#Aleksandar Hut Kono

[50poemsforsnow]

Plakat: Teo Domines Peter

Na natječaju za plakat festivala 50 Poems for Snow nagrađen je rad autorice Ane Ogrizović.

Prvonagrađenom radu pripala je i nagrada u iznosu od sto eura.

Žiri je dodatno pohvalio dva prijedloga, onaj autora Tea Dominesa Petera i onaj koji potpisuju autorice Luce Storić, Mia Ribić i Sara Zelić.

Na natječaj je pristiglo 79 prijedloga od 57 autora i autorica.

O nagradi je odlučivao žiri u sastavu Magdalena Došen, Aleksandar Hut Kono i Saša Šimpraga, sve članovi Savjeta festivala.

Prvonagrađeni plakat bit će predstavljen javnosti s prvim najavama ovozimskih izdanja festivala, do kraja mjeseca listopada.

Zahvaljujemo svima na sudjelovanju, a autorici nagrađenog rada i autoru i autoricama pohvaljenih prijedloga čestitamo.

Sve zainteresirane za uključivanje u međunarodnu mrežu festivala 50 Poems for Snow organiziranjem lokalnih izdanja (osobito knjižnice ili škole), pozivamo da se informiraju, a svi detalji mogu se naći ovdje: https://bit.ly/3Ll0o8r

 Plakat: Luce Storić, Mia Ribić i Sara Zelić

[covjek-casopis]

PRIZEMLJENJE

Izvjesno je, u budućnosti će pozornice biti opremljene uređajem za regulaciju gravitacije – takozvanim rjokuregulatorom (od jap. džuurjoku = gravitacija). Radi se o malenom pravokutnom uređaju plave boje (maloprodajna cijena – sedamsto tisuća jena) koji pomoću magnetskih valova reducira silu težu na površini veličine do dvije stotine metara kvadratnih! Između ostalog, uređaj će postati poznat po domišljatoj upotrebi gravitoljestvice: Neutralni položaj – Zemlja Desetpostotna redukcija – Venera Dvadesetpostotna – Mars Četrdesetpostotna – Merkur Osamdesetpostotna – Mjesec Stopostotna – Orbita (u većini zemalja zabranjeno!). Razumije se, predstave će se uglavnom plesati na Veneri, a samo one najeskperimentalnije na Mjesecu iako će Švicarsko narodno kazalište iz Berna postati poznato po tvrdnjama da se kod njih pleše isključivo na Zemlji, dok će podešenje već od starta biti plombirano na Mars. „Osjetno produžen plesni vijek baletana“ Stajat će na naslovnici New York Timesa. „Prvi put u petnaest godina ne boli nas koljeno“ Tvrdit će na televiziji svekineski baletni prvaci i jednojajčani blizanci ABC i 1&2. „Zahvaljujući rjokuregulatoru, teške teme me više ne zanimaju“ ispovijedat će se proslavljeni južnoafrički koreograf Dzwele Mbunga. S druge strane Evropska će unija u konačnici zabraniti upotrebu uređaja jer ni nakon deset godina Nijemci ga neće uspjeti kopirati. Zato će u novinama diljem kontinenta stajati: „Rjokuregulator – korporatističko-tehnološko-fetišistička podvala usmjerena protiv istinske umjetnosti.“ A Evropljani će u potrazi za plesom pohrliti drugdje jer, u međuvremenu, sve će bolje diskoteke svijeta ugrađivati rjokuregulatore pa će se petkom uvečer plesati na Mjesecu, subotom na Marsu, a nedjeljom – uf! na drogama u orbiti: Upravo mi se učinilo da si je netko u lijevo oko parkirao narančasti školski autobus… Zbog toga će uređaj zabraniti i Amerikanci. No u međuvremenu će bordeli širom svijeta sveudilj ulagati u rjokuregulatore i uskoro će na sve strane ljudski stvorovi lebdjeti u ekstazi, a blistave će kapi vaginalne sluzi podizati atmosferu na, takoreći, višu potenciju. Samo što će tad već Treći svjetski rat („Kršćanski svijet je zgrožen navalom tog besramnog uređaja iz pakla i tako dalje“… govorit će papa po hipodromima) biti ozbiljno na pomolu pa će i plesači i jebači u konačnici biti brutalno spušteni na zemlju. Ali što se može, što da čovjek radi. I ako se već ponavlja povijest, zašto se, dovraga, ne bi ponavljala i budućnost.

ALEKSANDAR HUT KONO (Vinko Hut; 1982, Požega, Hr), iz zbirke pjesama "Nabrajanja", 2013.

[zagrebjavniprostor]

Prosjaj, hrvatsku inacicu za japansku rijec komerabi osmisio je Aleksandar Hut Kono.

[1postozagrad]

PONOVLJENA INCIJATIVA ZA UREĐENJE JAVNOG PARKA U JURKOVIĆEVOJ ULICI

Mjesni odbor Petrova

Vijeće gradske četvrti Gornji grad – Medveščak

Gradski ured za mjesnu samoupravu

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Ured gradonačelnika

 Zagreb, 4. studenoga 2018.

 Predmet: Nužno uređenje javnog parka u Jurkovićevoj ulici

 Poštovani/a,

    ovime (ponovo) molimo da se zeleni prostor u Jurkovićevoj ulici koji je GUP-om predviđen za javni park, kao takav i uredi.

S istim zahtjevom već smo se opetovano obraćali svim nadležnim tijelima, počevši od 15. travnja 2016. i ponovljenom incijativom od 9. listopada 2017. godine.

