#Multinacionalne kompanije | Explore Tumblr Posts and Blogs

mndstz · 7 years

Text

Uspeh im je drugo ime, a ovo su njihovi saveti

Ako neko zna kako postati uspešan, onda su to Mark Cukerberg, Bil Gejts, Ilon Mask i još nekolicina njih. A evo koji su njihovi saveti za uspeh. 1. Arijana Hafington Ona je osnovala "Hafington post", a takođe je i motivacioni govornik. "Uvek će postojati lista stvari koje treba da uradite. Ali, treba vam i lista stvari na kojima ste zahvalni. Svakog dana napišite barem tri stvari na kojima ste zahvalni. Što više zahvalnosti imate za ljude i stvari u svom životu, to će vas manje brinuti što nešto niste završili. Svake večeri pre spavanja razmišljajte o onome što ste postigli, a ne o obavezama koje niste uspeli da ispunite", savetuje ona. Uz ovih 12 malih promena bićete srećniji Foto: AP Photo/Manu Fernandez 2. Mark Cukerberg Gotovo da nema čoveka na planeti koji ne zna ko je Mark Cukerberg, osnivač Facebooka. On svima koji žele uspeh u životu savetuje da ne dopuste da ih greške obeshrabre. "Ne izbegavajte greške. Napravićete ih mnogo. Samo, učite brzo, idite napred i trčite kroz zidove. Niko vam neće suditi zbog grešaka jer na njih zaborave. Najveća greška koju možete da napravite je da dopustite da vas greška demorališe", kaže Cukerberg. Šta da radite kad vam sve krene naopako 3. Ričard Brenson Jedan od najuspešnijih biznismena na svetu, Ričard Brenson je magnat, investitor i filantrop, ali i osnivač "Virdžin" grupe, multinacionalne kompanije čija se vrednost procenjuje na oko 19 milijardi funti! "Oko 80 odsto vremena koje smo budni tokom života provedemo radeći, zato je važno da radimo ono što volimo i volimo ono što radimo", kaže Brenson. On dodaje da je zato važno da znate u čemu ste dobri i da smislite način kako da u tom poslu uspete. "Kada sam pokrenuo magazine, okušao sam se u svakom poslu. Sve sam radio: pisao sam, uređivao, radio marketing, advertajzing, računovodstvo… Ubrzo sam shvatio da jednostavno nisam za neke od tih poslova, a ponajmanje za te koji se tiču brojeva. Naučio sam da te odgovornosti dodelim onima koji se u njima dobro snalaze".Foto: AP Photo/Matthias SchraderBil Gejts 4. Bil Gejts Nedavno skinut sa "trona" kao najbogatiji čovek na svetu, ali sigurno jedan od najpoznatijih preduzetnika modernog vremena. Bil Gejts je suosnivač "Majkrosofta", a jedan od najvažnijih savta ljudima koji žele da uspeju u poslu je da budu otvoreni. OVO je zajedničko svim uspešnim ljudima "Neko bi to možda uradio na drugi način, ali bi uradio dobro. Ne možete da uspete ako mislite da se stvari mogu obaviti samo na jedan način".Foto: YouTube printscreen 5. Ilon Mask Suosnivač kompanije "Tesla" svakako zna ponešto o poslu i uspehu, a tome u prilog govori i činjenica da je "Forbs" njegovo bogatstvo procenio na oko 16,5 milijardi dolara! Ono što želi da poruči drugima je da, pre nego što preuzmu neki rizik, moraju da budu sigurni da znaju u šta se upuštaju. "Budite sigurni da znate osnovne principe toga što radite, pre nego što se upustite u detalje. U suprotnom, možda ćete 'graditi na klimavoj podlozi'", kaže Mask. Kada to uradite, ima još jedan savet za vas. "Ne pratite slepo svoje prijatelje. Trenutno stanje uvek dovodite u pitanje i pokušavajte da ga promenite". Let's block ads! (Why?)

0 notes

jedimolivolicom · 7 years

Quote

NEPUNE dvije godine nakon ulaska u sastav multinacionalne kompanije British American Tobacco (BAT), rovinjski TDR bilježi snažan rast proizvodnje, izvoza i ulaganja, ali što je najvažnije i zapošljavanja. http://ift.tt/eA8V8J

http://www.index.hr/vijesti/clanak/tdr-siri-proizvodnju-i-povecava-broj-zaposlenih/981973.aspx

#index

0 notes

momokaranzanimljivaekonomij-blog · 7 years

Photo

SARADNJA DUGA SKORO DVE DECENIJE

Sirupi i topinzi iz Knjaževca za MekDonalds restorane

Kompanije McDonald’s i Desing svoju saradnju započele su još davne 2000.godine. Tragajući za pouzdanim partnerom, koji može da ispuni sve standarde multinacionalne korporacije, kakva je McDonald’s, izabrana je kompanija Desing, porodična firma iz Knjaževca, koja sada već sedamnaest godina snabdeva McDonald’s restorane u Srbiji topinzima za sladoled i sirupima za šejkove.

Prelivi za sladolede ili šejkove u McDonald’s restoranima, sa ukusom jagode, nara, karamela, čokolade, vanile... proizvedeni su u fabrici Desing. Pre nego što se proizvedu svi ovi proizvodi, kreiraju se i razvijaju u “Desing Taste Centar, centrz za razvoj, edukaciju i inovacije”. Odatle sve počinje i tu se razvija široka paleta sezonskih proizvoda za McDonald’s restorane. Svo voće od kojih se u Desingu prave sirupi i prelivi, poreklom je od proizvođača iz Srbije ili sa sopstvene plantaže. Nakon probne proizvodnje, počinje industrijska proizvodnja.

