#Multinacionalne kompanije

[zoranphoto]

Stižu super usjevi: Je li Europa spremna za novu generaciju GMO biljaka?

Europska unija pri kraju je s pripremama za novo zakonodavstvo koje bi legaliziralo nove tehnologije povezane s genetskom modifikacijom usjeva     Restriktivna regulativa Europske unije kada je u pitanju GMO, a koja je uvedena prije razvoja novih tehnologija, postavlja iznimno visoke prepreke za uzgoj genetski modificiranih usjeva i omogućuje zemljama EU-a da ih zabrane čak i nakon što se dokaže da su sigurni, piše Politico. Novi zakon ima cilj smanjiti birokraciju i omogućiti lakši pristup tržištu za biljke uzgojene 'novim genomskim tehnikama' (NGT), kao što je CRISPR-Cas9, koje ciljaju na specifične gene bez nužnog uvođenja genetskog materijala izvan genetskog fonda uzgajivača. Za novu regulativu snažno lobiraju multinacionalne kompanije kao što su Bayer, Syngenta i Corteva, a koje zajedno kontroliraju lavovski udio u sektoru uzgoja biljaka, kao i mnoštvo manjih kompanija, znanstvenika i poljoprivrednih grupa kao što je Copa-Cogeca. Oni tvrde da postoji veliki rizik da će EU zaostati za ostatkom svijeta u korištenju novih usjeva s posebnim svojstvima koja ih mogu učiniti hranjivijima, učinkovitijima i bolje prilagođenima klimatskim promjenama.     No novim pravilima protive se političari iz redova Zelenih, skupine za zaštitu okoliša, organski i mali poljoprivrednici te više od 400.000 građana EU-a koji su potpisali peticiju protiv deregulacije onoga što nazivaju 'novim GMO-om'. Smatraju da će nova pravila ojačati šačicu multinacionalnih kompanija, dopuštajući im da traže patente za usjeve koji su mogli biti dobiveni konvencionalnim metodama uzgoja, a pritom će zaprijetiti ne-GM i organskoj proizvodnji. Oni također tvrde da, budući da NGT postoji tek nešto više od desetljeća, ostaju pitanja o sigurnosti. Prema nacrtu koji je procurio, zemlje EU-a više neće moći zabraniti uzgoj NGT usjeva. Zakon još više pojednostavljuje pravila za podskupinu NGT usjeva koji se smatraju ekvivalentnima onima dobivenim tradicionalnim tehnikama uzgoja. Obveza označavanja hrane da je GMO više se neće primjenjivati na ove 'konvencionalne' biljke i one neće biti predmet procjene rizika regulatora sigurnosti hrane. Europska komisija u srijedu bi trebala predstaviti predloženi zakon o genetski modificiranim usjevima kao dio najnovijeg paketa mjera u okviru svojeg programa za okoliš i održivost Green Deal. To će uključivati novi zakon o zdravlju tla, reviziju aspekata rasipanja hrane i tekstila u Okvirnoj direktivi EU-a o otpadu te zakonodavstvo o sjemenu i drugom biljnom i šumskom reprodukcijskom materijalu. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

[girlscandohorror]

DOBAR UČITELJ - PIER PAOLO PASOLINI

"Optužujem vas (članove vlade) za prezir prema građanima, zloupotrebu javnih fondova, dilove s naftaškim kompanijama, biznismenima, bankama, saučesništvo s mafijom, izdaju u korist stranih sila, saradnju sa CIA-om, zloupotrebu raznih organizacija, masakre, uništavanje sela, antropološku degradaciju naroda - odgovornost je time veća što je nesvesna - užasno stanje u školama, bolnicama i svim primarnim javnim ustanovama, za napuštanje sela, za divljanje jeftine masovne kulture i mas-medija, za glupe TV programe..."

-Pier Paolo Pasolini, 1975.

Osim što je bio reditelj, slikar, pesnik, pisac, publicista, Pasolini se bavio istraživačkim novinarstvom, tako da nije samo pisao društvene komentare, već je iznosio dokaze koji su direktno inkriminisali italijansku vladu.

Dva meseca nakon što je ovo napisao isprozivavši članove vlade poimence za određena krivična dela, Pasolini je javno pogubljen na najbrutalniji način.

Osim što je bio reditelj, slikar, pesnik, pisac, publicista, Pasolini se bavio istraživačkim novinarstvom, tako da nije samo pisao društvene komentare, već je iznosio dokaze koji su direktno inkriminisali italijansku vladu.

Dva meseca nakon što je ovo napisao isprozivavši članove vlade poimence za određena krivična dela, Pasolini je javno pogubljen na najbrutalniji način.

Na YouTube-u se može pogledati film Whoever Says The Truth Shall Die koji je zbog svog sadržaja zabranjen za mlađu publiku:

Pazolinijev rad je nama sada više nego ikada bitan zato što su stvari kojima se on bavi - potrošačka kultura, raspad porodičnih vrednosti, uništenje tradicije, kulture i sistema obrazovanja, rasulo u društvu - navedene kao uzroci masovnih pucnjava u studijama američkih psihologa. Ovo je problem celog sistema i ne može na njega da se zalepi flaster.

"VREDNOSTI SU PALE I ZAMENILE SU IH NOVE. MODELI PONAŠANJA SU PALI I ZAMENILI SU IH NOVI."

"Sadomazohizam je večita ljudska kategorija, bio je tu u vreme De Sada, tu je i sada, itd. ali to nije ono što mi je bitno. Bitno mi je, ali stvarni smisao seksa u mom filmu je metafora o odnosu moći prema pokorenom. Zato je istinita za sva vremena. Pokreta�� je došao odatle što ja iznad svega prezirem današnju moć. Svako mrzi moć koju trpi. Stoga, mrzim moć današnjice, 1975. s posebnom žestinom. To je moć koja manipuliše telima na užasan način i ni po čemu nije manja od moći manipulacije Hitlera ili Himlera. Manipuliše ih tako što im transformiše svest na najgori način, uspostavljajući nove vrednosti koje su otuđujuće i lažne. Vrednosti konzumerizma koje postižu ono što je Marks nazivao genocidom nad stvarnim, živućim kulturama koje su im prethodile."

"Na primer, te vrednosti uništile su Rim. Rimljani više ne postoje. Mladi Rimljanin više ne postoji. On je je hodajući leš. Senka sebe, nastavlja da postoji biološki, ali je u stanju limba i leluja između starih vrednosti rimske popularne kulture i novih, sitnoburžoaskih, konzumerističkih vrednosti koje su mu nametnute."

"Dalje, ovakva promena je raširila ideologiju konzumerističkog hedonizma među Italijanima, ideologiju koja je, na neki glupav način, sekularna i racionalna. Ona je kratkovida, uskih pogleda. Ova ideologija pogađa sve Italijane, uključujući i intelektualce. Bez svoje želje, i ja učestvujem u toj ideologiji na izvestan način, jer i ja volim da imam kola i da pritisnem dugme ili dam gas. I ja sam na neki način privučen tom nepotrebnom robom. Osim što ja sebe spasavam zahvaljujući kulturi, itd. U tome sam privilegovan. Međutim, ogromna masa Italijana je potpuno potpala pod ovaj mehanizam. Vrednosti su pale i zamenile su ih nove. Modeli ponašanja su pali i zamenili su ih novi. Ova zamena nije se desila voljom naroda, već mu je bila nametnuta kroz moć konzumerizma koju imaju velike itailijanske multinacionalne kompanije, pa čak i domaće koje čine pseudo-industrijalci, koje su želele da Italijani konzumiraju određena dobra na određeni način. A da bi ih konzumirali, morali su da naprave novi tip ljudi." 

Pasolini zaključuje o Sabaudiji (italijanski primorski grad poznat kao primer "fašističke" arhitekture) 1974. u emisiji televizije RAI, ni jedna politička ideologija nije razorila Italiju kao što je to učinio konzumerizam a to je ono što danas razara Srbiju i svet, zato što smanjuje povezanost među ljudima i njihovu posvećenost bližnjima. To su dva prva razloga zbog kojih ljudi poštuju red i zakon, međusobna povezanost i posvećenost. Njihovo slabljenje povezano je sa masovnim ubistvima (Hirschi’s Social Control Theory, 1969).