Po našim saznanjima od tad su neki koraci napravljeni, no park do danas nije uređen.

Radi se o zelenoj površini koja je desetljećima zapuštena, a 2015.  godine je raščišćena, no budući da nije i uređena kao javni park, u međuvremenu je ponovo potpuno zarasla te kontinuirano ostaje nedostupna. Tu izuzetno vrijednu lokaciju bi konačno trebalo urediti kao javni park kakav kvart, četvrt i grad zaslužuju.  

U Generalnom urbanističkom planu taj je prostor u Jurkovićevoj ulici upisan kao javni park i to kao “posebno vrijedna cjelina – parkovna arhitektura”, a s obzirom na neke od katakteristika prostora i načina na koji je već ranije (kaskadno) oblikovan.  

Parcela je u vlasništvu Grada Zagreba i u tome smislu ne postoje prepreke da se konačno uredi.

Prostor je bio korišten za različite namjene. Do 1970-ih godina tamo su se nalazile barake za potrebe obližnje (bivše) bolnice, a jedno su se vrijeme kaskadne terase koristile i kao sunčališta za korisnike bolnice. Prostor je svojevremeno sadržavao i dječje igralište, a ima ga i danas, u izdvojenom i održavanom dijelu parcele koju sada koristi dječji vrtić. Cjelina (budućeg) parka je, međutim, potpuno zanemarena i nikad odgovarajuće uređena kao javni park i to treba ispraviti.    

Radi se o mjestu s izuzetnim postojećim krajobraznim obilježjima koje uključuju ostatke elemenata urbane opreme poput dobro očuvanih stuba. Sve to tek treba afirmirati kvalitenim krajobraznim projektom te konačno aktivirati kao javni park.

Potencijalno je riječ o jednom od najzanimljivijih i naosebujnijih zagrebačkih parkova, s obzirom da je prostor kaskadno oblikovan.

Slijedom ove incijative koju od 2016 godine supotpisuje i niz osoba, između ostalih i uglednih stručnjaka iz disciplina bliskih pitanjima prostora, molimo da se konačno pristupi uređenju ciljanog prostora kao javnog parka.

Od nadležnih tijela očekujemo i molimo da se što prije dovrši proces izrade projektno-planske dokumentacije te da se proračunom osiguraju sredstva za uređenje javnog parka budući da se nedvojbeno radi o javnom interesu.

Predlažemo da uređenje predmetnog parka bude uvršteno (i) u Male komunalne akcije za 2019. godinu. Eventualno ponovno raščišćavanje prostora nije dovoljno, već ga treba i cjelovito urediti kao javni park.  

Temeljem analiza prostora i njegovih (logičnih) potreba, navodimo i neke programske smjernice za buduće uređenje parka:

- Predlažemo da budući park dobije dva ulaza: južni iz Jurkovićeve ulice i zapadni sa stuba Mije Slavenske. To je potrebno kako bi park bio jednako dostupan iz svih smjerova kretanja, odnosno kako bi se otvorili logični komunikacijski pravci i osigurala dinamika prostora.

- Svakako je uputno izbjeći i ekstenzivno opločenje koje bi nepotrebno smanjilo zelene površine, ali i nepotrebno poskupilo uređenje. Sipina je rješenje koje je ranije postojalo i koje se može razmotriti opet.  

- Uz ostalo, budući park je potrebno opremiti i klupama, a tu skrećemo pažnju da bi to svakako trebale biti klupe s naslonom.

- Predlažemo da javna rasvjeta u parku bude diskretna, a svakako i -   sukladno zakonskim propisima - prilagođena smanjenju svjetlosnog onečišćenja. Ne treba inzistirati na jakoj ni gustoj rasvjeti budući da se radi o o zelenoj površini koja je i stanište brojnih životinjskih vrsta. Diskretna, a dovoljna rasvjeta, parku daje i intimniji karakter, što predmetnom prostoru i odgovara.

- Predlažemo i da, sukladno standardu suvremenih parkova, park dobije punkt s besplatnom pitkom vodom. Na takvom sadržaju treba inzistirati pri uređenju svakog novog javnog parka, a predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard.

- Imperativ je pri budućem uređenju sačuvati sva stara, formirana, debela, stabla, osobito na potezu uz Jurkovićevu ulicu gdje su planski zasađena, odnosno uz stube Mije Slavenske gdje doprinose javnom prostoru i stuba i budućeg parka.  

- S obzirom da je dio nekadašnjeg javnog dječjeg igrališta na dijelu površine budućeg parka sada dan na privremeno korištenje obližnjem dječjem vrtiću za malo igralište, očekujemo da se i taj dio uključi u projekt cjelovitog krajobraznog uređenja parka, a korisnici dječjeg vrtića u budućnosti će imati na raspolaganju čitav javni park.

- Novi javni park bi i u svako doba morao biti dostupan budući da se radi o javnom prostoru tj. ne treba ga zatvarati noću.   

- U budućem krajobraznom uređenju svakako treba izbjeći tipski pristup koji je primijenjen u segmentu prostora koji privremeno koristi dječji vrtić. Radi se o rješenju (loš izbor opločenja i loše odabrana vrsta grmašica) koje ne doprinosi ostvarenju mogućnosti koje budući park ima. 

S obzirom na izuzetni potencijal mjesta i u urbanističkim planovima zavedeni status “posebno vrijedne cjeline - parkovna arhitektura” imperativ je da budući park bude uređen cjelovito i na osnovu kvalitetnog programa te po mogućnosti temeljem javnog krajobraznog natječaja. 