McDonald’s je inovator novih ukusa i tokom dugogodišnje saradnje kompanija Desing je isporučila oko 5.000 tona topinga i sirupa kompaniji McDonald`s. Fabrika Desing zapošljava 35 ljudi, prosečne starosti 35 godina. Većina zaposlenih je fakultetski obrazovana.

Standardi kvaliteta koje McDonald’s propisuje, a kojih se Desing pridržava

McDonald’s izuzetno ozbiljno shvata pitanje kvaliteta i bezbednosti hrane i postavlja najviše standarde, kako interno u kompaniji, tako i ka dobavljačima. Za kvalitet hrane presudan je kvalitet dobavljača i zahteva koje dosledno postavlja pred svakoga od njih. Ovi standardi su često rigorozniji od onih koji su postavljeni od strane regulatornih institucija.

Primena i poštovanje standarda koji se odnose na kvalitet i zdravstvenu bezbednost proizvoda koji se služe u McDonald’s restoranima su apsolutni uslov koji neka kompanija mora da ispuni da bi postala dobavljač ovog renomiranog svetskog lanca brze usluge.

Kompanija Desing uspešno je ispunila sve zahteve koje je pred nju postavio McDonald`s. Ti zahtevi podrazumevaju: poštovanje zakonskih regulativa koja se odnose na proizvodnju hrane, kako onih koji su propisani u Srbiji, tako i globalnih; preispitivanje od strane rukovodstva, posvećenost rukovodstva poboljšanju kvaliteta i bezbednosti proizvoda; krizni menadžment; upravljanje kriznim situacijama; preduslovni programi; HACCP sistem; sledljivost; alergeni i aditivi; specifikacija McDonald`s proizvoda i verifikacija sistema kroz interne provere i provere druge i treće strane. Dodatno McDonald’s od Desinga zahteva da poštuje SQMS (Supllier Quality Management System) koji predstavlja sveobuhvatan i kompleksan set standarda i politike bezbednosti i kvaliteta. SQMS garantuje najviši stepen bezbednosti jer se oslanja na visoke međunarodne standarde, lokalnu regulativu i specifičnosti, i omogućava stoprocentnu sledljivost svake namirnice do njenog izvora (u slučaju voća – do plantaže).

Specifični zahtevi koje McDonald’s u okviru SQMS postavlja i koje Desing poštuje su: Code of conduct; Plan vanrednog snabdevanja; Partner u vanrednom snabdevanju; Sirovine za vanredno snabdevanje; Upravljanje kriznim situacijama; Provera sledljivosti – 1x godišnje – target 3 sata odziv; Dodatne mikorobiološke analize svih proizvoda/svake šarže.

Ovakve procedure ne ostavljaju prostora za bilo kakve propuste i garantuju najviši kvalitet koji se predano održava.

McDonald’s efikasno koristi svoje procese pri isporučivanju kvalitetnih i bezbednih proizvoda. Svaki proces proizvodnje je dizajniran sa ciljem da se maksimalno zadrže nutritivno vredne prirodno prisutne komponente iz hrane.

Zahvaljujući dobroj saradnji, na preporuku McDonald`s-a iz Srbije, kompanija Desing je uspostavila saradnju sa ovom kompanijom i u regionu, pa tako snabdeva sve restorane u Bugarskoj i Sloveniji posebnim (sezonskim) proizvodima, a postoji tendencija da se saradnja Desinga i McDonald`sa proširi i na dodatna tržišta Zapadne Evrope.

#mcdonalds #food SQMS Desing Serbia restaurant HACCP

0 notes

zoranphoto · 3 years

Text

RUSKI KONVOJ IDE PREMA KIJEVU, MARIUPOLJ OKRUŽEN: Najavljen prekid vatre, Putin ima novi popis: ‘Imate dva dana!’

Trinaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu. U zemlji se i dalje vode teške borbe, a broj izbjeglica koje bježe od rata u Ukrajini bi uskoro mogao porasti na preko 1,5 milijuna ljudi, objavila je UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski i dalje od Amerikanaca traži zabranu leta nad Ukrajinom, a NATO s druge strane to odbija. Čeka se nova runda pregovora. Rusija je poručila Ukrajini da je spremna zaustaviti svoju ofenzivu “odmah” ako Kijev ispuni popis uvjeta. Zapadni obavještajni dužnosnici očekuju da će Rusija povećati tempo i snagu napada na ključna središta, uključujući glavni grad Kijev. Razvoj događaja u Ukrajini pratite na Dnevno.hr. 22:30 RT osporava zabranu emitiranja na području EU-a Ruski državni medij Russia Today podnio je žalbu drugom najvišem sudu EU-a zbog zabrane emitiranja u Europskoj uniji, objavila je televizija pod kontrolom Kremlja na Twitteru. EU je zabranu uvela prošlog tjedna, optužujući RT za sustavno dezinformiranje o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Zbog sankcija operateri u Europskoj uniji neće smjeti emitirati ili na neki drugi način doprinositi širenju bilo kojeg sadržaja RT-a. 22:05 Multinacionalne kompanije udaraju u Rusiji, sada poslovanje zaustavlja i Coca Cola Tvrtka Coca-Cola priopćila je da obustavlja svoje poslovanje u Rusiji. To je posljednji u nizu poznatih zapadnih brendova koji su zaustavili svoj rad u toj zemlji, nakon sličnih današnjih najava iz McDonald’sa i Starbucksa. “Naša srca su s ljudima koji trpe posljedice ovih tragičnih događaja u Ukrajini”, stoji u priopćenju Coca-Cole. 22:00 IAEA izgubila kontakt sa sustavima za kontrolu u Černobilu Sustavi koji prate nuklearni materijal u skladištima radioaktivnog otpada u nuklearnoj elektrani u Černobilu, koju su prošli mjesec zauzele ruske snage, prestali su slati podatke Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), objavila je u utorak ta UN-ova agencija. “Glavni direktor …. rekao je da je izgubljen daljinski prijenos podataka iz sustava za praćenje sigurnosti u Černobilu NPP”, priopćila je IAEA. 21:35 Izraelski premijer razgovarao s Putinom i Zelenskim Izraelski premijer Naftali Bennett u utorak je odvojeno razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U tweetu, Zelensky je rekao da je zahvalio Bennettu “na naporima Izraela u posredovanju. Razgovarali su o načinima okončanja rata i nasilja.” Talked to @naftalibennett. Thanked for Israel’s mediation efforts. Discussed ways to end the war and violence. — Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 8, 2022 U priopćenju Kremlja o pozivu navodi se da su Izraelci inicirali poziv i da su dvojica čelnika “razgovarali o različitim aspektima situacije s ruskom specijalnom vojnom operacijom za zaštitu Donbasa. Vladimir Putin podijelio je svoju ocjenu treće runde razgovora između ruske delegacije i predstavnika Ukrajine održane 7. ožujka u Bjelorusiji”. Izrael do sada nije dao nikakva očitanja ili izjave o pozivima. Posljednji krug razgovora dolazi tri dana nakon što je Bennett u subotu iznenađujuće otputovao u Moskvu gdje je proveo tri sata s Putinom. Bennett je sljedećeg dana rekao da će Izrael nastaviti pomagati u posredovanju “čak i ako šansa nije velika”. 21:10 Rusija najavila nove humanitarne koridore za srijedu ujutro Ruske snage zaustavit će vatru u srijedu u 8 sati po srednjoeuropskom vremenu i spremni su osigurati humanitarne koridore kako bi ljudi mogli napustiti Kijev i još četiri grada, objavila je u utorak agencija Tass citirajući visokog ruskog dužnosnika. Informacija o koridorima iz Kijeva, Černihiva, Sumija, Harkiva i Mariupolja bit će proslijeđena zamjenici ukrajinskog premijera Irini Vereščuk, dodao je dužnosnik. Civili su prvim humanitarnim koridorima uspjeli proći u utorak ujutro, prije svega iz Sumija na sjeveroistoku, od kuda su krenula dva konvoja tijekom dana. Gotovo 3500 civila evakuirano je u utorak iz Sumija za vrijeme prekida vatre. Evakuacije se odvijaju i iz Kijeva, piše agencija France presse. 20:35 Njemačka: Zabrana ruskih energenata gurnula bi zemlju u kaos Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u utorak je opravdala odluku Berlina da ne zabrani uvoz ruske nafte kao odmazdu za invaziju na Ukrajinu, rekavši da bi to gurnulo Njemačku u kaos što bi prije bila pobjeda nego poraz za Kremlj, javljaju agencije. Da Njemačka vjeruje da bi zabrana uvoza okončala rat, to bi učinila. Ali ne vjeruje, rekla je. Njemačka je ovisna o Rusiji za trećinu uvoza nafte, što je puno veća ovisnost od SAD-a koji je ranije objavio embargo na uvoze ruskih energenata. “Kada bismo to odmah zabranili, sutra se više u Njemačkoj ne bismo mogli kretati”, rekla je. Dodala je da ključni radnici poput učitelja ili medicinskih sestri ne bi mogli doći na posao a problem bi bila i struja. 20:30 Poljska spremna besplatno transferirati svoje borbene avione MiG 29 američkoj vladi Poljska je u utorak priopćila da je spremna poslati — odmah i besplatno — sve svoje borbene zrakoplove MiG-29 u zračnu bazu Rammstein američkog ratnog zrakoplovstva u Njemačkoj i staviti ih na raspolaganje Washingtonu kako bi ih dostavio Ukrajini, navodi priopćenje poljskog ministarstva vanjskih poslova. “Istodobno, Poljska traži od Sjedinjenih Država da nam dostave rabljene zrakoplove s odgovarajućim operativnim sposobnostima. Poljska je spremna odmah utvrditi uvjete kupnje aviona”, dodaje se. Poljska vlada je u priopćenju pozvala “druge NATO saveznike – vlasnike mlaznjaka MIG-29 – da djeluju na isti način”. Dnevno.hr Read the full article

#ratuukrajini #rusija #ukrajina

0 notes

znamobaportal · 8 years

Photo

http://www.znamo.ba/trulo-meso-iz-brazila-na-trzistu-u-bih-jeli-smo-kengure/

Trulo meso iz Brazila na tržištu u BiH, jeli smo i kengure

Svjetski, ali i bosanskohercegovački mediji, danas su objavili vijest o trulom mesu koje stiže iz Brazila, a koje je, kako nam je rekao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac, stizalo i stiže i u našu zemlju.