[zanimljivaekonomija]

Rockwell Automation i zvanično prisutan u Srbiji

Sa kancelarijom u Novom Beogradu otvaraju se vrata većem pristupu tržištu i operativnoj ekspanziji, kako u zemlji, tako i širom regiona Centralne Evrope  

BRISEL – (5. jul 2021) – Rockwell Automation, (NYSE: ROK), najveća svetska kompanija koja se bavi industrijskom automatizacijom i digitalnom transformacijom, ojačava svoje prisustvo u centralnoj Evropi osnivanjem pravnog lica u Srbiji.

Sa novim preduzećem u Beogradu pojačaće se podrška postojećim korisnicima, kako u Srbiji, tako i u okruženju, a otvoriće se i put lokalnim industrijama da iskoriste pristup kompaniji svetske klase, tehnologiji i podršci za automatizaciju, informacije i digitalizaciju.

Regionalni potpredsednik za prodaju, za Centralni Region Evrope u kompaniji Rockwell Automation Pjer Tesner (Pierre Teszner) je tom prilikom rekao: „Našim 30-godišnjim prisustvom u Srbiji izgradili smo veliku bazu instaliranih proizvoda Rockwell Automation u fabrikama širom zemlje. Ovo nasledstvo nam daje primere upotrebe dokazane u lokalnoj industriji i snažne rezultate u ključnim industrijskim granama Srbije, koje možemo koristiti kao ilustraciju naših mogućnosti novim klijentima, ne samo kada je reč o našim rešenjima za automatizaciju, već i u vezi sa životnim vekom i uslugama nadogradnje.“

Direktor kompanije Rockwell Automation Serbia, Daniel Žurma, izjavio je: „Srbija je izuzetno zanimljiva zemlja iz perspektive unutrašnjih i spoljnih investicija. Mnogi poslovi u državnom vlasništvu se poboljšavaju, a industrije poput farmacije, hrane, guma, rudarstva, papira i nafte i gasa su u ekspanziji, a Rockwell Automation ih već vrlo uspešno opslužuje u drugim zemljama i na globalnim tržištima. Pored nekoliko ključnih globalnih klijenata u zemlji, koji se standardizuju prema našim rešenjima - nekih direktnih, a nekih preko distributera - na pomolu su i neki izuzetno veliki kapitalni projekti za koje sam uveren da će imati koristi od naše tehnologije i naših mogućnosti.“

Kancelarija će Rockwell Automation-u omogućiti jasnije definisana sredstva za nadmetanje, kako i za kapitalne, tako i za manje projekte, istovremeno podržavajući brojne partnere u zemlji, u šta je uključeno jačanje 30-godišnjeg odnosa sa ControlTech-om, ovlašćenim distributerom iz Češke, koji trenutno podržava tržište u Srbiji preko svoje podružnice u Beogradu.

Tesner je zatim zaključio: „Pored distribucije, podržaćemo i brojne sistemske integratore, sa krajnjim ciljem da uvećamo tri do pet puta trenutni prihod u narednih pet godina. Srbija je takođe idealna odskočna daska za susedne zemlje, s tim što je Beograd centar aktivnosti u regionu za mnoge multinacionalne kompanije, a srpski jezik je najrašireniji jezik.“

Srbija i okolne zemlje sigurno imaju koristi od povećane globalne izloženosti i ulaganja koje sa sobom nose. A uz podršku Rockwell Automation, mnoge kompanije koje osvežavaju svoje poslovanje ili počinju iz početka imaće mogućnost da postave referentne tačke, ne samo za region, već i za ostatak Evrope.

Daniel Žurma i njegov tim srećni su zbog ove prilike i nestrpljivi su da predstave mogućnosti svetske klase koje donosi Rockwell Automation. Kompanije iz Srbije i okruženja mogu da kontaktiraju Rockwell Automation Serbia putem:

Adresa:                       Bulevar Mihajla Pupina 6a

Telefon:                      +381 11 440 4265

Email:            RASerbia@rockwellautomation.com

[superbmakerzombie]

RENAULT PUSTIO PRVI TEASER POTPUNO NOVOG CLIJA: premijera je zakazana za 28. siječnja!

RENAULT PUSTIO PRVI TEASER POTPUNO NOVOG CLIJA: premijera je zakazana za 28. siječnja!

[ad_1]

Ni tjedan dana nakon što je Carlos Ghosn podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika uprave Renault-Nissana, a na čelu te multinacionalne kompanije naslijedio ga je Thierry Bollore, francuski proizvođač svijetu će predstaviti novu, petu generaciju Renault Clija. Prvo će u ponedjeljak u 10 sati biti otkrivena unutrašnjost francuskog gradskog peterosjedakoji je u dva navrata osvajao…

[balkantimes]

Vrijeme je da se dekoloniziraju Svjetska banka i MMF

Većina ljudi pretpostavlja da nejednakost između globalnog juga i globalnog sjevera (SAD, zapadna Evropa, Japan, Kanada i Australija) opada tokom proteklih nekoliko decenija. Ipak je kolonijalizam iza nas, i siromašnije države postepeno „sustižu“ bogatije. Ali upravo se suprotno desilo. Razlika u prihodu po glavi stanovnika između juga i sjevera se učetverostručila od 1960-ih, u pojavi koja se može opisati kao upečatljiv obrazac razilaženja.

Ovaj trend je velikim dijelom posljedica neravnomjerno raspoređene moći u svjetskoj ekonomiji. Jednostavno rečeno, bogate države imaju neproporcionalan utjecaj kada je u pitanju postavljanje pravila međunarodne trgovine i finansija i one to čine na načine koji služe njihovim ekonomskim interesima, često nauštrb svih drugih.

Nigdje ovaj problem nije očitiji nego u raspodjeli moći u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), dvjema ključnim institucijama koje upravljaju globalnom ekonomskom politikom. Mogli bismo očekivati da je predstavljanje u ovim institucijama modelirano na osnovu Generalne skupštine UN-a ili možda da je izračunato prema populaciji. Ali u stvarnosti su ove institucije duboko nedemokratske.

Problem počinje na vrhu. Lidere Svjetske banke i MMF-a ne biramo, već ih imenuju SAD i Evropa. Prema prećutnom dogovoru, predsjednik Svjetske banke je uvijek iz SAD-a, dok je predsjednik MMF-a Evropljanin.

Štaviše, glasačka moć u ovim institucijama iskrivljena je u korist bogatih država. SAD ima de facto moć veta nad svim značajnim odlukama, a zajedno sa ostatkom G7 i Evropske unije kontroliše više od polovine glasova u obje agencije. Države sa srednjim i niskim primanima, koje zajedno čine 85 posto svjetske populacije, imaju manji udio.

Ako gledamo broj glasova u pogledu broja po glavi stanovnika, nejednakosti su zaista ekstremne. Za svaki glas koji ima prosječna osoba na sjeveru, prosječna osoba na globalnom jugu ima jednu osminu tog glasa (a prosječna osoba u južnoj Aziji ima jednu dvadesetinu glasa).

Ne samo da manjina kontroliše globalne ekonomske politike, već je na djelu i jasan rasni disbalans: u prosjeku, glasovi ljudi tamnije puti su vrijedni samo dio glasova svojih kolega. Da je ovako u bilo kojoj državi, svi bismo bili van sebe. Zvali bismo to aparthejd. Pa ipak, jedan oblik aparthejda djeluje u srcu mođeunarodne ekonomske uprave danas i prihvaćen je kao „normalan“.

U nekim slučajevima su razlike između država posebno upečatljive. Uzmite Bangladeš i Nigeriju, koje su obje bile britanske kolonije. U MMF-u je glas Britanca danas 41 put vredniji od glasa osobe iz Bangladeša, a 23 puta je vredniji od glasa jednog Nigerijca. A ovo je 21. stoljeće; mnogo decenija nakon kraja kolonijalne vladavine.

