlje.
Unatoč tome, on evidentno ne namjerava odstupiti pa građanima i radnicima preostaje vršenje kontinuiranog pritiska putem masovnih protesta i štrajkova.
Piše: Tena Erceg- Novosti
redsjednički izbori koji su u Bjelorusiji održani 9. kolovoza i na kojima je po šesti put zaredom s čak 80 posto glasova službeno pobijedio ‘posljednji evropski diktator’ Aleksandar Lukašenko pokrenuli su najozbiljniji val protesta i štrajkova otkad je Lukašenko došao na vlast 1994. godine.
Iako je izborni dan bio 9. kolovoza, centralna izborna komisija objavila je da je ranijem glasanju, organiziranom u nekim izbornim jedinicama, pristupilo čak 40 posto birača. Na sam dan izbora, međutim, pred biralištima su se stvarali kilometarski redovi, iz čega je bilo jasno da statistika izborne komisije ne može biti istinita. Kada je potom objavljeno da je Lukašenkova protukandidatkinja Svetlana Tihanovskaja dobila samo deset posto glasova, iako su birači u dugačkim redovima hrpimice glasali upravo za nju, izbili su spontani protesti na koje je režim reagirao policijskom represijom kakva se posljednjih godina uglavnom viđa u zapadnim zemljama: nasrnuli su na prosvjednike vodenim topovima, dimnim bombama i gumenim mecima, uslijed čega su poginule najmanje dvije osobe. Novinarima stranih medija uskraćene su akreditacije za praćenje izbora, a neki su završili u pritvoru i tamo svjedočili zlostavljanju prosvjednika od pripadnika specijalne policije OMON.
Procjenjuje se da je u jednom trenutku bilo uhapšeno oko 6000 proturežimskih aktivista i drugih građana, a u izbornoj večeri blokiran je internet pa prosvjednici nisu mogli međusobno komunicirati ni primati informacije. Naime, prema nedavno donesenom zakonu, svi bjeloruski internetski sajtovi moraju imati nacionalne poslužitelje, što je režimu omogućilo trenutno gašenje lokalnih web-stranica, a nedostupne su bile i društvene mreže i strani mediji s bjeloruskim dopisnicima.
Iako točni rezultati izbora nisu poznati, neovisni promatrači uspjeli su unatoč zabrani provesti izlazne ankete na nekim biračkim mjestima pa su procijenili da je Tihanovskaja ta koja je dobila između 70 i 80 posto glasova. Taj se rezultat poklapa sa sociološkim istraživanjem koje je u travnju provela Bjeloruska akademija znanosti i umjetnosti i koje je pokazalo da Lukašenko ima podršku od oko jedne trećine stanovništva. Tihanovskaja je nakon izbora režim pozvala da obustavi nasilje nad prosvjednicima i ispregovara miran transfer vlasti, a nedugo zatim pobjegla je u Litvu, gdje je već ranije bila poslala djecu.
Svetlana Tihanovskaja, naime, na izborima se nije natjecala kao ‘ozbiljna’ kandidatkinja voljna preuzeti vlast, već se isturila kao svojevrsni simbol pobunjenih građana, jer u zemlji nema organizirane opozicije. Lukašenkov režim prije toga je eliminirao troje potencijalnih kandidata, uhapsivši njezinog muža, blogera i bivšeg biznismena Sergeja Tihanovskog, kao i bivšeg bankara Viktora Babarika, dok je treći protukandidat, bivši ambasador u Washingtonu Valerij Cepkalo, uspio pobjeći u Rusiju.
U prilično originalnom obratu koji je uslijedio nakon ovih hapšenja, tri žene – supruge Tihanovskog i Cepkala i menadžerica Babarikove kampanje – udružile su se i osnovale ‘ujedinjeni stožer’ te pokrenule predizbornu kampanju u kojoj se Svetlana Tihanovskaja, inače 37-godišnja profesorica engleskog jezika, kandidirala za predsjednicu s otvorenim stavom da ona to ne namjerava biti, već samo želi pripremiti teren da se šest mjeseci nakon svrgavanja Lukašenka održe pošteni izbori.