Pritom je potrebno voditi računa o tome da je park i utočište za životinje, a ne samo da služi ljudima, pa utoliko treba projekt oblikovati i održivo te sukladno suvremenim trendovima u krajobraznom projektiranju.  

Novi bi park uopće trebao doprinijeti životu u gradu društveno odgovornim oblikovanjem prostora što se postiže dobrim programom i posljedično dobrim krajobraznim rješenjem koje će stvoriti visoke ambijentalne i boravišne kvalitete mjesta. 

Uputo je prije implementacije projekta uređenja, isti predstaviti javnosti s mogućnošću korekcija. Takav pristup predstavljao bi i demokratski iskorak za Zagreb, a kakav je uobičajen u nekim europskim zemljama. Demokratizacija procesa planiranja vodi iznalaženju što kvalitetnijeg prijedloga, odnosno postizanju više kvalitete javnog prostora koji se uređuje.  

Molimo da adresirana tijela javne gradske uprave, slijedom ove incijative, provedu aktivnosti u smjeru nužnog i kvalitetnog uređenja javnog parka u Jurkovićevoj ulici.

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zageba unaprijed zahvaljujemo.

Inicijativu za uređenje javnog parka u Jurkovićevoj pokrenuta je u organizaciji volonterske platforme 1POSTOZAGRAD i volonterskog edukativno-aktivističkog programa SEMINAR ZA HODAČE, a podržava je nekoliko stotina stručnjaka, stanara Jurkovićeve i okolnih ulica te drugih građana i strukovnih i drugih organizacija.  

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

+ lista potpisnika incijative iz 2016. godine koju čine stručnjaci različitog profila, stanari kvarta i drugi građani:

 prof.dr.sc. Tihomir Jukić, arhitekt

prof.dr.sc. Nikica Gilić, filmolog

Tihana Böhm, dr. med.

Seminar za hodače

Maroje Mrduljaš, kritičar arhitekture i dizajna

prof.dr.sc.Jesenko Horvat, arhitekt

izv.prof.dr.sc. Karin Šerman, arhitektica

prof. Goran Rako, arhitekt

Damir Ivanković, dr. med., MBA

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata

Mario Jukić, krajobrazni arhitekt

Andrea Knez, krajobrazni arhitekt

Petra Pavleka, studentica krajobrazne arhitekture

prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović, sociolog 

prof.dr.sc. Sonja Butula, krajobrazna arhitektica

dr.sc. Goran Andlar, krajobrazni arhitekt

Matea Lončar, krajobrazna arhitektica 

Mirjana Miloševski Ntontos, arhitekt

Jelena Šimat, arhitekt

Tanja Udovč, krajobrazna arhitektica

mr.sc.Vesna Koščak Miočić-Stošić, krajobrazna arhitektica

Nikolina Krešo, krajobrazna arhitektica

dr.sc. Tamara Bjažić Klarin, arhitektica

Tomislav Tuškan, fizičar

mr. sc. David Kabalin, arhitekt

Vladimir Tarnovski, arhitekt

prof.dr.sc. Sanja Filep, arhitektica

Magdalena Došen, prof.

Aleksandar Hut Kono, pjesnik i libretist

Antonio Kiselić, umjetnik

dr.sc. Snježana Banović, redateljica i publicistkinja

Đorđe Matić, pjesnik

mr.sc. Tamara Buble, sociologinja

mr.sc. Iva Klak Mršić, biologinja

Tajana Jaklenec, arhitektica

Ana Dana Beroš, arhitektica

Zelena akcija

Pravo na grad

Sindikat biciklista

H-alter, portal

Pogledaj.to, portal

Kulturflux, portal

Kulturni lift

Transmeet TV, web video platforma o modernoj umjetnosti i urbanoj kulturi

Zagrebački kutak, portal

Korina Barišić, arhitektica

Danijela Stanojević, novinarka i spisateljica

doc.dr.sc. Ivan Šamija, molekularni biolog i pjesnik

Jagoda Radojčić, magistrica teologije

Marina Kelava, novinarka  

Tanja Vujasinović, mag. art, umjetnica

Maša Štrbac, povjesničarka umjetnosti

Saša Danon, dipl.ing.

