#varljivo leto '68.

[ohcyspmici]

Za nesrećnu ljubav i oslobađajuću smrt.

-Varljivo leto '68.

[mokka-aa]

he/him

minor

eng/ger/srb

Fave movies

run lola run, kako je propao rokenrol, fight club, shallow graves, the end of evangelion, varljivo leto 68

Music:

Björk, Eyesburn, Maximum the Hormone, Goblini, Hole, Hypocrisy, Mano Negra, Ekatarina Velika, Let 3, sisters of mercy, Sonic Youth, Disciplin A Kitschme, Depeche Mode, The smiths, Skunk Anansie, Joy division, KUD idijoti, idoli, Seatbelts

Anime n shows

Evangelion🤍 Venus Capriccio

also pun pun and csm watching jjba part 1 rn

I am a really cool guy but lowk boring taste but trust😝

i just started kinda collecting CD's

DNI:

-Basic DNI

-under 13

-shinji haters

[branislavurban]

B. Urban - Domaći  filmovi

Varljivo leto '68 - Domaći film 1984

[manitat]

1984: Varljivo leto '68.

[titoist]

do you happen to know any films that actually have a focus on the serbian national psyche's relation to yugonostalgia? i am open to anything but if its borderline incomprehensible to nonserbs thats perfect. thanks!

unfortunately, i am completely out of touch with the serbian cultural zeitgeist - mostly because the wide majority of modern serbian media is complete trite, masturbatory nationalism or equally-masturbatory reality tv - and am, for for all intents and purposes, an inner immigrant. &, thus, am absolutely *not* an authority on this. though i'm sure some underground films exist, the national mien would generally just not be accommodating to that type of work. i would defer to my pal @vetulicolia, since she might know of some ex-yugo film along those lines that i don't. every day i pound and scream because the "2 hour black and white film about the serbian government shown through the eyes of a pigeon" thing isn't a real film. but i do have a few recommendations for movies that were made *during* the existence of yugoslavia, which i find to be somewhat prescient, & which still hold up shockingly well. among them would be Balkanski Spijun(The Balkan Spy), Davitelj Protiv Davitelja(Strangler VS. Strangler), & Varljivo Leto '68(The Elusive Summer of '68). of course, Ko To Tamo Peva is a classic & the most popular among them, but is not particularly relevant. Tito i Ja might be fun if you can find it, also. though hunting down english subtitles for all of those might be... a tad hard....

[mmoviejournal]

[exyu-rock-lovers]

1960-e (II dio)

Socijalistička država protiv roka

Kako je pomenuto u uvodu, rok muzika na početku nije bila veoma prihvaćena u SFRJ zbog navodnog skretanja sa svijetlih staza revolucije. U izvještaju Saveza omladine Jugoslavije iz 1963. godine tako je stajalo da „treba osuditi pjevanje rokenrola na talasima Radio Beograda” — preko čega je ubrzo nepoznata osoba (iz vrha Partije) crvenom olovkom na riječ osuditi napisala zahvaliti.

Po citatu istoričara Aleksandra Rakovića(1972), čija doktorska disertacija nosi naziv Rokenrol u Jugoslaviji 1956—1968. (2011), situacija je bila sljedeća:

„Bilo je rezervisanosti, ali ne i zabrana! Rokenrol se samo jednom pojavio kao problem, i to u ideološkom smislu 1966. godine. Bilo je to u vezi s trvenjima u Savezu komunista Jugoslavije između Kardeljeve i Rankovićevestruje. Rankovićeva struja je izgubila, te joj je pored svega napakovano i to da je bila ’dobra s omladinom sklonom novim vrijednostima’, a najveća nova vrijednost omladine u to vrijeme bio je rokenrol.”

Pomenute godine je, uz odobrenje predsjednika Saveza omladine Jugoslavije Tomislava Badovinca (1934), održana beogradska Gitarijada na kojoj pobjeđuju Elipse.

U Politici mladi su prozvani zbog neprimjerenog ponašanja, ali nakon Gitarijade održana je partijska analiza; analitičari su zaključili da rok kao muzika mladih može da bude dobar način da ih se privuče socijalizmu. Zaključeno je još da nošenje dugih kosa i minica ne predstavlja ideološki problem, već je riječ o generacijskom jazu.