Bjeloruski građani pokazali su zavidnu snalažljivost i kada su, dva dana prije izbora, hakirali državno sponzorirani koncert i zapjevali politički angažiranu pjesmu iz 1990-ih ‘Hoćemo promjene’ ruskog pjevača Viktora Coja, a zatim i državnu blokadu interneta uspješno zaobišli uz pomoć kanadske aplikacije Psiphon, koja se inače masovno koristi u Kini.
Muž Svetlane Tihanovskaje uhapšen je zbog navodnih financijskih malverzacija koje proizlaze iz njegovih veza s kremaljskim oligarsima, dok je Viktor Babariko uhapšen zbog navodnog plana da izazove prevrat, nakon što je uspio skupiti skoro pola milijuna potpisa za kandidaturu, što je u zemlji od deset milijuna stanovnika impozantna cifra. Babariko je ranije bio direktor banke Belgazprombank u vlasništvu ruske naftne kompanije Gazprom, pa ova dva hapšenja pokazuju da se u međuvremenu počeo događati Lukašenkov razlaz s dugogodišnjim sponzorom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji ga je, što politički što ekonomski, desetljećima održavao na vlasti.
Lukašenko je već u lipnju Rusiju otvoreno počeo optuživati da se miješa u izbore u Bjelorusiji, a krajem srpnja vlada je objavila i da je policija uhapsila više od 200 plaćenika ruske sigurnosne kompanije Grupa Wagner koja se bavi regrutiranjem boraca za bliskoistočna i afrička ratišta. Grupa Wagner povezana je s Kremlju bliskim biznismenom Jevgenijem Prigožinom, koji je u Americi optužen za uplitanje u tamošnje predsjedničke izbore 2016. godine. Prema američkoj optužnici, činio je to putem svoje kompanije Agencija za istraživanje interneta koja služi kao ‘farma trolova’.
Državna novinska agencija Belta objavila je snimke racije, kao i imena i datume rođenja 32 muškaraca koji su se navodno kao turisti infiltrirali u zemlju kako bi sabotirali izbore. Iako se potvrdilo da su borci ranije sudjelovali u proruskom separatističkom pokretu u ukrajinskom Donbasu, ovog puta kod njih su pronađene sudanske telefonske kartice i novac, kao i SMS poruke na arapskom, pa se pretpostavlja da su plaćenici kroz Bjelorusiju samo prolazili na putu prema Sudanu. Upućene međunarodne organizacije također tvrde da, unatoč evidentnom zahlađenju odnosa između Putina i Lukašenka, ne postoje dokazi da se Rusija direktno umiješala u bjeloruske izbore, već da su protesti naprosto rezultat zasićenja bjeloruskog naroda Lukašenkovom diktaturom.
Obratu u kojemu je Lukašenko svoje političke protivnike počeo prikazivati kao Putinove lutke na koncu treba pridodati i činjenicu da ga je u veljači posjetio američki državni tajnik Mike Pompeo, što je bio prvi američki službeni posjet Bjelorusiji od ranih 1990-ih. Tom je prilikom, nakon više od jednog desetljeća, SAD imenovao veleposlanika u Minsku pa je, uzevši sve ovo u obzir, Lukašenko očigledno procijenio da bi optužba za rusko miješanje u izbore mogla naići na dobru recepciju kod pripadnika administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Iako su neki analitičari zbivanja u Bjelorusiji usporedili s revolucijom u kojoj je 2014. u Ukrajini svrgnut proruski predsjednik Viktor Janukovič, za razliku od ukrajinske opozicije, koja je bila prozapadno orijentirana i financirana, bjeloruski protesti pokrenuti su odozdo, uz izrazito snažan socijalno-ekonomski karakter.