mr.sc. Igor Ekštajn, arhitekt

mr.sc. Lana Bunjevac, novinarka

Jelena Pašić, povjesničarka umjetnosti

Zlatan Vehabović, slikar

Ljerka Vučić, arhitektica

Zrinka Kolarić, aktivistica

mag. art. Ana Elizabet, umjetnica

mr.sc. Nataša Bodrožić, kulturna radnica

Saša Šimpraga, publicist

Tamara Brixy, arhitektica

Morana Rozić, arhitekica

Antonija Komazlić, novinarka i aktivistica

Kata Mijatović, umjetnica

Diana Magdić, sociologinja  

mr.sc. Nikola Bojić, povjesničar umjetnosti i umjetnik

Pero Mrnarević, MPhil (Cantab), akademski slikar-grafičar

Zorislav Antun Petrović, koordinator projekata Instituta za kulturu i etiku

Robert Grubišić, arhitekt

Sonja Leboš, urbana antroploginja

dr.sc. Snježana Koren, povjesničarka

Branka Cvjetičanin, umjetnica

doc.dr.sc. Una Bauer, teatrologinja

dr.sc. Marta Andrić, prevoditeljica

Stranka ZA GRAD  

Petra Milički, dizajnerica

Veronika Rešković, novinarka

dr. sc. Enis Zebić, novinar

mr.sc. Igor Pavlović, arhitekt

prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina, povjesničar

Mirna Šimat, prevoditeljica

Nora Verde, spisateljica

Lidija Butković Mićin, povjesničarka umjetnosti

Ladislav Tomičić, novinar

Zrinka Mustać, arhitektica

Robert Bošković, akademski glumac i redatelj

Vera Ružić, arhitektica

Iva Marčetić, arhitektica

Rada Borić, aktivistica

Marijan Crtalić, umjetnik

Ana Ogrizović, scenografkinja

Tin Vrban, fotograf

dr.sc. Vjeran Kursar, povjesničar i turkolog

Katerina Duda, sociologinja i umjetnica

Svjetlana Lugar, spisateljica i aktivistica

Bojan Krištofić, dizajner

Igor Juran, umjetnik

50 Poems for Snow, međunarodni pjesnički festival

Jana Grgasović, arhitektica

Petar Cvahte, arhitekt

Goran Čolakhodžić, pjesnik

Morana Matković, povjesničarka umjetnosti

Vedrana Ivanda, arhitektica

Virna Jeričević, studentica

Nina Ivaniš, urednica

doc. dr.sc. Zlatan Krajina, sveučilišni nastavnik

dr.sc. Nataša Mataušić, povjesničarka

Ivana Meštrov, povjesničarka umjetnosti

Goran Kerić, fotograf

Vanja Rister, arhitekt

Nives Krsnik Rister, arhitektica

Katerina Duda, sociologinja i umjetnica

Tara Ivanišević, umjetnica

dr.sc. Petar Puhmajer, povjesničar umjetnosti

Dunja Mandić, arhitektica

Neda Mrinjek Kliska, arhitektica

izv. prof. art. Božica Dea Matasić, umjetnica

Jorge Hernandez Carezo, arhitekt

Dafne Berc, arhitekica

Petra Vidović, fotografkinja

Aneta Mudronja Pletenac, arhitektica

izv. prof.dr.sc. Tomislav Pletenac, etnolog i kulturalni antropolog

Vanda Kuspilić, prevoditeljica

doc.dr.sc. Mia Roth Čerina, arhitektica

George Stegic, mag.ing.građ.

Tamara Opačić, novinarka

Ivana Rogar, spisateljica

mr.sc.Tomislav Soldo, arhitekt

Lovro Skoblar, arhitekt

Sonja Sić, arhitektica

Iva Batina, arhitektica

Josipa Smoljo, arhitektica

Vedran Pavlović, arhitekt

Matija Bubić, arhitekt

Viktorija Madunić, lektorica

Zrinka Madunić, ekonomistica

Melita Hrčan, lektorica

Ivan Jergović, sociolog

Stipe Sladoljev, sportski novinar

Saša Kalanj, arhitekt

Jadranka Gable, dipl.oec., savjetnica u Nacionalnom vijeću za konkurentnost

Vesna Alvir, dipl.inf

Maja Ujević, glumica

Vanja Radovanović, inženjer i autor bloga Nepoznati Zagreb

Ana Jeinić, arhitektica

Renata Poljak, umjetnica

Tomislav Pavelić, arhitekt i umjetnik

dr.sc. Ines Prica, etnologinja

dr.sc. Vlasta Zajec, povjesničarka umjetnosti

Iva Raič Stojanović, mag. hist. art.

Dalibor Kiseljak, mag. educ. Art

Antun Maračić, kustos i multimedijalni umjetnik

Irena Šimić, povjesničarka umjetnosti

Sanja Horvatinčić, povjesničarka umjetnosti

Ivana Curić, dipl.ing.arh

prof. Ante Tonči Vladislavić, teoretičar mode i dizajner

Matko Matija Marušić, povjesničar umjetnosti

Petra Šlosel, povjesničarka umjetnosti

Matko Matija Marušić, povjesničar umjetnosti

Marijana Paula Ferenčić, povjesničarka umjetnosti

Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti

Jelena Svilar, spisateljica i novinarka

Zorana Protić, arhitektica

Latica Friedrich, dr. med. Irena Čaček, dipl. iur. Nemanja Bačić, dipl. iur. Davor Rukonić, dipl. iur.

Ana Zubak, umjetnica

Tena Škiljević, novinarka/PR

Sven Popović, književnik

Minja Josić, dipl. ing. arh. Tanja Haraminčić, mag. arh.

Maja Francuz, mag. arh.

Sonja Halapir, mag. arh.

Irena Bakić, mag. arh.

Jelena Prokop, mag. arh.

Iva Pauzar, mag. arh.

Vinka Jelavić, mag. iur.

Tea Dabić, mag. iur.

Zrinka Požar, mag. oec.

Andrea Pavlek, mag. iur.

Martina Burćul, mag. iur.

Nikola Brlek, mag. arh.

Hrvoje Spudić, mag. arh.

Dora Stipaničić, mag. arh.

Jure Živković, mag. arh.

Marko Dabelić, mag. iur.

Marija Benedikta Čičak, mag. iur.

Dora Ljevar, mag. iur.

Maja Hrgović, spisateljica

Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti

Leila Topić, povjesničarka umjetnosti i kustosica

Jurana Puljić, dizajnerica Neven Jacmenović, programer Vlatka Magjarević, dipl.ing.arh. Kristina Marković, dipl.ing.arh.