Nejednakosti koje karakteriziraju glasačku moć u Svjetskoj banci i MMF-u vuku korijene iz kolonijalnog perioda. Ipak su ove institucije osnovane 1944. Države koje su u to vrijeme bile kolonije (kao Indija) integrisane su u sistem na nejednakim osnovama, potčinjene svojim kolonizatorima. Drugim kolonijama nije dozvoljeno da se priključe dok nisu dobile nezavisnost, u nekim slučajevima tek 1970-ih i 80-ih. Ove institucije su osmišljenje pod kolonijalizmom i ostaju u ključnim aspektima kolonijalne.

Glasačka moć u Svjetskoj banci je dodijeljena na osnovu finansijskog udjela svake države. U MMF-u se dodjeljuje prema BDP-u, a uzima se u obzir i „otvorenost tržišta“ države. Kao rezultat, države koje su postale bogate tokom kolonijalnog perioda sada uživaju neproporcionalnu moć kada je u pitanju određivanja pravila globalne ekonomije. Nejednakost rađa nejednakost.

Branitelji ovog sistema smatraju da je ovo legitiman pristup: ima smisla, kažu oni, da veće ekonomije imaju više ovlasti u vezi odluka vezanih za globalnu ekonomiju.

Ali razmislite o implikacijama ove tvrdnje. U svakom nacionalnom političkom sistemu, odbacili bismo ideju da bogati trebaju imati veću glasačku moć u odnosu na siromašne, i više utjecaja nad ekonomskim političkim odlukama. To bismo doživjeli kao pokvareno i moralno odvratno. Pa ipak, takva plutokracija je normalizirana u Svjetskoj banci i MMF-u.

Ove nejednakosti u glasačkoj moći objašnjavaju zašto su Svjetska banka i MMF bili u stanju nametnuti neoliberalne strukturalne programe prilagodbe širom globalnog juga u proteklih 40 godina. Ovi programi, fokusirani na privatizaciju, mjere štednje i prisilnu liberalizaciju tražišta, kreirali su unosne prilike za multinacionalne kompanije, ali su imali razoran utjecaj na jug: tokom 1980-ih i 90-ih uzrokovali su da prihodi opadnu i da siromaštvo poraste, a u nekim slučajevima su pokrenuli decenije recesije i stagnacije. Do danas nastavljaju imati negativan utjecaj na zdravlje, uključujući smrtnost majki i novorođenčadi. Takve razorne politike ne bi nikada bile prihvatljive pod demokratskim principima.

Odavno civilno društvo i politički lideri na jugu pozivaju na demokratizaciju Svjetske banke i MMF-a. U najmanju ruku, kritičari smatraju da bi barem lideri ovih institucija trebali biti izabrani u transparentnom procesu. Pozivaju na sistem „duple većine“ takav da značajne odluke ne traže samo većinu dioničara već i većinu država članica. To bi osiguralo da države s globalnog juga imaju pošteniji pristup odlukama koje utječu na njih, i moć da blokiraju štetne politike.

Decenijama na ove zahtjeve niko ne obraća pažnju. Ali ove godine ih je podržao generalni sekretar UN-a António Guterres, koji je, dok je držao predavanje za Fondaciju Nelson Mandela, pozvao na demokratsku reformu glasačke moći u Svjetskoj banci i MMF-u. Ovo predstavlja historijsku priliku i učesnici kampanje bi je trebali iskoristiti. Ako želimo da imamo šanse u pogledu poštenije globalne ekonomije, trebamo početi dekolonizacijom institucija ekonomskog upravljanja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor

[senatme]

Najprofitabilnije korporacije na svijetu

Koje multinacionalne kompanije su najprofitabilnije? Sljedeća tabela i grafik pokazuju koliko top 20 kompanija na svijetu zarađuju u jednoj sekundi i na dnevnom nivou. Grafici analiziraju podatke Fortune magazina koje je obradio.

Najprofitabilnije kompanije na svijetu su:

Rang Kompanija Država Profit po danu Profit u sekundi #1 Saudi Aramco  Saudijska…

[prijedor24]

"Bosnalijek" osvojio prestižnu nagradu 'Consumer Health Awards 2017'

Lijek kompanije Bosnalijek “Lysobact” osvojio je prvo mjesto u kategoriji “lijekova za bolno grlo” s najvećom prodajom u Rusiji, a dodjela nagrada “Consumer Health Choice Awards 2017” je održana 19. septembra u Moskvi.

Prisustvovalo je više od 500 predstavnika vodećih farmaceutskih kompanija. 

Pod pokroviteljstvom QuintilesIMS-a, američke multinacionalne kompanije koja pruža usluge mješovitim…

[mndstz]

Uspeh im je drugo ime, a ovo su njihovi saveti

Ako neko zna kako postati uspešan, onda su to Mark Cukerberg, Bil Gejts, Ilon Mask i još nekolicina njih. A evo koji su njihovi saveti za uspeh. 1. Arijana Hafington Ona je osnovala "Hafington post", a takođe je i motivacioni govornik. "Uvek će postojati lista stvari koje treba da uradite. Ali, treba vam i lista stvari na kojima ste zahvalni. Svakog dana napišite barem tri stvari na kojima ste zahvalni. Što više zahvalnosti imate za ljude i stvari u svom životu, to će vas manje brinuti što nešto niste završili. Svake večeri pre spavanja razmišljajte o onome što ste postigli, a ne o obavezama koje niste uspeli da ispunite", savetuje ona. Uz ovih 12 malih promena bićete srećniji Foto: AP Photo/Manu Fernandez 2. Mark Cukerberg Gotovo da nema čoveka na planeti koji ne zna ko je Mark Cukerberg, osnivač Facebooka. On svima koji žele uspeh u životu savetuje da ne dopuste da ih greške obeshrabre. "Ne izbegavajte greške. Napravićete ih mnogo. Samo, učite brzo, idite napred i trčite kroz zidove. Niko vam neće suditi zbog grešaka jer na njih zaborave. Najveća greška koju možete da napravite je da dopustite da vas greška demorališe", kaže Cukerberg. Šta da radite kad vam sve krene naopako 3. Ričard Brenson Jedan od najuspešnijih biznismena na svetu, Ričard Brenson je magnat, investitor i filantrop, ali i osnivač "Virdžin" grupe, multinacionalne kompanije čija se vrednost procenjuje na oko 19 milijardi funti! "Oko 80 odsto vremena koje smo budni tokom života provedemo radeći, zato je važno da radimo ono što volimo i volimo ono što radimo", kaže Brenson. On dodaje da je zato važno da znate u čemu ste dobri i da smislite način kako da u tom poslu uspete. "Kada sam pokrenuo magazine, okušao sam se u svakom poslu. Sve sam radio: pisao sam, uređivao, radio marketing, advertajzing, računovodstvo… Ubrzo sam shvatio da jednostavno nisam za neke od tih poslova, a ponajmanje za te koji se tiču brojeva. Naučio sam da te odgovornosti dodelim onima koji se u njima dobro snalaze".Foto: AP Photo/Matthias SchraderBil Gejts 4. Bil Gejts Nedavno skinut sa "trona" kao najbogatiji čovek na svetu, ali sigurno jedan od najpoznatijih preduzetnika modernog vremena. Bil Gejts je suosnivač "Majkrosofta", a jedan od najvažnijih savta ljudima koji žele da uspeju u poslu je da budu otvoreni. OVO je zajedničko svim uspešnim ljudima "Neko bi to možda uradio na drugi način, ali bi uradio dobro. Ne možete da uspete ako mislite da se stvari mogu obaviti samo na jedan način".Foto: YouTube printscreen 5. Ilon Mask Suosnivač kompanije "Tesla" svakako zna ponešto o poslu i uspehu, a tome u prilog govori i činjenica da je "Forbs" njegovo bogatstvo procenio na oko 16,5 milijardi dolara! Ono što želi da poruči drugima je da, pre nego što preuzmu neki rizik, moraju da budu sigurni da znaju u šta se upuštaju. "Budite sigurni da znate osnovne principe toga što radite, pre nego što se upustite u detalje. U suprotnom, možda ćete 'graditi na klimavoj podlozi'", kaže Mask. Kada to uradite, ima još jedan savet za vas. "Ne pratite slepo svoje prijatelje. Trenutno stanje uvek dovodite u pitanje i pokušavajte da ga promenite". Let's block ads! (Why?)