Lukašenkov režim zaslužan je za to što je Bjelorusija 1990-ih izbjegla masovnu privatizaciju javnih resursa kakva je provedena u Rusiji, zahvaljujući čemu su ključne industrije ostale u rukama države pa je danas 40-ak posto radnika zaposleno u državnim proizvodnim poduzećima. To je omogućilo određenu razinu socijalne stabilnosti i nizak koeficijent ekonomske nejednakosti i stopu siromaštva, no posljednjih godina događaju se kontinuirani nasrtaji na socijalnu državu, poput ukidanja naknade za nezaposlene 2017. godine i masovne implementacije ugovora na određeno vrijeme, bez ikakve naknade u slučaju otpuštanja. Prema pisanju tamošnjih medija, primjerice, tvornica poljoprivrednih strojeva Gomseljmaš zabilježila je ove godine rekordni broj otkaza u zadnjih sedam godina, a tvornica s radnicima potpisuje samo ugovore na određeno vrijeme. U istoj reportaži zabilježeno je i da se zbog valutne denominacije provedene početkom 2016., uslijed koje je oslabljena vrijednost bjeloruske rublje, značajno smanjila i kupovna moć građana. Bjelorusija, osim toga, ima iznimno restriktivne zakone kojima se regulira pravo radnika na industrijsku akciju pa, prema mišljenju Međunarodne konfederacije radničkih sindikata (ITUC), ona ‘praktički nema zagarantirana radnička prava’.
Pretpostavlja se da Bjelorusija i do 20 posto svog BDP-a generira zahvaljujući dogovoru s Rusijom prema kojemu joj ona po sniženoj cijeni prodaje sirovu naftu, koju domaće rafinerije onda prerađuju, a petrokemijske proizvode prodaju po tržišnoj cijeni. No zbog pada globalne cijene nafte Rusija je Bjelorusiji ove godine povisila cijenu sirove nafte do razine tržišne. Zbog pada izvoza krizu je doživjela i industrija autodijelova, inače ključan faktor u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Bjelorusije na koju otpada 40 posto BDP-a.
Zbog ekonomske krize i restriktivnih radničkih prava stoga su se vrlo brzo nakon početka protesta u njih uključili i sindikati, a nekoliko dana kasnije započeo je i de facto generalni štrajk. U štrajk su stupile tvornice kemijskih gnojiva, automobilska, farmaceutska, metalurška i prehrambena industrija, a obustavu rada započele su i nacionalna filharmonija i kazališta, Institut za fiziku akademije znanosti i vozači trolejbusa u Minsku. Među prvima su s obustavom rada započeli radnici Minske tvornice automobila (MAZ) koji su od Lukašenka zatražili da ‘sjedne u avion i napusti zemlju’. ‘Danas su trebali biti objavljeni rezultati izbora’, rekao je jedan radnik na skupu koji su popratili novinari bjeloruskog portala Tut, koji su jedini uspjeli ući u prostore tvornice. ‘No on je nešto umislio pa kupuje vrijeme. Ako smo mi radni kolektiv, moramo ustrajati do kraja jer se prvi put u 26 godina pojavila realna mogućnost da svrgnemo diktatora’, rekao je radnik MAZ-a za govornicom.
S obzirom na masovnost i ustrajnost protesta i generalnog štrajka, procjenjuje se da Lukašenko više nema iole značajnu podršku građana, kao ni institucija, izuzev represivnog sustava. Ne podupire ga ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a ni zapadne zemlje, pri čemu ga je Evropska unija tri dana nakon izbora proglasila personom non grata. Unatoč tome, Lukašenko evidentno ne namjerava odstupiti, niti ga na to ima tko nagovoriti, pa se kao jedina mogućnost nameće ona vršenja kontinuiranog pritiska putem protesta i štrajkova kako bi mu vojska i policija okrenule leđa.