“Meso koje ide iz Brazila, Argentine, ide preko EU, na primjer Holandije, pa za Bosnu i Hercegovinu ili Crnu Goru, ili za neku od zemalja regije. Ali, oni su to sada našli jer se to meso zadržalo u nekoj od zemalja Evropske unije i sada se boje da bi se to meso tamo mogli prodati. Nama to meso čak dolazi iz Maroka, Saudijske Arabije jer se to meso vozi u brodovima i prave se papiri, na primjer Brazil – Maroko – Maroko – BiH ili Argentina – Saudijska Arabija – Saudijska Arabija – BiH. Roba tako ulazi u jednu carinsku zonu, to jest u našu državu i to je to meso od koga se prave kobasice od 2 KM, meso koje obara cijene i koje je za nas proizvođače problematično”, kazao je u razgovoru za N1 predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac.

Rekao nam je i kako oni na problem pokvarenog i trulog mesa ukazuju godinama, ali isto tako i da nisu imali kome ukazati jer, kako je kazao, nemamo kontrola.

“Dobra je ta stvar za državu jer meso kupuju penzioneri, siromašni dio stanovništva, od toga će oboliti, umiru i država ima manje socijalnih slučajeva i manje penzionera. Prema tome u interesu je države da to ne kontroliše”, istakao je za N1.

“U kontinuitetu to nama dolazi godinama. Meso iz Argentine i Brazila stiže, a onda država porijekla bude samo ona koja je uvezla, odnosno ona preko koje su prošli papiri. Argentina i Brazil su postali poznati po tome da više ne mogu prodati meso i onda se ono samo profakturiše preko druge države Evrope”, objasnio nam je.

Usorac je rekao i kako smo prije desetak godina jeli i kengure.

“Šta se čudite, mi smo pojeli brod kengura umjesto janjetine – znači kod nas može sve”, rekao je za N1.

Usorac je ukazao i na probleme na granici prilikom uvoza robe te je istakao kako nijedna pošiljka u BiH nije “pala”.

“Kod nas to nije palo na granici jer kako će i pasti kad nemamo ni frižidera, vaga, i sve zavisi čija roba tu prolazi”, komentarisao je.

Podsjetimo, prema pisanju agencije Anadolija, brazilska policija danas je saopćila da su proizvođači mesa godinama podmićivali sanitarne inspektore kako bi odobrili prodaju pokvarenog mesa. Dosad je privedeno najmanje 30 ljudi, a policija pretražuje i više od 10 pogona za preradu mesa u zemlji. Ministarstvo poljoprivrede je saopćilo da su zatvoreni tvornica za preradu piletine multinacionalne kompanije “BRF” i dva pogona brazilske kompanije Peccin.

Kina, Južna Koreja i Čile su reagovale na pokvareno meso te su uveli određena ograničenja u vezi s uvozom mesa iz te zemlje, a da li će i kada takve sankcije uslijediti i iz naše zemlje ostaje da se vidi.

0 notes

balkantimes · 4 years

Text

Kina vodi u ratu za globalne tehnološke standarde

Sve ukazuje na to da Kina vodi u trci za uspostavljanje svetskih tehnoloških standarda. Ali podjednako je sigurno da će uslediti reakcija Vašingtona

Alister Kruk

U suštini, današnja geopolitička borba svodi se na to da li će Sjedinjene Države očuvati svoj primat moći – pri čemu je finansijska moć podskup političke moći. Karl Šmit, čija je misao imala tako snažan uticaj na Lea Štrausa i američko razmišljanje uopšte, govorio je da oni koji poseduju moć treba da je „koriste ili izgube“. Stoga je osnovni objekat politike očuvanje „postojanja društva“.

Ali sa druge strane, tehnološko razdvajanje od Kine jeste jedan implicitan aspekt takve strategije (kamuflirane frazom vraćanja „ukradenih“ američkih radnih mesta i intelektualne svojine): zgoditak koji Amerika istinski nastoji da prigrabi za sebe u narednim decenijama jeste vlasništvo nad svim svetskim standardima vodećih tehnologija, istovremeno ih uskraćujući Kini.

Možda ti standardi deluju opskurno, ali oni su krucijalni element modernih tehnologija. Ako je Hladnim ratom dominirala trka za proizvodnju najveće količine nuklearnog oružja, današnje nadmetanje između Sjedinjenih Država i Kine – pa i EU – makar delimično će se odigravati kroz borbu za kontrolu birokratskog postavljanja pravila koja se nalaze u temeljima svih najvažnijih industrija našeg doba. Dotični standardi samo čekaju da ih neko prigrabi za sebe.

Kina već dugo vremena sebe strateški pozicionira za vođenje ovog „rata“ tehnološkim standardima (obratiti pažnju na Standarde Kine 2035, što je zvanični nacrt za upravljanje sajber prostorom i podacima).

Raznoliki plodovi

Isto važi i za lance snabdevanja koji su sada u centru natezanja koje ima ogromne geopolitičke implikacije. Raspetljavanje rizoma lanaca snabdevanja građenih kroz decenije globalizma je teško i mučno: multinacionalne kompanije koje prodaju robu na kineskom tržištu nemaju mnogo izbora osim da pokušaju da ostanu tu gde jesu. Međutim, ukoliko razdvajanje ostane ključni koncept američke spoljne politike, onda će proizvodi – od kompjuterskih servera do ajfona – na kraju imati dva odvojena lanca snabdevanja: jedan za kinesko tržište i drugi za ostatak sveta. Bilo bi to skuplje i manje efikasno, ali u tom smeru politika gura stvari, makar za sada.

Ali dokle se stiglo u ovoj borbi razdvajanja? Za sada su plodovi ovog procesa raznoliki. Sjedinjene Države su se fokusirale na razdvajanje u određenim vodećim tehnologijama (koje imaju dvostruki, odnosno civilni i vojni potencijal). Ali Vašington i Peking su, za sada, izbegavali finansijsko razdvajanje – pošto Volstrit ne želi da izgubi pet biliona dolara vrednu dvosmernu finansijsku trgovinu.