[jedimolivolicom]

NEPUNE dvije godine nakon ulaska u sastav multinacionalne kompanije British American Tobacco (BAT), rovinjski TDR bilježi snažan rast proizvodnje, izvoza i ulaganja, ali što je najvažnije i zapošljavanja. http://ift.tt/eA8V8J

http://www.index.hr/vijesti/clanak/tdr-siri-proizvodnju-i-povecava-broj-zaposlenih/981973.aspx

[momokaranzanimljivaekonomij-blog]

SARADNJA DUGA SKORO DVE DECENIJE

Sirupi i topinzi iz Knjaževca za MekDonalds restorane

Kompanije McDonald’s i Desing svoju saradnju započele su još davne 2000.godine. Tragajući za pouzdanim partnerom, koji može da ispuni sve standarde multinacionalne korporacije, kakva je McDonald’s, izabrana je kompanija Desing, porodična firma iz Knjaževca, koja sada već sedamnaest godina snabdeva McDonald’s restorane u Srbiji topinzima za sladoled i sirupima za šejkove.

Prelivi za sladolede ili šejkove u McDonald’s restoranima, sa ukusom jagode, nara, karamela, čokolade, vanile... proizvedeni su u fabrici Desing. Pre nego što se proizvedu svi ovi proizvodi, kreiraju se i razvijaju u “Desing Taste Centar, centrz za razvoj, edukaciju i inovacije”. Odatle sve počinje i tu se razvija široka paleta sezonskih proizvoda za McDonald’s restorane. Svo voće od kojih se u Desingu prave sirupi i prelivi, poreklom je od proizvođača iz Srbije ili sa sopstvene plantaže. Nakon probne proizvodnje, počinje industrijska proizvodnja.

McDonald’s je inovator novih ukusa i tokom dugogodišnje saradnje kompanija Desing je isporučila oko 5.000 tona topinga i sirupa kompaniji McDonald`s. Fabrika Desing zapošljava 35 ljudi, prosečne starosti 35 godina. Većina zaposlenih je fakultetski obrazovana.

Standardi kvaliteta koje McDonald’s propisuje, a kojih se Desing pridržava

McDonald’s izuzetno ozbiljno shvata pitanje kvaliteta i bezbednosti hrane i postavlja najviše standarde, kako interno u kompaniji, tako i ka dobavljačima. Za kvalitet hrane presudan je kvalitet dobavljača i zahteva koje dosledno postavlja pred svakoga od njih. Ovi standardi su često rigorozniji od onih koji su postavljeni od strane regulatornih institucija.

Primena i poštovanje standarda koji se odnose na kvalitet i zdravstvenu bezbednost proizvoda koji se služe u McDonald’s restoranima su apsolutni uslov koji neka kompanija mora da ispuni da bi postala dobavljač ovog renomiranog svetskog lanca brze usluge.

Kompanija Desing uspešno je ispunila sve zahteve koje je pred nju postavio McDonald`s. Ti zahtevi podrazumevaju: poštovanje zakonskih regulativa koja se odnose na proizvodnju hrane, kako onih koji su propisani u Srbiji, tako i globalnih; preispitivanje od strane rukovodstva, posvećenost rukovodstva poboljšanju kvaliteta i bezbednosti proizvoda; krizni menadžment; upravljanje kriznim situacijama; preduslovni programi; HACCP sistem; sledljivost; alergeni i aditivi; specifikacija McDonald`s proizvoda i verifikacija sistema kroz interne provere i provere druge i treće strane. Dodatno McDonald’s od Desinga zahteva da poštuje SQMS (Supllier Quality Management System) koji predstavlja sveobuhvatan i kompleksan set standarda i politike bezbednosti i kvaliteta. SQMS garantuje najviši stepen bezbednosti jer se oslanja na visoke međunarodne standarde, lokalnu regulativu i specifičnosti, i omogućava stoprocentnu sledljivost svake namirnice do njenog izvora (u slučaju voća – do plantaže).

Specifični zahtevi koje McDonald’s u okviru SQMS postavlja i koje Desing poštuje su: Code of conduct; Plan vanrednog snabdevanja; Partner u vanrednom snabdevanju; Sirovine za vanredno snabdevanje; Upravljanje kriznim situacijama; Provera sledljivosti – 1x godišnje – target 3 sata odziv; Dodatne mikorobiološke analize svih proizvoda/svake šarže.

Ovakve procedure ne ostavljaju prostora za bilo kakve propuste i garantuju najviši kvalitet koji se predano održava.

McDonald’s efikasno koristi svoje procese pri isporučivanju kvalitetnih i bezbednih proizvoda. Svaki proces proizvodnje je dizajniran sa ciljem da se maksimalno zadrže nutritivno vredne prirodno prisutne komponente iz hrane.

Zahvaljujući dobroj saradnji, na preporuku McDonald`s-a iz Srbije, kompanija Desing je uspostavila saradnju sa ovom kompanijom i u regionu, pa tako snabdeva sve restorane u Bugarskoj i Sloveniji posebnim (sezonskim) proizvodima, a postoji tendencija da se saradnja Desinga i McDonald`sa proširi i na dodatna tržišta Zapadne Evrope.

[zoranphoto]

RUSKI KONVOJ IDE PREMA KIJEVU, MARIUPOLJ OKRUŽEN: Najavljen prekid vatre, Putin ima novi popis: ‘Imate dva dana!’

Trinaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu. U zemlji se i dalje vode teške borbe, a broj izbjeglica koje bježe od rata u Ukrajini bi uskoro mogao porasti na preko 1,5 milijuna ljudi, objavila je UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski i dalje od Amerikanaca traži zabranu leta nad Ukrajinom, a NATO s druge strane to odbija. Čeka se nova runda pregovora. Rusija je poručila Ukrajini da je spremna zaustaviti svoju ofenzivu “odmah” ako Kijev ispuni popis uvjeta. Zapadni obavještajni dužnosnici očekuju da će Rusija povećati tempo i snagu napada na ključna središta, uključujući glavni grad Kijev. Razvoj događaja u Ukrajini pratite na Dnevno.hr. 22:30 RT osporava zabranu emitiranja na području EU-a Ruski državni medij Russia Today podnio je žalbu drugom najvišem sudu EU-a zbog zabrane emitiranja u Europskoj uniji, objavila je televizija pod kontrolom Kremlja na Twitteru. EU je zabranu uvela prošlog tjedna, optužujući RT za sustavno dezinformiranje o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Zbog sankcija operateri u Europskoj uniji neće smjeti emitirati ili na neki drugi način doprinositi širenju bilo kojeg sadržaja RT-a.     22:05 Multinacionalne kompanije udaraju u Rusiji, sada poslovanje zaustavlja i Coca Cola Tvrtka Coca-Cola priopćila je da obustavlja svoje poslovanje u Rusiji. To je posljednji u nizu poznatih zapadnih brendova koji su zaustavili svoj rad u toj zemlji, nakon sličnih današnjih najava iz McDonald’sa i Starbucksa. “Naša srca su s ljudima koji trpe posljedice ovih tragičnih događaja u Ukrajini”, stoji u priopćenju Coca-Cole. 22:00 IAEA izgubila kontakt sa sustavima za kontrolu u Černobilu     Sustavi koji prate nuklearni materijal u skladištima radioaktivnog otpada u nuklearnoj elektrani u Černobilu, koju su prošli mjesec zauzele ruske snage, prestali su slati podatke Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), objavila je u utorak ta UN-ova agencija. “Glavni direktor …. rekao je da je izgubljen daljinski prijenos podataka iz sustava za praćenje sigurnosti u Černobilu NPP”, priopćila je IAEA. 21:35 Izraelski premijer razgovarao s Putinom i Zelenskim Izraelski premijer Naftali Bennett u utorak je odvojeno razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U tweetu, Zelensky je rekao da je zahvalio Bennettu “na naporima Izraela u posredovanju. Razgovarali su o načinima okončanja rata i nasilja.”     Talked to @naftalibennett. Thanked for Israel’s mediation efforts. Discussed ways to end the war and violence. — Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 8, 2022   U priopćenju Kremlja o pozivu navodi se da su Izraelci inicirali poziv i da su dvojica čelnika “razgovarali o različitim aspektima situacije s ruskom specijalnom vojnom operacijom za zaštitu Donbasa. Vladimir Putin podijelio je svoju ocjenu treće runde razgovora između ruske delegacije i predstavnika Ukrajine održane 7. ožujka u Bjelorusiji”. Izrael do sada nije dao nikakva očitanja ili izjave o pozivima. Posljednji krug razgovora dolazi tri dana nakon što je Bennett u subotu iznenađujuće otputovao u Moskvu gdje je proveo tri sata s Putinom. Bennett je sljedećeg dana rekao da će Izrael nastaviti pomagati u posredovanju “čak i ako šansa nije velika”. 21:10 Rusija najavila nove humanitarne koridore za srijedu ujutro Ruske snage zaustavit će vatru u srijedu u 8 sati po srednjoeuropskom vremenu i spremni su osigurati humanitarne koridore kako bi ljudi mogli napustiti Kijev i još četiri grada, objavila je u utorak agencija Tass citirajući visokog ruskog dužnosnika. Informacija o koridorima iz Kijeva, Černihiva, Sumija, Harkiva i Mariupolja bit će proslijeđena zamjenici ukrajinskog premijera Irini Vereščuk, dodao je dužnosnik. Civili su prvim humanitarnim koridorima uspjeli proći u utorak ujutro, prije svega iz Sumija na sjeveroistoku, od kuda su krenula dva konvoja tijekom dana. Gotovo 3500 civila evakuirano je u utorak iz Sumija za vrijeme prekida vatre. Evakuacije se odvijaju i iz Kijeva, piše agencija France presse. 20:35 Njemačka: Zabrana ruskih energenata gurnula bi zemlju u kaos Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u utorak je opravdala odluku Berlina da ne zabrani uvoz ruske nafte kao odmazdu za invaziju na Ukrajinu, rekavši da bi to gurnulo Njemačku u kaos što bi prije bila pobjeda nego poraz za Kremlj, javljaju agencije. Da Njemačka vjeruje da bi zabrana uvoza okončala rat, to bi učinila. Ali ne vjeruje, rekla je. Njemačka je ovisna o Rusiji za trećinu uvoza nafte, što je puno veća ovisnost od SAD-a koji je ranije objavio embargo na uvoze ruskih energenata. “Kada bismo to odmah zabranili, sutra se više u Njemačkoj ne bismo mogli kretati”, rekla je. Dodala je da ključni radnici poput učitelja ili medicinskih sestri ne bi mogli doći na posao a problem bi bila i struja. 20:30 Poljska spremna besplatno transferirati svoje borbene avione MiG 29 američkoj vladi  Poljska je u utorak priopćila da je spremna poslati — odmah i besplatno — sve svoje borbene zrakoplove MiG-29 u zračnu bazu Rammstein američkog ratnog zrakoplovstva u Njemačkoj i staviti ih na raspolaganje Washingtonu kako bi ih dostavio Ukrajini, navodi priopćenje poljskog ministarstva vanjskih poslova. “Istodobno, Poljska traži od Sjedinjenih Država da nam dostave rabljene zrakoplove s odgovarajućim operativnim sposobnostima. Poljska je spremna odmah utvrditi uvjete kupnje aviona”, dodaje se. Poljska vlada je u priopćenju pozvala “druge NATO saveznike – vlasnike mlaznjaka MIG-29 – da djeluju na isti način”. Dnevno.hr Read the full article

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/trulo-meso-iz-brazila-na-trzistu-u-bih-jeli-smo-kengure/

Trulo meso iz Brazila na tržištu u BiH, jeli smo i kengure

Svjetski, ali i bosanskohercegovački mediji, danas su objavili vijest o trulom mesu koje stiže iz Brazila, a koje je, kako nam je rekao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac, stizalo i stiže i u našu zemlju.

“Meso koje ide iz Brazila, Argentine, ide preko EU, na primjer Holandije, pa za Bosnu i Hercegovinu ili Crnu Goru, ili za neku od zemalja regije. Ali, oni su to sada našli jer se to meso zadržalo u nekoj od zemalja Evropske unije i sada se boje da bi se to meso tamo mogli prodati. Nama to meso čak dolazi iz Maroka, Saudijske Arabije jer se to meso vozi u brodovima i prave se papiri, na primjer Brazil – Maroko – Maroko – BiH ili Argentina – Saudijska Arabija – Saudijska Arabija – BiH. Roba tako ulazi u jednu carinsku zonu, to jest u našu državu i to je to meso od koga se prave kobasice od 2 KM, meso koje obara cijene i koje je za nas proizvođače problematično”, kazao je u razgovoru za N1 predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac.

Rekao nam je i kako oni na problem pokvarenog i trulog mesa ukazuju godinama, ali isto tako i da nisu imali kome ukazati jer, kako je kazao, nemamo kontrola.

“Dobra je ta stvar za državu jer meso kupuju penzioneri, siromašni dio stanovništva, od toga će oboliti, umiru i država ima manje socijalnih slučajeva i manje penzionera. Prema tome u interesu je države da to ne kontroliše”, istakao je za N1.

“U kontinuitetu to nama dolazi godinama. Meso iz Argentine i Brazila stiže, a onda država porijekla bude samo ona koja je uvezla, odnosno ona preko koje su prošli papiri. Argentina i Brazil su postali poznati po tome da više ne mogu prodati meso i onda se ono samo profakturiše preko druge države Evrope”, objasnio nam je.

Usorac je rekao i kako smo prije desetak godina jeli i kengure.

“Šta se čudite, mi smo pojeli brod kengura umjesto janjetine – znači kod nas može sve”, rekao je za N1.

Usorac je ukazao i na probleme na granici prilikom uvoza robe te je istakao kako nijedna pošiljka u BiH nije “pala”.

“Kod nas to nije palo na granici jer kako će i pasti kad nemamo ni frižidera, vaga, i sve zavisi čija roba tu prolazi”, komentarisao je.

Podsjetimo, prema pisanju agencije Anadolija, brazilska policija danas je saopćila da su proizvođači mesa godinama podmićivali sanitarne inspektore kako bi odobrili prodaju pokvarenog mesa. Dosad je privedeno najmanje 30 ljudi, a policija pretražuje i više od 10 pogona za preradu mesa u zemlji. Ministarstvo poljoprivrede je saopćilo da su zatvoreni tvornica za preradu piletine multinacionalne kompanije “BRF” i dva pogona brazilske kompanije Peccin.

Kina, Južna Koreja i Čile su reagovale na pokvareno meso te su uveli određena ograničenja u vezi s uvozom mesa iz te zemlje, a da li će i kada takve sankcije uslijediti i iz naše zemlje ostaje da se vidi.

[balkantimes]

Amerika je i dalje prva?

Kupovati američko, industriju izolovati – Joe Biden slijedi gospodarskopolitički svoga prethodnika. On bi radije trebao graditi socijalnu državu.

Piše:  Peter Bofinger

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kad Joe Biden u januaru 2021. kao 46. predsjednik SAD bude uveden u svoj mandat, on preuzima poziciju na kojoj mu niko – osim njegovog prethodnika Donalda Trumpa – ne zavidi. On će morati voditi i ujediniti zemlju koja od američkog građanskog rata nije bila politički i gospodarski tako podijeljena.