Sanja Bachrach Krištofić, dizajnerica

Mario Krištofić, fotograf

Sabina Sabolović, kustosica

Dragana Šimić, dipl.ing.arh. Silvija Čobanov, dipl.ing.arh. Maja Tutavac, dipl.ing.arh. Davor Plavšić, dipl.ing.arh.

Dario Dević, dizajner Hana Grebenar, arhitektica

Sonja Hlapir, arhitektica Goran Jovanović, umjetnik Maja Kolar, dizajnerica

Mladen Majstrović, arhitekt Niko Mihaljević, dizajner i umjetnik Aleksandra Poljanec, arhitektica

Dinka Pavelić, arhitektica Damir Sekulić, arhitekt Nikica Zdunić, studentica režije

Ante Senjanović, arhitekt

Iva Maria Jurić, arhitektica

Nikolina Manojlović Vračar, umjetnica

Snježana Došen, odvjetnica

Anela Đukan, arhitektica

Ines Matulić, MBA

Kristina Andlar, prof.soc.fil/dipl.bibl

Matija Tomšić, slobodni umjetnik

Paula Zore, aktivistica

Ivan Ivković, sportski novinar

Anamaria Drožđan Kranjčec, pravnica Matea Popov, psihologinja

Jelena Čaušević, ekonomistica

Luiza Bouharaoua, radnica u kulturi

dr.sc. Maja Šimpraga, znanstvenica

Goran Košarić

Siniša Puhak Igor Mijić Edina Ćoralić Marko Brajković Andreja D. Milonjić

Marina Francuz Gaćina

Goran Gaćina

Miroslav Francuz

Ljiljana Lipovac Francuz

Iva-Marija Šafranko

Goran Burek Ana Sladić Hrvoje Vindakijević Robert Ćurić

Tajana Pajalić

Zeljko Pajalić Tena Pajalić Brigita Vinek Fran Pajalić Tvrtko Pajalić Juraj Pajalić Ljiljana Gluhak Boris Gluhak

Branka Matijašević

Svetislav Matijašević

Vanja Šimpraga

Mirela Šavrljuga Petra Emarcora Marija Vurušić Antica Vulić Ivan Frleta Igor Kuduz Ivana Barišić Tea Tošić Petra Radetić

Danijel Dubičanac

Vera Gunjac

Maja Flajsig

Dinko Duančić

Ema Ćerimagić

Marina Grubišić

Martina Zeković Đurđica Valadžija Ana Marija Bojko

Andrija Škare

Ivan Meniga

Ljubica Kocijan

Marko Stančec

Tomislav Nakić Alfirević

Bernardica Stipić

Marijo Mačinković

Mirna Puškaš

Mia Popović

Jasminka Klemenčić

Dominik Etnlinger

Ivana Nikolić

Vladimir Konjević

Ana Lozančić

Lidija Nonveiller

Mia Krkač

Martina Pašić

Marina Mayer

Nevena Opačić

Mislav Kurtela

Ivana Tomašević

Tamara Šandor

Ivana Mrkić

David Tarandek

Tamara Dugandžija

Renata Santo

Boris Štromar

Eugen Divjak

Maja Flajsig

Mateja Štokan

Kristina Grubiša

Romana Ličina

Ana Brajković

Tena Filetin

Bruno Lang-Kosić

Goran Bobinac

Zlatko Mraković

Nikolina Andrijanić

Dora Peternel

Ana Mjadak

Đurđica Ivković

Nives Dujmović Bayer

Vid Vince

Filip Levar

Lucija Lacković

Vladimir Golubić

Iva Ogrizović

Ivan Zelenić

Ivan Brnčić

Ivan Zidarević

Natalija Ryznar

Duška Boban

Mato Pavličević

Matea Kolendić

Kristina Lauš

Nikolina Barić

Marija Borovičkić

Katarina Ivče Farnell

Meri Madunić

Bojan Mucko

Martina Pekčec

Petra Šlosel

Eugen Vuković

Tia Glavočić

Svjetlana Zorić

Markita Franulić

Iva Ušćumlić

Bruno Mezić

Silva Vretenar

Maja Bucić Grabić

Karla Paliska

Ivana Franka Kolonić

 1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Kontakt: 1postozagrad@gmail.com

http://1postozagrad.tumblr.com/

https://www.facebook.com/1postozagrad

[plavapotkova]

URBANOST KAO GRIJEH

Park je gradu ono što je čovjeku meditacija. U parku se grad sam od sebe odmara. Na kartama Manhattana u oči upada rupa koju po sredini stvara Centralni park. Oblikom podsjeća na takozvane rupe za zmaja – praznine usred hongkonških nebodera koje osiguravaju optimalan protok energije kroz čitav grad. Predanost kojom gradovi Zapada lickaju parkove usporediva je s histerijom kojom pripadnici srednjeg sloja njeguje vikende i godišnje odmore. Zato intrigiraju kulture koje gotovo posve zapostavljaju park – na primjer Japan gdje ljudima nisu potrebne zelene površine kako bi zadovoljno živjeli u gradu. Dapače, nije im potrebna ni utjeha slobodnog vremena. Praznina, pauza, procjep – za koju japanski koristi riječ „ma“ – ugrađena je u dizajn, hranu, modu, slikarstvo... Praznina je ondje u svakodnevnom opticaju, nije getoizirana u parkove i vikende kao što je slučaj u Europi. Japanac je sivi čovjek, uronjen u mračni svijet materije i svijetlo kozmosa istovremeno dok je europska psiha dualistička – nalik na šahovsku ploču. Stav koji čovjek Zapada zauzima prema prostoru i vremenu inspiriran je idejama koje su se prošilire u vrijeme prvog Perzijskog carstva kad su usred pustinje stali nicati vrtovi ograđeni zidom zvani „paridaida“. Riječ i koncept rajskog vrta, oštro odijeljenog od zemljaske nesavršenosti, preuzima kršćanska mitologija. Istovremeno, kršćanstvo stvara i svoj vremenski vrt – nedjelju, dan u suprotnosti s ostalih šest koji pripadaju svjetovnom životu. Zbog toga je suvremeni park, perivoj, urbana livada tek mutacija iranske pariadaide – prostor gdje se čovjek vraća u kontakt s kozmosom, ispravljajući zastranjenja artificijelnosti koju sa sobom, u očima monoteista i dulaista, donosi urbanost. Možda zato nije slučajno da Europi akutno nedostaje pravih, velikih megapolisa.