Izvor
0 notes
Text
[B92] Lukašenko: Belorusi gaje tople odnose prema srpskoj braći
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da Belorusi gaje veoma tople odnose prema srpskoj braći. On je to rekao posle susreta sa specijalnim izaslanikom srpskog predsednika Aleksandra Vučića, ministrom unutrašnjih poslova Nebojšom Stefanovićem.
Detaljnije ...
0 notes
Text
Lukašenko: Gori Ukrajina, gorjeće i cijela Evropa
Lukašenko: Gori Ukrajina, gorjeće i cijela Evropa
Foto: EPA Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko smatra da građani evropskih zemalja žele živjeti u miru, ali njihove vlasti nisu u stanju “da ugase požar u sopstvenom domu”. “Njemačka, cijela Evropa – sada nema lidera. Ali čak i da ih ima… Ne mogu ugasiti ni požar u sopstvenoj kući”, citirala je Lukašenka novinska agencija BelTA. “Evropljani ne žele ovaj rat. Oni dovoljno dobro razumiju…
View On WordPress
0 notes
Text
Putin se obratio naciji: Ogromna većina Wagnerovaca su domoljubi. Evo što sada mogu učiniti
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se večeras naciji. To je bilo prvo Putinovo pojavljivanje otkako je u subotu osudio Wagnerovu 'pobunu' - osim jutrošnjeg videa za koji nije jasno kada je snimljen. Nije ispomenuo Wagnerovog šefa Jevgenija Prigožina, ali je obećao da će odgovorni za oružanu pobunu koja je njegovu zemlju bacila u kaos biti 'izvedeni pred lice pravde' 21:35 Putin je, javlja Sky News, ustvrdio da su "neonacisti u Kijevu i na Zapadu" željeli da se ruski vojnici međusobno ubijaju. Također je zahvalio ruskoj javnosti na "potpori, patriotizmu i solidarnosti" i bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku na mirnom rješenju. "Gotovo cijelo rusko društvo... bilo je ujedinjeno svojom odgovornošću za obranu svoje domovine", rekao je Putin. 21:30 Putin je u svom kratkom obraćanju zahvalio ruskoj naciji na jedinstvu. Rekao je građanima Rusije da su oni koji su organizirali "pobunu" željeli da Rusija izgubi "i da se naše društvo utopi u krvi, ali su se krivo izračunali". U nastavku je zahvalio svim sigurnosnim službama "koje su ostale vjerne zakletvi" kao i poginulim pilotima, prenosi BBC. Dodao je da su poduzeti koraci kako bi se izbjeglo veliko krvoproliće, "ali je trebalo vremena". "Zahvaljujem vojnicima i zapovjednicima Wagnera koji nisu prolijevali krv - možete potpisati ugovor s Ministarstvom obrane ili se preseliti u Bjelorusiju", rekao je. PUTIN (today, RT translation): "We have shown supreme consolidation of society and executive authorities at all levels... practically all Russian society - everyone - was united by their sense of responsibility for the fate of the country. Since the very beginning of these events… pic.twitter.com/yjjdiOtz3H — COMBATE |🇵🇷 (@upholdreality) June 26, 2023 21:23 Putin je zahvalio bjeloruskom čelniku Aleksandru Lukašenku na naporima da se situacija riješi mirnim putem, ali je rekao da je odlučujuću ulogu odigralo jedinstvo društva. 21:22 U svom obraćanju Putin također kaže da su sve potrebne odluke za neutralizaciju prijetnje donesene na samom početku. Pobuna bi ionako bila ugušena, a organizatori su shvatili da su njihovi postupci kriminalni, dodaje. 21:21 Putin zahvaljuje zapovjednicima i vojnicima Wagnera koji su izbjegli krvoproliće. Kaže da onima iz Wagnera koji žele ići u Bjelorusiju obećava da će održati obećanje. 