Jaz između siromašnih i bogatih sprječava socijalnu mobilnost „od perača suđa do milionera“ i razara mit o „američkom snu“; taj jaz je u SAD znatno izraženiji nego i u jednom drugom visoko modernom narodnom gospodarstvu. Sa svojim Gini-koeficijentom o nejednakoj raspodjeli prihoda domaćinstava SAD su bolje samo od zemalja kao Kostarika, Južna Afrika ili Meksiko: Kad najviših jedan posto sa vrhunskim zaradama povlači petinu prihoda to je znatno iznad nivoa 1950-ih i 1960-ih godina.

Ovo pomjeranje u socijalnoj hijerarhiji odslikava se od 2014. u smanjenom očekivanje dužine života što je posljedica prije svega stope samoubistava i ovisnosti od droge bijelih muškaraca. Osim toga sa 655 zatvorenika na 100 000 stanovnika SAD drže već godinama rekord u broju uhapšenika.

Socijalna nejednakost u najvećem narodnom gospodarstvu svijeta može se povezati sa ekstremno niskim porezima.

Socijalna nejednakost u najvećem narodnom gospodarstvu svijeta može se povezati sa ekstremno niskim porezima. Poreski prihodi SAD iznosili su 2018. godine 24,3 posto bruto domaćeg proizvoda i time znatno ispod prosjeka svih članova Organizacije za gospodarsku saradnju i razvoj (OECD) koji iznosi 34,3 posto. I ovdje osim Irske (čiji bruto domaći proizvod je jako naduvan kroz multinacionalne konceren) samo zemlje u razvoju – Čile i Meksiko – imaju proporcionalno manje poreske prihode. U nedostatku sveobuhvatnih pravila za socijalno izjednačavanje pate u SAD prije svega zaposleni time što je njihov realni prihod u posljednjih 40 godina porastao samo za 8 posto što odgovara godišnjoj stopi rasta od samo 0,2 posto.

Joe Biden će preuzeti budžet koji je bio opterećen već prije pandemije Covid – 19. Iako je Trump naslijedio zdravo gospodarstvo stopa zaduženosti porasla je u njegovom mandatu sa 106,7 posto 2016. godine na 108,7 posto: Smanjenje poreza 2017. godine povećalo je deficit proračuna do 2019. na 6,3 posto. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda državne mjere stabilizacije u corona krizi povećat će ove godine deficit na 18 posto i stopu zaduženosti na 130 posto.

U prvim mjesecima njegovog predsjedništva Bidenova politička i gospodarska agenda biće ovladana pandemijom. On je već najavio, „da će uvesti novac za skraćeni rad odnosno da će ga drastično povećati. Uz pomoć novca za skraćeni rad mogu ugrožena preduzeća zadržati zaposlene kod reduciranog radnog vremena jer država izjednačava gubitke plate. Nakon što se vlada Obame i Bidena jako založila za ove mjere u SAD u 27 saveznih država urađeni su programi za skraćeni rad“. On je izričito ukazao na dobra iskustva koja je imala Njemačka u finansijskoj krizi 2008. i sada ponovo u pandemiji sa tim mjerama.

Stvarni izazov za novog predsjednika biće vrijeme nakon pandemije.

U Njemačkoj se ove godine dramatično povećao broj radnika na skraćeno vrijeme (na šest miliona) dok je stopa nezaposlenosti (sezonski očišćena) porasla sa 5,0 posto u februaru na 6,3 posto u septembru. U SAD je stopa nezaposlenosti popela sa 3,5 posto u februaru na 14,7 posto u aprilu a u oktobru je još uvijek na 6,9 posto. Bidenov program predviđa odgađanje otplate pozajmica za studiranje i nekretnine što treba da smanji finansijsko opterećenje domaćinstava dok ne prođu najteže gospodarske posljedice krize.

U cjelini može se očekivati da će Biden, kako je najavljeno, „poduzeti sve neophodno da realizuje neophodne izdatke da bi smanjio opterećenje porodicama i stabilizovao gospodarstvo“. Podržana masivnom kupovinom državnih obveznica od strane Feda nova vlada u tom pogledu neće podlijegati nikakvim finansijskim ograničenjima.

Stvarni izazov za novog predsjednika biće vrijeme nakon pandemije. Tada će kriza corone strukturno djelovati na narodna gospodarstva i posebno na zapošljavanje nekvalifikovane radne snage. Joe Stiglitz je to ovako formulisao: „Pošto se mašine ne mogu zaraziti virusom, one će biti atraktivne za poslodavce, posebno u branšama u kojima se zapošljava relativno mnogo nekvalifikovane radne snage.“

U opasnosti su malo kvalifikovna radna mjesta i kroz pretpostavljeno trajnije smanjenje poslovnih putovanja, što smanjuje radna mjesta u uslužnim djelatnostima (hoteli, avio kompanije, restorani, taksiji, barovi i gastronomija). Davaoci usluga u centrima mjesta osjećaju smanjenje saobraćaja od kuće do posla jer sve više zaposlenih će i nakon pandemije raditi kod kuće.

Biden zbog toga mora u SAD stvarati i očuvati dobro plaćena radna mjesta. Međutim u ovom pogledu njegove izjave ne razlikuju se u osnovi od Trumpove filozofije.

Biden zbog toga mora u SAD stvarati i očuvati dobro plaćena radna mjesta. Međutim u ovom pogledu njegove izjave ne razlikuju se u osnovi od Trumpove filozofije. Biden ne djeli „defetističko držanje prema kojemu snage automatizacije i globalizacije spriječavaju da mi ovdje u Americi možemo održavati dobro plaćena sindikalno organizovana radna mjesta i stvoriti ih još više. On ne vjeruje ni jedne sekunde da dinamika američke industrije pripada prošlosti. U Drugom svjetskom ratu industrija je bila arsenal za demokratiju a danas ona mora doprinijeti za arsenal blagostanja u Americi, za gospodarski oporavak radničkih porodica.

Kako se to može ostvariti? Još jednom originalni Bidenov govor: „Ako inteligentno investiramo u proizvodnju i tehnologiju, ako zaposlenim i preduzećima damo u ruke alate, koje oni trebaju, da bi opstali u konkurenciji, ako mi sa poreskim novcem kupujemo američke proizvode i podstičemo američke inovacije, ako se borimo protiv nefer ponašanja kineske vlade, insistiramo na slobodnoj trgovini i svim ljudima u Americi otvorimo više šansi na tržištu rada mogli bismo već danas mnoge proizvode koji se proizvode u inostranstvu proizvoditi ovdje.“

Ova strategija koja počiva na „Amerika first“ i „više industrije“ je upitna. Trump sa svojim naporima da pokrene prerađivačku branšu i smanji trgovinski deficit sa Kinom, nije uspio: Udio industrije u bruto domaćem proizvodu u njegovom predsjedništvu je još smanjen. Sa spekta digitalizacije i automatizacije u proizvodnji pokušaji da ovaj već dugo trajući trend u visoko razvijenim narodnim gospodarstvima izmjeni moraju propasti.

Problem nije globalizacija nego nepravedna podjela prihoda iz globalizacije – posebno u SAD.

Ali odakle treba da dođu nova radna mjesta? Odgovori se nalaze u Bidenovom programu:

„Za izgradnju nove američke infrastrukture i čistog energetskog gospodarstva mi trebamo milione radnika u građevinarstvu, zanatstvu i planiranju gradnje. Ova radna mjesta otvoriće šanse mladim ljudima, starijoj radnoj snazi koja prelazi u nove profesije, ljudima svakog porijekla i iz svih porijekla i iz svih zajednica.”