„Tada se praktično formira model primjernog socijalističkog omladinca istovremeno naklonjenog zapadnim kulturnim vrijednostima.”

— Aleksandar Raković

1968. — protesti i hipi pokret

Nakon takozvanog Toplog ljeta ljubavi (1967), širi se hipi pokret — kako po svijetu tako i u Jugoslaviji. Godina 1968. bila je takođe obilježena studentskim protestima u svijetu, što je uključivalo i masovne demonstracije studenata u mnogim gradovima SFRJ. O nemirima govori i novotalasna pjesma Azre iz 1982. godine, nazvana ’68 (č. osam šezdeset), a više puta pominju se i u filmu Varljivo leto ’68.

Značajna grupa hipi ere je hrvatska Grupa 220, osnovana 1966. godine, čiji je član određeno vrijeme bio Daljanin Piko Stančić(1953) koji je postao jedan od najpoznatijih aranžera i producenata u Jugoslaviji. Mnogi mladi ljudi koji su slušali muziku Boba Dilana i Džoan Baiz prigrlili su akustični zvuk. Prozvali su se „akustičarima”, kao suprotnost od „električara” iz ere ’50-ih. Akustičnu muziku je svirao Zagrepčanin Ivica Percl (1945—2007), bivši član Robota. Na njega su uticali već pomenuti Bob Dilan, ali i Škot Donovan (1946), a osim što je bio muzičar bavio se i mirovnim aktivizmom.

Druga poznata grupa ovog vremena bili su sarajevski Ambasadori (1968). Jedan od članova i Korni grupe i Ambasadora bio je poznati Sarajlija Zdravko Čolić (1951), koji je kasnije prešao na solo karijeru a ostao zapamćen kao najveća pop zvijezda Jugoslavije.

Hipi period obilježio je mjuzikl Hair. Napravljeno je više produkcija u svijetu nakon prvobitnog izdavanja u SAD 1967. godine, npr. u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švajcarskoj, Brazilu, Argentini, Izraelu, Japanu. Jugoslovenska produkcija (Kosa) bila je prva napravljena u nekoj komunističkoj državi i veoma hvaljena od izvornih autora Džeroma Ragnija (1935—1991) i Džejmsa Radoa(1932), koji su putovali iz zemlje u zemlju kako bi pogledali svako izvođenje.

Ragni je rekao da je beogradski šou „bio tako lijep, tako spontan, da smo morali otići na pozornicu da podijelimo entuzijazam”. Za vrijeme boravka u Beogradu, izjavio je:

„Ovdje nema predrasuda o srednjoj klasi.”

— Džerom Ragni

Što se pjevačica tiče, vrijedi pomenuti Josipu Lisac (1950), eminentnu umjetnicu iz Zagreba koja je u to vrijeme pjevala svoje prve pjesme (poput Voljeti, to je radost iz 1967) a već bila primijećena. Izdala je brojne albume u svojoj bogatoj karijeri, pa i danas uživa veliku popularnost na prostorima bivše SFRJ. Još jedna istaknuta hrvatska pjevačica, Dubrovčanka Tereza Kesovija (1938), koja je predstavljala Monako na Pjesmi Evrovizije 1966. — tokom 1960-ih i ’70-ih izgradila je karijeru u Francuskoj gdje se preselila 1965. godine.

Od muških vokalista je čuven Beograđanin Boba Stefanović (1946—2015), koji je pjevao u Zlatnim dečacima i čija se prva zlatna ploča Čudna devojka i danas može čuti u radio-programima a novije generacije su imale priliku da je poslušaju u filmu Lajanje na zvezde (1998).

Festivali

Širom SFR Jugoslavije osnivani su mnogi festivali pop muzike, uključujući Splitski festival, Opatijski festival, Beogradsko proleće, Skopljanski festival, Vaš šlager sezone u Sarajevu, a kasnije i Makfest u makedonskom Štipu. Porodična pop muzika koja se svirala na ovim festivalima može se uporediti sa starijim Evrosongovima, žanrom njemačkih šlagera, te italijanskim Festivalom Sanremo; predstavlja kategoriju pop muzike čija su ciljana publika odrasli. Specifični prizvuk dalmatinske pop muzike svirane na festivalima u turističkim dijelovima jadranskeobale, a koja je sadržavala i lokalne folklorneelemente, bio je veoma popularan; neki od poznatijih izvođača su Velolučanin Oliver Dragojević (1947) i Tribunjac Mišo Kovač(1941).