21:20 Putin je rekao da je Rusija u subotu dokazala da je svaka "ucjena" osuđena na propast i ponudio pripadnicima skupine Wagner da se pridruže vojsci, odu u Bjelorusiju ili se vrate kući. "Zahvaljujem vam (Rusima) na vašoj otpornosti, vašem jedinstvu i vašem domoljublju. Ova solidarnost građana pokazala je da je svaka ucjena (...) osuđena na propast", rekao je u obraćanju naciji, prije nego što je ponudio vojnike paravojne skupine da potpišu ugovor s regularnom vojskom, da se "vrate svojim obiteljima i voljenima" ili da "odu u Bjelorusiju", navodi agencija AFP. “Većina u Wagneru također su ruski domoljubi. Pokazali su svoju hrabrost u obrani Donbasa, no bili su potaknuti da se bore protiv svojih sunarodnjaka", rekao je. "Okrenuvši se natrag, izbjegli su daljnje krvoproliće", dodao je Putin. "Moramo razmišljati o ljudima koji su zapravo odlučili ovo učiniti." Tonight, Putin will address the nation. A special address to the nation by Lukashenko will take place simultaneously with Putin's speech, according to the media. Will they respond to Prigozhin's message today? — Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) June 26, 2023 Putinovo večerašnje obraćanje naciji najavili su ruski mediji, ali i Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, dodajući da će se istovremeno bjeloruskoj javnosti obratiti predsjednik Aleksandar Lukašenko. Kremlj je u ponedjeljak objavio prvu izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon završetka krize s oružanom pobunom plaćeničke skupine Wagner, u kojoj je on čestitao sudionicima industrijskog foruma. Nije jasno kad je i gdje snimka nastala. Putin se u subotu obratio ruskom narodu osudivšu pobunu Wagnerovih plaćenika kao "nož u leđa" i obećao da će je slomiti. Nije javno komentirao naknadni dogovor, objavljen kasno u subotu, koji je smirio krizu i spriječio moguće krvoproliće dopuštajući borcima Wagnera da se vrate u bazu, a njihovom vođi Jevgeniju Prigožinu da se preseli u Bjelorusiju. U ponedjeljak je objavljeno i da je ruski ministar obrane Sergej Šojgu posjetio ruske vojnike uključene u vojnu operaciju u Ukrajini što je prvi njegov javni nastup nakon pobune paravojne skupine Wagner tijekom vikenda. Također, ruski premijer Mihail Mišustin rekao je u ponedjeljak da se zemlja suočila s "izazovom svojoj stabilnosti" i da mora ostati ujedinjena oko predsjednika Vladimira Putina nakon što je u subotu propala pobuna teško naoružanih plaćeničkih boraca. Prema dogovoru u subotu navečer koji je ublažio krizu i spriječio moguće krvoproliće, Kremlj je objavio da će se plaćenici skupine Wagner vratiti u svoje baze, a njihov vođa Jevgenij Prigožin otići u Bjelorusiju. Kremlj je dodao da će se odbaciti sve kaznene prijave protiv njega i njegovih boraca. Konačno, danas se oglasio i Prigožin, poručujući u svom prvom obraćanju nakon što je okončao pobunu protiv ruskih vlasti kako se pokazalo da je Wagner najučinkovitija borbena formacija u Rusiji, "pa čak i svijetu", te da je posramio jedinice koje je Moskva poslala u Ukrajinu 24. veljače 2022. Ukrajinska vojska objavila je u ponedjeljak da je oslobodila ukupno 130 četvornih kilometara teritorija pod ruskom okupacijom na jugu Ukrajine otkako je prije otprilike tri tjedna započela s protuofenzivom.Tijekom proteklog tjedna ponovno je vraćeno 17 dodatnih četvornih kilometara regije Zaporižje pod ruskom okupacijom, objavila je na Telegramu zamjenica ministra obrane Hanna Maliar. Tportal.hr Read the full article
0 notes
Text
Lukašenko: Opozicija formirala koordinacioni savjet da bi preuzela vlast
Lukašenko: Opozicija formirala koordinacioni savjet da bi preuzela vlast
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je bjeloruska opozicija formirala koordinacioni savet kako bi “uspavala” bezbjednosne snage i preuzela vlast.