 Aleksandar Hut Kono, pjesnik, 2017.

 _

Foto: Park mladenaca, Goran Kerić, 2017.

_

Detalje o Plavoj potkovi potražite ovdje.

Informacije o projektu Plava potkova pročitajte ovdje.

[uvijekfpo]

UVIJEK 2: THE HOMELAND WAS SICK OF ME

Nedjelja, 1.10.2017. s početkom u 18 sati ispred MSU-a

_

18 h - Zajedničko prevođenje poezije kurdskih pjesnikinja s engleskog jezika

20 h - Šetnja s čitanjem (voditelji: Magdalena Došen & Saša Šimpraga)

_

Drugo izdanje UVIJEK /Festivala pozije otpora posvećeno je ženskoj kurdskoj poeziji, a u fokusu će biti pjesme Kajal Ahmad, Choman Hardi i Bejan Matur. 

Zahvala: Tamara Brixy, Ivan Šamija, Katarina Pavičić Ivelja, Draženka Kosić, Ivana Rogar, Aleksandar Hut Kono, Tijana Gojić, Ivan Lončarić, Sanja Baković, Karlo Došen

_

UVIJEK pratite i na Facebooku ovdje.  

[50poemsforsnow]

NATJEČAJ ZA PLAKAT 

Festival 50 Poems for Snow raspisuje natječaj za plakat. Nagrada iznosi 1oo eura. Rok za predaju natječajnih prijedloga je nedjelja, 9. listopada 2022. u ponoć.

50 Poems for Snow je no-budget međunarodni pjesnički festival pokrenut 2012. godine u Zagrebu. Festival je specifičan u svijetu po tome da se datum održavanja ne zna unaprijed tj. održava se u svakome gradu na prvi dan snijega i to noću i na otvorenom. Tada po tri pjesnika/inje izvode nekoliko svojih pjesama, uz po jednu klasičnog autora/ice kojemu je te godine festival posvećen.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su španjolskom pjesniku i dramatičaru Federicu Garciji Lorki.

Osim pjesničkog, 50 Poems for Snow je i događanje koje ukazuje na klimatske primjene.

Ove godine obilježava se deseta obljetnica festivala koji se u proteklom desetljeću održao u 37 gradova, 16 zemalja i na tri kontinenta.

Plakat treba sadržavati sljedeće informacije:

-          ime festivala: 50 Poems for Snow

-          godinu: 2022/23

-          rečenicu: Dedicated to Federico Garcia Lorca

Poželjno je da plakat inspiraciju ima u pjesničkom opusu i/ili osobi Federica Garcije Lorce i/ili sadrži aluziju na snijeg, no sve to nije uvjet.

Dimenzija plakata je B2 (50 x 70 cm).

Autori sudjelovanjem potvrđuju da za sve korištene elemente na svom radu (fotografije, tipografija…) imaju dozvolu i autorsko pravo koristiti ili da su u slobodnoj domeni.

Autori se obvezuju, u slučaju da prijedlog bude nagrađen, rad pripremiti u formatu za tisak (300 dpi-ja).

Jedan autor može prijaviti najviše dva prijedloga.

Radovi se šalju u digitalnom formatu JPG, 50x70cm, 72 dpi-ja na mail: sasa.simpraga at  gmail.com

Tekstualno obrazloženje rada nije potrebno prilagati.

Rok za predaju natječajnih prijedloga je 9. listopada 2022. u ponoć.

Odluku o nagrađenom rješenju donijet će Savjet festivala 50 Poems for Snow koji čine Aleksandar Hut Kono, Magdalena Došen i Saša Šimpraga.

Pobjedničko rješenje bit će proglašeno u roku tjedan dana.  

Svi sudionici natječaja bit će individualno obaviješteni o ishodu natječaja.

Odabranom rješenju bit će isplaćena nagrada u iznosu od 100 eura.

Buudći da se 50 Poems for Snow organizira u niz gradova Europe i Sjeverne Amerike, nagrađeni će plakat biti korišten u svim gradovima koju sudjeluju ove sezone.

Više o festivalu 50 Poems for Snow:  https://bit.ly/3Ll0o8r

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / OSIJEK

Prvi dan snijega, Sakuntala park, 20 sati.

Pjeme čitaju: Slavko Babić, Mislav Bartoš i Bruno Koić.

Festival 50 Poems for Snow održava se u Osijeku po četvrti put.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su Ono no Komachi.

Organizacija: Mislav Bartoš

_

50 POEMS FOR SNOW / OSIJEK (Croatia)

First day of snowfall,  Sakuntala park at 8 pm.  

Poems will be read by: Slavko Babić, Mislav Bartoš and Bruno Koić.