„Biden će se pobrinuti za to da Amerika raspolaže najčistijim, najsigurnijim i najbržim sistemom željeznica u svijetu – za putnike kao i za teret.“

„Svaki američki grad sa preko 100 000 stanovnika dobiće uz pomoć saveznih investicija visoko kvalitetnu, bez emisija, mrežu javnog saobraćaja. Tako nastaju, zahvaljujući jakim uslovima zaštite na radu, dobra, u sindikat uvezana radna mjesta ali i prema potrebama orijentisani saobraćajni sistemi: od metroa preko poboljšanja postojećih željezničkih i bus linija do stvaranja infrastrukture za pješake i bicikliste.“

„Transformacija sektora električne energije u SAD je – zajedno za sve većom elektrifikacijom gospodarstva – najjači motor za stvaranje radnih mjesta i šansi za zapošljavanje u 21. stoljeću. Za ova radna mjesta biće potrebni radnici iz svih područja, od naučnika i zaposlenih na gradnji i prozvodnji struje do varilaca i inžinjera.“

Da bi ostvario ove ciljeve Biden planira „u svome prvom mandatu savezne investicije u visini od 400 milijardi dolara za kupovinu roba proizvedenih u SAD, što znači transparentne i ciljane investicije koje jačaju potražnju za domaćim robama i uslugama i stvaraju radna mjesta. To će biti najveća mobilizacija javnih investicija u nabavke, infrastrukturu, istraživanje i razvoj nakon Drugog svjetskog rata.“

Koliko god je legitimno braniti se protiv ponašanja kineske vlade, toliko je pogrešan slogan „Buy American“ (kupi američko), pogotovo u javnom sistemu nabavki i plan „mnoge u inostranstvu izrađene proizvode proizvoditi sami.“ Od Adama Smitha i Davida Ricarda ekonomisti znaju da međunarodna podjela rada povećava „bogatstvo nacije“. Problem nije globalizacija nego nepravedna podjela prihoda iz globalizacije – posebno u SAD.

Umjesto strategije „Buy-American“ važnije bi bilo razvijati socijalnu državu po uzoru evropskih zemalja.

Umjesto strategije „Buy-American“, koja bi kod najvažnijih američkih trgovinskih partnera mogla izazvati protekcionističke mjere, važnije bi bilo razvijati socijalnu državu po uzoru evropskih zemalja. Povlačenjem poreske reforme i poreskih povlastica za bogate i velike koncerne mogao bi se mobilisati iznos u visini od oko dva posto bruto domaćeg proizvoda.

Bidenova strategija da modernizira američku infrastrukuru i učini je „zelenijom“ time ide ispravnim smjerom. I kod rastuće zaduženosti iznos od 400 milijardi dolara na četiri godine – godišnje manje od jednog procenta bruto domaćeg proizvoda – je pregledan. Međutim ideja da se preko strategije „Buy-American“ pokrene industrijska proizvodnja je opasno nasljedstvo Trumpove ere koje Biden, što prije to bolje, treba odbaciti.

Ono što svijet danas stvarno treba su globalna rješenja. Šefica MMF Kristalina Georgieva je o tome rekla: „1944. pod vođstvom John Maynard Keynesa i Harry Dexter Whitea stvoren je sistem Bretton-Wood, koji je obuhvatao i MMF i Svjetsku banku. U zamislivo najstrašnijem vremenu, u polovini rata, na ovaj način osmišnjen je bolji svijet. Da bi smo nakon pandemije stvorili svijet koji je integrativniji i otporniji, mogli bismo dobro iskoristiti taj duh“.

Prije svih finansijski slabe zemlje neće moći krizu samostalno prebroditi jer ne mogu, kao veliki finansijski prostori, izdavanjem obligacija u vlastotoj valuti obezbjediti novac. Međutim globalna borba protiv izbjegavanja poreza i porezne konkurencije mogla bi i u SAD otvoriti put za više poreze i zemlji dati na ruke finansijska sredstva za izgradnju pravičnog društvenog poretka.

Nakon noćne more četiri godine Trumpa svijet žarko želi novog predsjednika SAD koji je u poziciji i ima volju da se uhvati u koštac sa problemima pred kojima stoji naš planet – problemima koji traže hitna rješenja. Ovaj moment Bretton Wooda Biden ne bi trebao propustiti.

Peter Bofinger predaje na Univerzitetu Würzburg kao profesor ekonomije. Od marta 2004. do kraja februara 2019. bio je član Stručnog savjeta za procjenu ukupnog gospodarskog razvoja (Gospodarski mudraci).

ipg-journal.de    

Izvor

[balkantimes]

Kina vodi u ratu za globalne tehnološke standarde

Sve ukazuje na to da Kina vodi u trci za uspostavljanje svetskih tehnoloških standarda. Ali podjednako je sigurno da će uslediti reakcija Vašingtona

Alister Kruk 

 U suštini, današnja geopolitička borba svodi se na to da li će Sjedinjene Države očuvati svoj primat moći – pri čemu je finansijska moć podskup političke moći. Karl Šmit, čija je misao imala tako snažan uticaj na Lea Štrausa i američko razmišljanje uopšte, govorio je da oni koji poseduju moć treba da je „koriste ili izgube“. Stoga je osnovni objekat politike očuvanje „postojanja društva“.

Ali sa druge strane, tehnološko razdvajanje od Kine jeste jedan implicitan aspekt takve strategije (kamuflirane frazom vraćanja „ukradenih“ američkih radnih mesta i intelektualne svojine): zgoditak koji Amerika istinski nastoji da prigrabi za sebe u narednim decenijama jeste vlasništvo nad svim svetskim standardima vodećih tehnologija, istovremeno ih uskraćujući Kini.

Možda ti standardi deluju opskurno, ali oni su krucijalni element modernih tehnologija. Ako je Hladnim ratom dominirala trka za proizvodnju najveće količine nuklearnog oružja, današnje nadmetanje između Sjedinjenih Država i Kine – pa i EU – makar delimično će se odigravati kroz borbu za kontrolu birokratskog postavljanja pravila koja se nalaze u temeljima svih najvažnijih industrija našeg doba. Dotični standardi samo čekaju da ih neko prigrabi za sebe.

Kina već dugo vremena sebe strateški pozicionira za vođenje ovog „rata“ tehnološkim standardima (obratiti pažnju na Standarde Kine 2035, što je zvanični nacrt za upravljanje sajber prostorom i podacima).

Raznoliki plodovi

Isto važi i za lance snabdevanja koji su sada u centru natezanja koje ima ogromne geopolitičke implikacije. Raspetljavanje rizoma lanaca snabdevanja građenih kroz decenije globalizma je teško i mučno: multinacionalne kompanije koje prodaju robu na kineskom tržištu nemaju mnogo izbora osim da pokušaju da ostanu tu gde jesu. Međutim, ukoliko razdvajanje ostane ključni koncept američke spoljne politike, onda će proizvodi – od kompjuterskih servera do ajfona – na kraju imati dva odvojena lanca snabdevanja: jedan za kinesko tržište i drugi za ostatak sveta. Bilo bi to skuplje i manje efikasno, ali u tom smeru politika gura stvari, makar za sada.

Ali dokle se stiglo u ovoj borbi razdvajanja? Za sada su plodovi ovog procesa raznoliki. Sjedinjene Države su se fokusirale na razdvajanje u određenim vodećim tehnologijama (koje imaju dvostruki, odnosno civilni i vojni potencijal). Ali Vašington i Peking su, za sada, izbegavali finansijsko razdvajanje – pošto Volstrit ne želi da izgubi pet biliona dolara vrednu dvosmernu finansijsku trgovinu.

Ne tako davno, putujući kroz Evropu, putnici su uglavnom morali da izađu iz jednog voza kada stignu do granice, pa da pređu u drugi voz sa druge strane granice. Ovo i dalje postoji. Pruge su bile potpuno različitih koloseka. Nismo dotle stigli na polju tehnologija. Ali budućnost će verovatno postati složenija i skuplja ukoliko Evropa, SAD i Kina usvoje različite protokole za 5G. Ova tehnologija, sa svojim niskim mrežnim vremenom kašnjenja (eng. „low latency”), omogućuje „rudarenje“ i modeliranje raznovrsnih nizova podataka, praktično u realnom vremenu, što je odlučujući faktor za sisteme raketnog nišanjenja i protivvazduhoplovne odbrane, kod kojih je važna svaka milisekunda.