– Novi element je pokušaj uspavljivanja vlasti, a posebno bezbjednosnih struktura: ‘Mi smo mirni, dobri, shvatate, više ne želimo sukob’. To je maska. Ako pogledate iza nje — vidjećete šta se dešava- rekao je Lukašenko, prenosi…
View On WordPress
0 notes
Text
STIŽE NUKLEARNO ORUŽJE! Lukašenko se obratio svijetu: ‘Prijenos počinje’
Ono o čemu se među zapadnom političkom elitom priča mjesecima, čini se da postaje stvarnost. Rusija je navodno započela prijenos nuklearnog oružja u Bjelorusiju, rekao je to u četvrtak predsjednik te države Aleksandar Lukašenko. Ipak, Ruska Federacija zasad nije potvrdila te tvrdnje. Valja podsjetiti, ruski vođa Vladimir Putin takvo je strateško pozicioniranje najavio u ožujku ove godine.
Neugodne vijesti
“Prijenos nuklearnog oružja je počeo, to već traje”, rekao je Lukašenko u odgovoru ruskom novinaru, u videosnimci podijeljenoj na službenom Telegram kanalu bjeloruskog predsjedništva. Inače, Lukašenko danas boravi u Moskvi na međunarodnom skupu, no nije otkrio i potvrdio je li nuklearno oružje već u Bjelorusiji. “Moguće, vratit ću se i vidjeti”, izjavio je. Dodao je da mu je Putin dan ranije rekao da je potpisao dekret kojim se omogućava taj transfer. Još je 25. ožujka Putin najavio da će Moskva rasporediti taktičko nuklearno oružje na teritorij Bjelorusije, inače zemlje na granici Europske unije koja se od početka ruske invazije označava kao važan saveznik Putinovom stroju, iako Lukašenko to nikada bez zadrške nije priznao.
Prijetnja za kontinent
Oporbena bjeloruska političarka u egzilu Svetlana Tihanovska prozvala je taj čin prijetnjom za cijeli kontinent. “Ovo ne ugrožava samo živote Bjelorusa, već i stvara novu prijetnju za Ukrajinu i za cijelu Europu”, napisala je na Twitteru. “Kad je riječ o taktičkim nuklearnim bombama, većina ih je snage poput one koja je u Hirošimi ubila 140 tisuća ljudi”, dodala je. Taktičko nuklearno naoružanje može prouzročiti ogromnu štetu, no njegov raspon uništenja ograničeniji je od radijusa “strateškog” nuklearnog oružja, objašnjava agencija France Presse. Na koncu, Bjelorusija nije izravno uključena u sukob u Ukrajini, ali je dopustila Rusiji da s njenog teritorija pokrene napad u veljači 2022… Dnevno.hr Foto : Kremlin POOL Read the full article
0 notes
Text
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko iznenada završio u bolnici
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko primljen je u bolnicu oko Minsku u subotu oko 19 sati. Pratio ga je konvoj. Tijekom njegova dolaska prilaz bolnici je bio blokiran, a okolne ulice čuvali su naoružani policajci Lukašenko je posljednji puta u javnosti viđen 9. svibnja kad je u Moskvi, zajedno s Vladimirom Putinom, prisustvovao paradi za Dan pobjede. Pozornost je tamo privukla njegova vidna fizička slabost, zbog čega su ga morali voziti čak i na male udaljenosti. Propustio je i službeni ručak s Putinom.