50 Poems for Snow festival takes place in Osijek for the fourth time.

This winter’s editions of 50 Poems for Snow are dedicated to Ono no Komachi.

The event is organized by: Mislav Bartoš

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga.

Since then and so far 50 Poems for Snow editions were held in Belgrade, Braemar, Colomiers, Čakovec, Delnice, Edinburgh, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, New York, Novi Sad, Osijek, Otočac, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Stockholm, Toulouse, Vienna, Yerevan, Zagreb and Phnom Penh (monsoon edition).

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

Follow us on Facebook here.

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / ZAGREB

Livada iznad Ljetne pozornice Tuškanac, dan prvog obilnijeg snijega, 21 30 sati./ Sastanak u 21 15 ispred Kina Tuškanac.

Čitaju: Miroslav Kirin, Bojan Krištofić i Espi Tomičić

Festival 50 Poems for Snow održava se u Zagrebu osmu godinu za redom.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su Dinosu Christanopoulosu.

_

50 POEMS FOR SNOW / ZAGREB (Croatia)

Meadow above the Tuskanac Summer Stage, first day of snowfall, 9 30 pm. /Meeting point in front of Tuskanac Cinema at 9 15 pm.

Poems will be read by: Miroslav Kirin, Bojan Krištofić and Espi Tomičić

50 Poems for Snow is taking place in Zagreb for the eight time.

This winter’s editions of 50 Poems for Snow are dedicated to Dinos Christainopoulos.

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga. Since then and so far 50 Poems for Snow editions were held  in Belgrade, Colomiers, Čakovec, Delnice, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, Novi Sad, Osijek, Otočac, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Stockhlom, Toulouse, Vienna, Yerevan and Zagreb.

This winter, 50 Poems for Snow is taking place in more than 20 cities and 10 countries in Europe and North America. Current list of cities may be found here.

_

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

_

Follow us on Facebook here.

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / OTOČAC

Utvrda Fortica, prvi dan snijega u 19 sati.

Pjesme čitaju: Goran Jurković, Berislav Kostelac i Ramona Adriana Vukelić.  

Festival 50 Poems for Snow održava se u Otočcu drugu godinu za redom i u organizaciji Kulturne udruga Baštinica.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su Dinosu Christanopoulosu.

Zahvala: Manja Kostelac-Gomerčić

_

50 POEMS FOR SNOW / OTOČAC (Croatia)

Fortica Fortress, first day of snowfall at 7 pm.

Poems will be read by:  Goran Jurković, Berislav Kostelac and Ramona Adriana Vukelić.  

50 Poems for Snow festival takes place in Otočac for the second time. It is organized by Kulturna udruga Baštinica (Bastinica Cultural Association).

This winter’s editions of 50 Poems for Snow are dedicated to Dinos Christainopoulos.

Acknowledgement: Manja Kostelac-Gomerčić

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga. Since then and so far 50 Poems for Snow editions were held  in Belgrade, Colomiers, Čakovec, Delnice, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, Novi Sad, Osijek, Otočac, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Stockhlom, Toulouse, Vienna, Yerevan and Zagreb.

This winter, 50 Poems for Snow is taking place in more than 20 cities and 10 countries in Europe and North America. Current list of cities may be found here.

_

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

_

Follow us on Facebook here.

[50poemsforsnow]

KRON

  U ovom gradu

dani

su

beskonačno 

dugi:

    Raznovrsne vječnosti u jednom satu.

    Premještamo se iz ulice na trg.

Poput prodavača kestena

zijevamo. I ponovo zijevamo.

    Ipak tjedni su nam kratki

Mjeseci prolaze u hipu

Agodinekaodalete.

NICANOR PARRA

Preveo za 50 Poems for Snow: Aleksandar Hut Kono, 2018.

_

CRONOS

En Santiago de Chile Los días son interminablemente largos: Varias eternidades en un día. Nos desplazamos a lomo de luma Como los vendedores de cochayuyo: Se bosteza. Se vuelve a bostezar. Sin embargo las semanas son cortas Los meses pasan a toda carrera Ylosañosparecequevolaran.

_

CHRONOS

In Santiago, Chile The days are interminably long: Several eternities in a day. Like the vendors of seaweed Travelling on the backs of mules: You yawn - you yawn again. Yet the weeks are short The months go racing by And the years have wings.             

_

KRON

U Santiagu dani traju

beskonačno

dugo:

Raznorazne beskonačnosti u jednom danu. Vucaramo se na leđima mule Poput uličnih prodavača algi: Zijevamo. Ponovo zijevamo. Unatoč tome tjedni su kratki

Mjeseci prolaze trkom Agodinečiniselete.

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / ZAGREB

Livada iznad Ljetnog kina Tuškanac, dan prvog obilnijeg snijega, 21 sat.

Čitaju: Ana Brnardić, Dinko Kreho i Bojan Krištofić 

Sedmo izdanje festivala 50 Poems for Snow posvećeno je Nicanoru Parri.

_

50 POEMS FOR SNOW / ZAGREB (CROATIA)

Meadow above the Tuskanac Summer Movie Theatre, first day of snowfall, 9 pm.

Poems will be read by: Ana Brnardić, Dinko Kreho and Bojan Krištofić. 

Seventh edition of 50 Poems for Snow is dedicated to Nicanor Parra.

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga and since then and so far has taken place in 18 European cities (Belgrade, Colomiers, Čakovec, Delnice, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, Novi Sad, Osijek, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Toulouse, Vienna, Yerevan and Zagreb) and 9 countries (Austria, Armenia, Croatia, Bulgaria, Finland, France, Kosovo, Serbia and Slovenia).