Ne tako davno, putujući kroz Evropu, putnici su uglavnom morali da izađu iz jednog voza kada stignu do granice, pa da pređu u drugi voz sa druge strane granice. Ovo i dalje postoji. Pruge su bile potpuno različitih koloseka. Nismo dotle stigli na polju tehnologija. Ali budućnost će verovatno postati složenija i skuplja ukoliko Evropa, SAD i Kina usvoje različite protokole za 5G. Ova tehnologija, sa svojim niskim mrežnim vremenom kašnjenja (eng. „low latency”), omogućuje „rudarenje“ i modeliranje raznovrsnih nizova podataka, praktično u realnom vremenu, što je odlučujući faktor za sisteme raketnog nišanjenja i protivvazduhoplovne odbrane, kod kojih je važna svaka milisekunda.

Da li je onda moguće da će 5G tehnologija biti razdvojena na dva konkurentna tabora koje će određivati američki i kineski standardi? Kako bi se autsajderi nadmetali, moraće da proizvode odvojenu opremu za ove različite protokole. Određeni nivo podele je takođe moguć u poluprovodnicima, veštačkoj inteligenciji i drugim oblastima u kojim postoji veliki rivalitet između Amerike i Kine. U ovom trenutku, ruska i iranska infrastruktura su u potpunosti kompatibilne sa Kinom. Zapad još uvek ne predstavlja „različiti kolosek“, i dalje je u stanju da se uklopi sa Iranom i Rusijom, ali će dvostruka funkcionalnost u tehnološkoj sferi svakako koštati i po svemu sudeći zahtevaće pažljivo pravno uređivanje kako bi se izbegle regulatorne sankcije.

5G kao „nervni sistem”

I samo da razjasnimo, bitka za kontrolu nad tehnološkim standardima odvojena je od „regulatornog rata“ u kojem oblasti velikih podataka, veštačke inteligencije i regulatorne eko-sfere bivaju balkanizovane (usitnjene; prim. prev). Evropa je gotovo nepostojeća u sferi klaud analitike, ali nastoji da brzo sustigne konkurenciju. Mora. Kina je toliko ispred Evrope da ova nema mnogo izbora nego da u ovoj oblasti pribegne laktanju, odnosno privlačenju američkih klaud kompanija (ugroženih antimonopolskim zakonima u SAD) ka Evropi.

Klaud kompanije pružaju svojim klijentima mogućnost skladištenja podataka, ali takođe i sofistikovane alate za analiziranje, modeliranje i razumevanje ogromnih setova podataka koji su smešteni na klaudu (oblak; prim. prev). Puka veličina savremenih baza podataka dovela je do eksplozije novih tehnika za izvlačenje informacija iz njih. Ove nove tehnike omogućene su tekućim napretkom u snazi i brzini kompjuterskih procesora, kao i akumuliranjem kompjuterske snage za unapređenje performansi (što je poznato kao kompjuteri visokih performansi, odnosno High-Performance Computing – HPC).

Mnoge od ovih tehnika („rudarenje podataka“, mašinsko učenje ili veštačka inteligencija, tj. AI) tiču se procesa izvlačenja informacija iz sirovih podataka. Mašinsko učenje odnosi se na upotrebu specifičnih algoritama za identifikovanje obrazaca u sirovim podacima i prikazivanje podataka u formi modela. Takvi modeli mogu se potom koristiti za izvlačenje zaključaka o novim bazama podataka ili za kreiranje odluka. Termin „internet stvari“ (Internet of Things – IoT) uglavnom se odnosi na mrežu povezanih kompjuterskih i fizičkih uređaja koji mogu automatski da generišu i razmenjuju podatke o fizičkim sistemima. „Nervni sistem“ koji će prožimati takvo „komunikaciono telo“ biće 5G.

EU već reguliše velike podatke, namerava da reguliše američke klaud platforme i nastoji da uspostavi EU protokole za algoritme, koji bi odražavali društvene ciljeve i liberalne vrednosti Evropske unije. Stoga će sve te kompanije koje zavise od klaud analitike i mašinskog učenja osetiti ovu regulatornu fragmentaciju u različite sfere. Kompanijama su, naravno, potrebne ove sposobnosti kako bi efikasno upravljale robotikom i složenim mehaničkim sistemima – kao i radi smanjenja troškova. Analitika može doneti ogromne dobitke na polju produktivnosti. Aksenčjur procenjuje da bi samo analitika mogla da generiše dodatnu vrednost od 425 milijardi dolara za industriju nafte i gasa.

Ovu rundu razdvajanja pokrenule su Sjedinjene Države, ali posledica te odluke je kineski odgovor u obliku sopstvenog odvajanja od Sjedinjenih Država na polju vodećih tehnologija. Sadašnja kineska namera nije da prosto unapredi i usavrši postojeće tehnologije, nego da napravi skok sa postojećeg znanja ka novoj generaciji tehnologija (na primer otkrićem i primenom novih materijala koji bi prevazišli aktuelna ograničenja u evoluciji mikroprocesora).

Kinezi bi mogli da uspeju – u narednih 30-ak godina – kada se imaju u vidu ogromni resursi koje ulažu u ovaj zadatak (npr. povodom mikroprocesora). To bi moglo da poremeti čitavu tehnološku računicu – dodeljujući Kini primat u većini ključnih oblasti najnaprednijih tehnologija. A države neće moći tako lako da ignorišu ovu činjenicu – bilo da im se Kina „sviđa“ili ne.