Pozornost je tamo privukla njegova vidna fizička slabost, zbog čega su ga, za razliku od drugih vođa, morali voziti čak i na male udaljenosti. Propustio je i službeni ručak s Putinom. Reuters piše kako je Lukašenko izgledao ‘umorno i nervozno‘, da mu se 'na desnoj ruci vidio i zavoj', te da je općenito davao dojam kao da mu nije dobro. Kasnije toga dana, Lukašenko je prisustvovao proslavi povodom Dana pobjede u Minsku. No, on je odstupio od tradicije i umjesto vojničke uniforme obukao odijelo i nije održao govor. Prisustvovao je na vrlo malo događaja u posljednja dva tjedna. Tportal.hr Foto : Kremlin POOL Read the full article
0 notes
Text
‘MAĐARSKA OPET TESTIRA GRANICE!’ Orbanov ministar otišao Putinovom savezniku, mnogi su bijesni: ‘Kako može biti prijatelj s uzurpatorom?’
Nekoliko stručnjaka koje je kontaktirala mađarska služba RFE/RL-a rekli su da je posjet bio demonstracija potpore vlastima Bjelorusije i neizravno Rusiji. Ryhor Nizhnikov s Finskog instituta za međunarodne odnose rekao je da Szijjarto ne predstavlja Europsku uniju u posjetu. “Ovo je posjet koji je u suprotnosti s politikom Europske unije i u odnosu na Bjelorusiju i u odnosu na Rusiju i rusko-ukrajinski rat”, rekao je Nižnjikov za RSE. “Mađarska testira granice dopuštenog. Gledat će kako će sada Bruxelles reagirati na posjet”, dodao je. Napomenuo je da je Europska unija svojedobno imala namjeru normalizirati odnose s Bjelorusijom, ali je rat sve poništio. Szijjartovo putovanje dolazi u trenutku kada se očekuje da će EU razmotriti novi paket sankcija protiv Bjelorusije. EU je već uvela sankcije zemlji zbog gušenja i progona oporbe, koje je uslijedilo nakon masovnih prosvjeda protiv predsjedničkih izbora u kolovozu 2020., i zbog dopuštanja ruskim trupama da prijeđu bjeloruski teritorij u znak podrške ratu u Ukrajini. Bjeloruske vlasti zatvorile su kritičke i nedržavne medijske kuće i tijela za ljudska prava nakon masovnih prosvjeda koji su izbili nakon predsjedničkih izbora 2020., za koje je oporba rekla da su bili namješteni. Sjedinjene Države, Europska unija i nekoliko drugih zemalja nisu priznale izbore. Autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko pokrenuo je represiju, pritvarajući tisuće, a postoje i vjerodostojna izvješća o mučenju i zlostavljanju zatvorenika od strane snaga sigurnosti. Nekoliko je ljudi umrlo tijekom tih događanja. Svyatlana Tsikhanouskaya, oporbena čelnica za koju bjeloruska oporba i zapadne zemlje kažu da je stvarna pobjednica izbora, osudila je Szijjartov posjet. “Nelegitimni režim u Minsku kriv je za strašne zločine protiv Bjelorusa i suučesništvo u ratu Rusije. Kako mađarski ministar vanjskih poslova uopće može biti prijatelj s uzurpatorom u Minsku? To može dovesti do novih zločina. EU mora ostati ujedinjena i zadržati režim izoliranim”, rekla je na Twitteru. Dnevno.hr Read the full article
0 notes
Text
Prvi ruski vojnici stigli u Bjelorusiju
Prvi ruski vojnici stigli u Bjelorusiju
Foto: Reuters Rusija je poslala prve vojnike u Bjelorusiju kao dio novih udruženih snaga koje će štititi granicu s Ukrajinom, prema riječima bjeloruskog ministarstva odbrane. “Prvi vozovi s ruskim vojnicima stigli su u Bjelorusiju”, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS, citirajući portparola ministarstva odbrane u Minsku u nedjelju. Transfer će trajati nekoliko dana. “Ukupan…
View On WordPress
0 notes