This winter’s participating cities may be found here.

_

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

_

Follow us on Facebook here.

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / PANČEVO

Prvi dan snega, Gradski park u 19 časova.  

Pesme čitaju: Tijana Savatić, Stefan Stanojević i Jasmina Topić, + Vladimir Palibrk putem video calla.

Festival 50 Poems for Snow održava se u Pančevu po prvi put.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su Ono no Komachi.

Organizacija: Tijana Savatić

Zahvala: Vladimir Palibrk

_

50 POEMS FOR SNOW / PANČEVO (Serbia)

First day of snowfall at the City Park at 7 pm.

Poems will be read by: Tijana Savatić, Stefan Stanojević and Jasmina Topić, + Vladimir Plaibrk by video call.

50 Poems for Snow festival takes place in Pančevo for the first time.

This winter’s editions of 50 Poems for Snow are dedicated to Ono no Komachi.

The event is organized by: Tijana Savatić 

Acknowledgement: Vladimir Palibrk

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga.

Since then and so far 50 Poems for Snow editions were held in Belgrade, Braemar, Colomiers, Čakovec, Delnice, Edinburgh, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, New York, Novi Sad, Osijek, Otočac, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Stockholm, Toulouse, Vienna, Yerevan, Zagreb and Phnom Penh (monsoon edition).

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

Follow us on Facebook here.

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / ČAKOVEC

Specijalno izdanje na prvi dan snijega.

Pjeme čitaju: učenici i učenice Gimnazije Josipa Slavenskog.

Festival 50 Poems for Snow održava se u Čakovcu po treći put.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su Ono no Komachi.

Organizacija: Mirjana Vidović /Gimnazija Josipa Slavenskog

_

50 POEMS FOR SNOW / ČAKOVEC (Croatia)

Special edition on the first day of snowfall.  

Poems will be read by: pupils of Josip Slavenski Gymansium

50 Poems for Snow festival takes place in Čakovec for the third time.

This winter’s editions of 50 Poems for Snow are dedicated to Ono no Komachi.

The event is organized by: Mirjana Vidović /Gimnazija Josipa Slavenskog

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga.

Since then and so far 50 Poems for Snow editions were held in Belgrade, Braemar, Colomiers, Čakovec, Delnice, Edinburgh, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, New York, Novi Sad, Osijek, Otočac, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Stockholm, Toulouse, Vienna, Yerevan, Zagreb and Phnom Penh (monsoon editioon).

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

Follow us on Facebook here.

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / VELIKA GORICA

Prvi dan snijega, ispred Pučkog otvoremog učilišta u 19 sati.

Pjeme čitaju: Zlatko Majsec, Ana Narandžić i Marija Ajša Peuc.

Festival 50 Poems for Snow održava se u Velikoj Goric po drugi put.

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su Ono no Komachi.

Organizacija: Gradska knjižnica Velika Gorica i Romana Perečinec

_

50 POEMS FOR SNOW / VELIKA GORICA (Croatia)

First day of snowfall, in front of Počko otvoreno učilište at 7 pm.  

Poems will be read by: Zlatko Majsec, Ana Narandžić and Marija Ajša Peuc. .

50 Poems for Snow festival takes place in Velika Gorica for the second time.

This winter’s editions of 50 Poems for Snow are dedicated to Ono no Komachi.

The event is organized by: Velika Gorica City Library and Romana Perečinec

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga.

Since then and so far 50 Poems for Snow editions were held in Belgrade, Braemar, Colomiers, Čakovec, Delnice, Edinburgh, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, New York, Novi Sad, Osijek, Otočac, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Stockholm, Toulouse, Vienna, Yerevan and Zagreb.

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

Follow us on Facebook here.

[50poemsforsnow]

50 POEMS FOR SNOW / SISAK

Prvi dan snijega, Strieglovo šetalište kod skulpture A. G. Matoša, 19 sati

Pjesme čitaju: Najava uskoro!

Festival 50 Poems for Snow održava se u Sisku po peti put. 

Organizacija: Siniša Matasović

Ovozimska izdanja 50 Poems for Snow posvećena su Ono no Komachi.

Zahvala: Siniša Matasović

-

50 POEMS FOR SNOW / SISAK (Croatia)

First day of snowfall, by the AGM sculpture, 19h.

Poems will be read by: TBA

50 Poems for Snow festival takes place in Sisak for the fifth time.

It is organized by Siniša Matasović.

This winter’s editions of 50 Poems for Snow are dedicated to Ono no Komachi.

Acknowledgement: Siniša Matasović

_

50 Poems for Snow is an international no-budget poetry festival taking place each year in a number of cities on the day of the first snowfall. The festival takes place at night and in the outdoors. Three poets perform few poems of their own, each of them adding one more by a classic author to whom the festival is dedicated that particular year.

The festival was founded in Zagreb in 2012 by Aleksandar Hut Kono and Saša Šimpraga.

Since then and so far 50 Poems for Snow editions were held in Belgrade, Braemar, Colomiers, Čakovec, Delnice, Edinburgh, Helsinki, Karlovac, Koprivnica, Maribor, New York, Novi Sad, Osijek, Otočac, Prishtina, Prizren, Ravne na Koroškem, Sinj, Sisak, Sofia, Stockholm, Toulouse, Vienna, Yerevan and Zagreb.

If interested in organizing local edition of 50 Poems for Snow in your city, please contact us. The details may be found here.

Follow us on Facebook here