Ozbiljna promena

To nas dovodi do druge strane u ovoj geopolitičkoj borbi. Do sada su i Sjedinjene Države i Kina uglavnom držale finansije podalje od tehnološkog razdvajanja. Ali ozbiljna promena bi mogla biti na horizontu: SAD i nekolicina drugih zemalja poigravaju se sa digitalnim valutama centralnih banaka, a „FinTech“ internet platforme počinju da smenjuju tradicionalne bankarske institucije. Pepe Eskobar primećuje:

„Donald Tramp osmišljava restrikcije protiv Entovog Alipeja (misli se na „Ant Group“ – kineska kompanija specijalizovana za napredne finansijske tehnologije čija tržišna vrednost se procenjuje na oko 300 milijardi dolara; prim. NS.) i drugih kineskih platformi za digitalna plaćanja poput Tensent holdinga. Što se Huaveja tiče, Trampov tim tvrdi da Entove platforme za digitalna plaćanja ugrožavaju američku nacionalnu bezbednost. Pre će biti da Trampa brine što Ent ugrožava globalne bankarske prednosti koje su Sjedinjene Države dugo vremena uzimale zdravo za gotovo.

Trampov tim nije usamljen u ovom rezonu. Američki hedž fond menadžer Kajl Bas iz Hajman kapitala tvrdi da Ent i Tensent predstavljaju ‘jasnu i aktuelnu opasnost po američku nacionalnu bezbednost, koja nas ugrožava više od bilo kog drugog pitanja’.

Bas procenjuje da Komunistička partija Kine sprema svoj sistem digitalnog plaćanja u juanima za nekih 62 odsto svetske populacije, na načine koji ugrožavaju uticaj Vašingtona. Kompanija kojaje počela kao puki servis za onlajn plaćanja napravila je oštar zaokret ka statusu finansijsko-uslužnog giganta. Kompanija postaje moćna sila u kreditima, polisama osiguranja, zajedničkim fondovima, rezervacijama putovanja i svim međuplatformskim sinergijama prodaje i ekonomije obima.

U ovom trenutku, preko 90 odsto korisnika Alipeja koristi dotičnu aplikaciju za više stvari od prostog plaćanja. To ‘praktično stvara ekosistem zatvorene petlje u kojem nema potrebe da novac izlazi iz novčanika ovog ekosistema’, kaže analitičar Haršita Ravat iz istraživačkog centra Bernštajn (Bernstein Research).

Ravatova ističe kako Ent ‘koristi svoje platne usluge kao sredstvo za pribavljanje korisnika u cilju njihovog pridobijanja za širi spektar finansijskih usluga’. To podrazumeva iznalaženje načina da se se dominantni onlajn buvljak Alibabe ukrsti sa Entovim ambicijama da ta kompanija postane kineski centar svih finansijskih usluga.

Imajući u vidu da je većina Kineza već instalirala aplikaciju Alipej, direktor firme Erik Jing se sprema da ovaj model izveze u inostranstvo. On sarađuje sa devet startapova iz regiona, uključujući Dži-keš (GCash) sa Filipina i Pej-Ti-Em (Paytm) iz Indije. Ent namerava da upotrebi prihode od svog listinga akcija kako bi ubrzao ovo prebacivanje težišta u inostranstvo“ (Najavljeno je da će Ent izaći na berzu ovog meseca, a pretpostavlja se da će to biti najveća inicijalna javna ponuda u istoriji svetskih berzi, čime bi oborila rekord saudijske naftne kompanije Aramko; prim. NS).

Pametni gradovi

Dve stvari su ovde bitne: Kina priprema teren da ugrozi dolar, i to u osetljivom momentu slabosti dolara. I drugo, Kina uspostavlja „faktičko stanje na terenu“ – oblikuje standarde odozdo, kroz široko usvajanje njenih tehnologija u svetu.

Kao što je Alipej napravio velike prodore širom Azije, tako i kineski projekat „pametnih gradova“ širi kineske standarde, upravo zato što inkorporiše tako mnogo tehnologija: sisteme prepoznavanja lica, analize velikih podataka, 5G telekomunikacije i kamere sa veštačkom inteligencijom (u projekat kineskih pametnih gradova uključeni su Beograd, Novi Sad i Niš; prim. NS). Sve to predstavlja tehnologije u kojima treba prigrabiti vlasništvo nad standardima. Tako „pametni gradovi“, koji automatizuju nekolicinu gradskih i opštinskih funkcija, dodatno pomažu prodoru kineskih standarda.

Prema istraživanju RWR Advisory – konsultantske firme iz Vašingtona – kineske kompanije su od 2013. godine širom sveta ispunile 116 ugovora koji se tiču instaliranja paketa za „pametne gradove“ i „bezbedne gradove“, pri čemu je njih 70 bilo vezano za zemlje koje učestvuju u Inicijativi „Pojas i put“. Glavna razlika između „pametnih“ i „bezbednih“ gradova je u tome što je ovaj drugi pre svega namenjen praćenju i nadziranju stanovništva, dok je svrha prvog da automatizuje opštinske funkcije, istovremeno inkorporišući nadzorne funkcije. Gradovi u zapadnoj i južnoj Evropi učestvuju u ukupno 25 takvih „pametnih“ i „bezbednih“ projekata.