[jollycherryblossomwombat]

Legendarni filmovi i serije u "novom ruhu" na RTS-u!

Od 24. novembra na Prvom programu RTS gledaćemo legendarne domaće TV serije, drame i flmove - digitalno obnovljene, u HD rezoluciji. Televizijski gledaoci će svake subote od 21 sat na RTS1 moći da vide rezultate dosadašnjeg rada Radio-televizije Srbije na digitalizaciji bogatog programskog arhiva te kuće. Među sadržajima koji su do sada digitalno obnovljeni i restaurirani su i televizijski film Đorđa Kadijevića "Leptirica", "Prokletinja" Branka Pleše, kultne serije "Više od igre" i "Salaš u malom ritu". U pripremi su i serije "Grlom u jagode", "Vuk Karadžić", "Vruć vetar", "Neven", "Sivi dom", "Zaboravljeni" i TV drama "Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo". Do sada je digitalizovano oko 20 000 naslova, a proces očuvanja i digitalizacije našeg kulturnog nasleđa koje čuva arhiv Javnog medijskog servisa trajaće još najmanje jednu deceniju. U godini kada proslavlja šezdeset godina rada, Radio-televizija Srbije formirala je i Centar za digitalizaciju TV arhiva. Simbolično, Centar je smešten u zgradu RTS-a na Sajmu, odakle je pre šest decenija počeo da se snima i emituje televizijski program u Srbiji. Centar objedinjuje Programski arhiv Televizije Beograd, podatke iz Redakacije za istoriografiju, kao i digitalne kopije svih materijala koje trenutno stvara Radio-televizija Srbije. "Mesi, mesi, neće ništa da ti škodi" (FOTO, VIDEO) Zahvaljujući sredstvima koje je izdvojilo Ministarstvo kulture i informisanja Srbije, u toku je i proces nabavke najsavremenije opreme uz pomoć koje će ugroženi materijali biti na vreme sačuvani i digitalizovani. Preko multimedijalne platforme "RTS Planeta" i RTS tematskih kanala ovi naslovi biće dostupni najvećem broju korisnika. "Pohvalio bih RTS što repriziraju serije!" (ANKETA) Prva na programu za emitovanje je serija "Slom" - TV drama iz tri dela koja govori o političkoj i psihološkoj atmosferi u predvečerje Drugog svetskog rata. Režirao ju je 1979. godine Sava Mrmak. Podsetite se kako izgleda restaurirana verzija filma "Varljivo leto '68": Izvor: MONDO Let's block ads! (Why?)

[jedimolivolicom]

U kinematografiji bivše Jugoslavije seksi scena iz filma "Varljivo leto '68" između Slavka Štimca, koji je glumio Petra, i Dragane Varagić koja je glumila fatalnu Jagodinku Simonović, postala je kultna scena. Slavko Štimac je u nekoliko navrata rekao kako mu je žao što se od čitavog filma svima u sjećanje urezala scena u kojoj on "mijesi, mijesutf8

[pokazivac]

Sreda, 25. novembar / 19 sati / Film: “VARLJIVO LETO ‘68.”/Gornji Milanovac

Sreda, 25. novembar / 19 sati / Gimnazija “Takovski ustanak” Film: “VARLJIVO LETO ‘68.” Na bioskopskom repertoaru Kulturnog centra u sredu, 25, novembra biće prikazan filma Gorana Paskaljevića “Varljivo leto 68.” Reč je o nekad velikom bioskopskom hitu, za koji je scenario napisao Gordan Mihić. Za onu mlađu publiku koja nije gledala film priča govori ... http://dlvr.it/Cp8SXx

[manitat]

Goran Paskaljević (1947-2020)

[jedimolivolicom]

SCENA iz filma "Varljivo leto ´68" između Slavka Štimca i Dragane Varagić ušla je u antologiju. http://ift.tt/eA8V8J

http://www.index.hr/magazin/clanak/video-bila-je-mokri-san-cijele-jugoslavije-evo-kako-danas-izgleda-jagodinka-simonovic/959657.aspx