Mark Vorner, potpredsednik Obaveštajnog komiteta Senata SAD iz redova demokrata, kinesku pretnju opisuje upečatljivim terminima: Peking namerava da uspostavi kontrolu nad sledećom generacijom digitalne infrastrukture, i da tako nametne principe koji su „u suprotnosti sa etikom američkih vrednosti“. „Tokom poslednjih 10-15 godina, američka liderska uloga je oslabila, a naš uticaj u uspostavljanju standarda i protokola koji odražavaju naše vrednosti je opao“, lamentuje Vorner i dodaje: „Rezultat je da su drugi, a pre svega Kina, ispunili prazninu kako bi nametnuli standarde i vrednosti koji pogoduju Komunističkoj partiji Kine“.

Sve ukazuje na to da Kina vodi u trci za uspostavljanje svetskih tehnoloških standarda. Ali podjednako je sigurno da će uslediti reakcija Vašingtona. Ukoliko Sjedinjene Države postanu ratobornije, to bi Kinu moglo naterati da ubrza rad na stvaranju paralelnih alternativa. Na kraju bi sve moglo da se završi bifurkacijom industrijskih standarda.

Izvor

#balkantimes #azija #kina

0 notes

balkantimes · 4 years

Text

Teški trenuci za duhansku industriju u zemljama regije

Bosni i Hercegovini bi bilo u interesu da podrži tradicionalnu proizvodnju, mišljenja je penzionirani profesor Jure Beljo.

Alen Jazić

Industrijska prerada u domaćim fabrikama se gasi i zatvaraju se pogoni jedan za drugim. U Bosni i Hercegovini više nema fabrika duhana, a gasila se redom proizvodnja cigareta u Mostaru, Banjoj Luci, pa u Sarajevu.

Ono što je postao očigledan slijed stvari je da propadaju i otkupne stanice, što stvara probleme i u primarnoj proizvodnji. Dolazimo do situacije da je duhan sve teže legalno plasirati.

"Fabrike duhana u Sarajevu i Mostaru su - kako prije rata, tako i u ratu i poslije njega - imale veliki značaj, ne samo u zapošljavanju, nego i u ugostiteljstvu i turizmu. Pored zaposlenih radnika u preradi duhana i duhanskih prerađevina, veliki broj radnika angažiran je u primarnoj proizvodnji, a taj broj je daleko veći od broja radnika zaposlenih u preradi", kaže Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIVUT) Bosne i Hercegovine.

"Poznato je da se u Bosni i Hercegovini godišnje konzumira više od 10.000 tona cigareta, a da je domaća proizvodnja bila na nivou 6.000 tona. Za ovu količinu cigareta potrebno je nekoliko puta više radnika za proizvodnju duhana. Pored zaposlenih u primarnoj i prerađivačkoj industriji, veliki broj se zapošljavao u proizvodnji ambalaže, prevoza, energije, distribucije, prodaje...", dodaje on.

'Velike ribe jedu male'

Zavod za računovodstvo i reviziju entiteta Federacija Bosne i Hercegopvine je rješenjem iz decembra 1996. godine utvrdio da u Fabrici duhana Sarajevo (FDS) ima ukupno 1.146 upisanih dioničara. Od toga broja 893 radnika, 45 penzioniranih radnika i 208 radnika ranijeg složenog preduzeća.

"Po evidenciji našeg sindikata iz 2013. godine, FDS je imao preko 300 radnika. Danas nemamo evidenciju da FDS zapošljava. FDM je u 2004. godini imao 151 radnika i značajnu proizvodnju. Danas, nažalost, FDM nema zaposlenih, niti ima proizvodnju. Preduzeće Bosanac iz Orašja je u 2005. godini imao preko 90 zaposlenih. Danas, po saznanju Sindikata PPDIVUT, ovaj pravni subjekt je u stečajnom postupku i sa nekoliko radnika", tvrdi Avdagić.

British American Tobacco (BAT) je preuzeo maloprodajni lanac Lafka banjalučke Fabrike duvana i očuvao 153 radna mjesta, ali to nije bio slučaj sa samom fabrikom, u kojoj je Bulgartabac isplatio otpremnine radnicima od po 500 eura po godini staža i zatvorio pogon.

I u ovom segmentu poslovanja se potvrdila teza da "velike ribe jedu male". U tržišnoj utakmici je ishod unaprijed bio poznat.

"Opća globalizacija nije zaobišla ni duhansku industriju. Njome vladaju multinacionalne kompanije, koje proizvodnju koncentriraju u jednoj ili manjem broju tvornica, gdje su im uvjeti najpovoljniji, a kupnjom domaćih tvornica kupuju tržište.To je najbolje pokazao primjer Tobačne tovarne iz Ljubljane, ponos Slovenije. Čim je engleska kompanija kupila tu tvornicu, preselila je proizvodnju u Poljsku, a Tobačna je nestala sa scene. Država i dalje naplaćuje poreze i trošarine kao da ima vlastitu proizvodnju, ali gube se radna mjesta", kaže penzionirani profesor Sveučilišta u Mostaru Jure Beljo.

"Na globalnom tržištu se gubi tradicija, koja se može održati samo u lokalnim okvirima, s lokalnim tipovima duhana i proizvoda, kao što bi to mogao biti slučaj s 'Hercegovačkim ravnjakom'. U takvim slučajevima i državi bi bilo u interesu da podrži tradicionalnu proizvodnju", dodao je.

Troškovi visoki, otkupne cijene niske

Upravo je "Hercegovački ravnjak", kao autohtona sorta, dobio status zaštičenog geografskog porijekla. No, u tom dijelu Bosne i Hercegovine nema više otkupnih stanica, a duhan, kao visokotarifna roba, podliježe striktnoj kontroli. Tako se proizvođači stalno nalaze blizu "zone šverca".

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"Svakako da bi dobro bilo da industrijska prerada duhana prati proizvodnju sirovog duhana, jer to proizvođačima pruža sigurnost. No, proizvodnja duhana može, ali ne mora, biti vezana za tvornice cigareta. Postoje mnoge države u kojima je proizvodnja duhana mnogo veća od potreba duhanske industrije u toj zemlji. U proizvodnji duhana i njegovu plasmanu na tržište bitna su dva elementa - kvaliteta i cijena, odnosno ekonomski učinak za proizvođača. U Bosni i Hercegovini se može proizvesti duhan dobre kvalitete i prihvatljiv za duhansku industriju, ali je upitna profitabilnost. Visoki su troškovi, a otkupne cijene nezadovoljavajuće. Stoga nije čudno da gro proizvodnje ide u šverc, a u nesređenoj državi, kakva je Bosna i Hercegovina danas, to je teško spriječiti", navodi Beljo.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine vrši evidenciju i naplatu akcize za ovu robu. Interesantno je da naplata stalno raste, ali sve je manje domaćih proizvoda. Godine 2009. akcize na duhan i duhanske prerađevine iznosile su 449.358.061,63 konvertabilnih maraka (oko 225 miliona eura), a u 2019. godini dostigle su 867.181.065 KM (oko 434 miliona eura).

Od 2009. do kraja juna 2020. godine od akciza je prikljupljeno 8.516.312.483,56 KM (oko 4,3 milijarde eura). No, dok prikupljeni iznos akciza na uvozne duhanske prerađevine raste, sa 278,3 miliona KM (oko 190 miliona eura) u 2009. na 773,6 miliona (oko 387 miliona eura) u 2019. godini, suma koja se odnosi na akcize na domaći duhan i duhanske prerađevine konstantno pada, sa 240 miliona KM (oko 120 miliona eura) u 2011. godini na 93 miliona KM (oko 47 miliona eura) u 2019. godini.

'Pogrešna raspodjela novca od akciza'

"Sa aspekta naplate akciza na duhan, za državu je potpuno svejedno jesu li u pitanju domaći ili uvezeni proizvodi, jer akciza jednako sve tretira. Ali, struktura je drugačija, zbog smanjenja, a u konačnici gašenja domaće duhanske industrije, tako da se domaće potrebe nadoknađuju iz uvoza. Sa ekonomske tačke gledišta, naravno da nije svejedno, jer kroz domaću industriju i preradu osigurava se posao za naše radnike, plaćaju se porezi i doprinosi te se razvija saradnja s domaćim primarnim proizvođačima. Akcize na duhan su se svake godine povećavale, tako da od sadašnje maloprodajne cijene kutije cigareta više od 80 posto država uzme sebi kroz akcize i porez na dodanu vrijednost [PDV], dok ostatak ide proizvođačima i distributerima", kaže Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Po njemu, nije sporan sami način prikupljanja akciza, već njihova daljnja raspodjela. Prema Zakonu o akcizama, iako se akcize na duhan namjenski prikupljanju, one ulaze u ukupne prikupljene prihode od indirektnog oporezivanja i dijele se dalje potpuno nenamjenski.

"Tako se iz ovog novca isplaćuju sve tekuće budžetske potrebe, od plata administracije i političara, službenih automobila, penzija, invalidnina i svega onoga što čini javnu potrošnju, umjesto da se ovaj prikupljeni novac namjenski usmjerava u unapređenje zdravstva i zdravstvenog sistema, liječenja teško oboljelih, pogotovo djece, zaštite okoliše i svega što može pomoći u poboljšanju zdravlja građana. Kao ekonomista, iskreno sumnjam da će se ići u bilo kakvo ponovno podizanje domaće duhanske industrije, jer je ta priča završena prodajom Fabrike duhana Sarajevo", rekao je Hadžić.

'Završena priča o podizanju industrije'

Da je privatizacijom nepovratno izgubljena pozicija na tržištu, ali i elementarna proizvodnja cigareta, koja je tokom rata bila jedan od osnova uspješnog opstanka, smatraju i u sindikatu duhanske industrije.

"Kada je upitanju procjena privatizacije duhanske industrije, ona je bila više puta predmet rasprave na organima Sindikata PPDIVUT i konstatirano je da je potpuno promašen koncept privatizacije, koji nije spašavao, već uništavao i, nažalost, potpuno uništio ovu visoko akumulativnu granu. Ovako lošom privatizacijom, ili gašenjem primarne i prerađivačke industrije, nije došlo do smanjenja konzumenata ovih proizvoda. Nažalost, on se i dalje povećava. Ovakav proces privatizacije je za svaku osudu, jer se gubi, pored ekonomskog efekta, i bosanskohercegovački brend i sorte, kada su upitanju određene vrste cigareta i duhana", poručuje Avdagić.

Kao rezultat takve sadašnjosti imamo podatke iz UIO BiH koje govori da je u junu 2020. godine izdato 1,5 miliona akciznih markica za domaće duhanske prerađevine s osnovicom obračunske vrijednosti od 7,65 miliona KM (3,9 miliona eura). U istom periodu je izdato 10.663.880 akciznih markica za uvozne cigarete, u vrijednosti 58,67 miliona KM (oko 30 miliona eura). Kada je domaći duhan za pušenje u pitanju, izdato je 15.000 akciznih markica, dok je za isti artikal iz uvoza izdato 93.000 markica. Proporcijalno je i obračunska vrijednost i naplaćena akciza oko pet puta veća u korist uvoznih artikala.

Izvor

#balkantimes #balkan #koronavírus

0 notes