Da li je onda moguće da će 5G tehnologija biti razdvojena na dva konkurentna tabora koje će određivati američki i kineski standardi? Kako bi se autsajderi nadmetali, moraće da proizvode odvojenu opremu za ove različite protokole. Određeni nivo podele je takođe moguć u poluprovodnicima, veštačkoj inteligenciji i drugim oblastima u kojim postoji veliki rivalitet između Amerike i Kine. U ovom trenutku, ruska i iranska infrastruktura su u potpunosti kompatibilne sa Kinom. Zapad još uvek ne predstavlja „različiti kolosek“, i dalje je u stanju da se uklopi sa Iranom i Rusijom, ali će dvostruka funkcionalnost u tehnološkoj sferi svakako koštati i po svemu sudeći zahtevaće pažljivo pravno uređivanje kako bi se izbegle regulatorne sankcije.

5G kao „nervni sistem”

I samo da razjasnimo, bitka za kontrolu nad tehnološkim standardima odvojena je od „regulatornog rata“ u kojem oblasti velikih podataka, veštačke inteligencije i regulatorne eko-sfere bivaju balkanizovane (usitnjene; prim. prev). Evropa je gotovo nepostojeća u sferi klaud analitike, ali nastoji da brzo sustigne konkurenciju. Mora. Kina je toliko ispred Evrope da ova nema mnogo izbora nego da u ovoj oblasti pribegne laktanju, odnosno privlačenju američkih klaud kompanija (ugroženih antimonopolskim zakonima u SAD) ka Evropi.

Klaud kompanije pružaju svojim klijentima mogućnost skladištenja podataka, ali takođe i sofistikovane alate za analiziranje, modeliranje i razumevanje ogromnih setova podataka koji su smešteni na klaudu (oblak; prim. prev). Puka veličina savremenih baza podataka dovela je do eksplozije novih tehnika za izvlačenje informacija iz njih. Ove nove tehnike omogućene su tekućim napretkom u snazi i brzini kompjuterskih procesora, kao i akumuliranjem kompjuterske snage za unapređenje performansi (što je poznato kao kompjuteri visokih performansi, odnosno High-Performance Computing – HPC).

Mnoge od ovih tehnika („rudarenje podataka“, mašinsko učenje ili veštačka inteligencija, tj. AI) tiču se procesa izvlačenja informacija iz sirovih podataka. Mašinsko učenje odnosi se na upotrebu specifičnih algoritama za identifikovanje obrazaca u sirovim podacima i prikazivanje podataka u formi modela. Takvi modeli mogu se potom koristiti za izvlačenje zaključaka o novim bazama podataka ili za kreiranje odluka. Termin „internet stvari“ (Internet of Things – IoT) uglavnom se odnosi na mrežu povezanih kompjuterskih i fizičkih uređaja koji mogu automatski da generišu i razmenjuju podatke o fizičkim sistemima. „Nervni sistem“ koji će prožimati takvo „komunikaciono telo“ biće 5G.

EU već reguliše velike podatke, namerava da reguliše američke klaud platforme i nastoji da uspostavi EU protokole za algoritme, koji bi odražavali društvene ciljeve i liberalne vrednosti Evropske unije. Stoga će sve te kompanije koje zavise od klaud analitike i mašinskog učenja osetiti ovu regulatornu fragmentaciju u različite sfere. Kompanijama su, naravno, potrebne ove sposobnosti kako bi efikasno upravljale robotikom i složenim mehaničkim sistemima – kao i radi smanjenja troškova. Analitika može doneti ogromne dobitke na polju produktivnosti. Aksenčjur procenjuje da bi samo analitika mogla da generiše dodatnu vrednost od 425 milijardi dolara za industriju nafte i gasa.

Ovu rundu razdvajanja pokrenule su Sjedinjene Države, ali posledica te odluke je kineski odgovor u obliku sopstvenog odvajanja od Sjedinjenih Država na polju vodećih tehnologija. Sadašnja kineska namera nije da prosto unapredi i usavrši postojeće tehnologije, nego da napravi skok sa postojećeg znanja ka novoj generaciji tehnologija (na primer otkrićem i primenom novih materijala koji bi prevazišli aktuelna ograničenja u evoluciji mikroprocesora).

Kinezi bi mogli da uspeju – u narednih 30-ak godina – kada se imaju u vidu ogromni resursi koje ulažu u ovaj zadatak (npr. povodom mikroprocesora). To bi moglo da poremeti čitavu tehnološku računicu – dodeljujući Kini primat u većini ključnih oblasti najnaprednijih tehnologija. A države neće moći tako lako da ignorišu ovu činjenicu – bilo da im se Kina „sviđa“ili ne.

Ozbiljna promena

To nas dovodi do druge strane u ovoj geopolitičkoj borbi. Do sada su i Sjedinjene Države i Kina uglavnom držale finansije podalje od tehnološkog razdvajanja. Ali ozbiljna promena bi mogla biti na horizontu: SAD i nekolicina drugih zemalja poigravaju se sa digitalnim valutama centralnih banaka, a „FinTech“ internet platforme počinju da smenjuju tradicionalne bankarske institucije. Pepe Eskobar primećuje:

„Donald Tramp osmišljava restrikcije protiv Entovog Alipeja (misli se na „Ant Group“ – kineska kompanija specijalizovana za napredne finansijske tehnologije čija tržišna vrednost se procenjuje na oko 300 milijardi dolara; prim. NS.) i drugih kineskih platformi za digitalna plaćanja poput Tensent holdinga. Što se Huaveja tiče, Trampov tim tvrdi da Entove platforme za digitalna plaćanja ugrožavaju američku nacionalnu bezbednost. Pre će biti da Trampa brine što Ent ugrožava globalne bankarske prednosti koje su Sjedinjene Države dugo vremena uzimale zdravo za gotovo.

Trampov tim nije usamljen u ovom rezonu. Američki hedž fond menadžer Kajl Bas iz Hajman kapitala tvrdi da Ent i Tensent predstavljaju ‘jasnu i aktuelnu opasnost po američku nacionalnu bezbednost, koja nas ugrožava više od bilo kog drugog pitanja’.

Bas procenjuje da Komunistička partija Kine sprema svoj sistem digitalnog plaćanja u juanima za nekih 62 odsto svetske populacije, na načine koji ugrožavaju uticaj Vašingtona. Kompanija kojaje počela kao puki servis za onlajn plaćanja napravila je oštar zaokret ka statusu finansijsko-uslužnog giganta. Kompanija postaje moćna sila u kreditima, polisama osiguranja, zajedničkim fondovima, rezervacijama putovanja i svim međuplatformskim sinergijama prodaje i ekonomije obima.

U ovom trenutku, preko 90 odsto korisnika Alipeja koristi dotičnu aplikaciju za više stvari od prostog plaćanja. To ‘praktično stvara ekosistem zatvorene petlje u kojem nema potrebe da novac izlazi iz novčanika ovog ekosistema’, kaže analitičar Haršita Ravat iz istraživačkog centra Bernštajn (Bernstein Research).

Ravatova ističe kako Ent ‘koristi svoje platne usluge kao sredstvo za pribavljanje korisnika u cilju njihovog pridobijanja za širi spektar finansijskih usluga’. To podrazumeva iznalaženje načina da se se dominantni onlajn buvljak Alibabe ukrsti sa Entovim ambicijama da ta kompanija postane kineski centar svih finansijskih usluga.

Imajući u vidu da je većina Kineza već instalirala aplikaciju Alipej, direktor firme Erik Jing se sprema da ovaj model izveze u inostranstvo. On sarađuje sa devet startapova iz regiona, uključujući Dži-keš (GCash) sa Filipina i Pej-Ti-Em (Paytm) iz Indije. Ent namerava da upotrebi prihode od svog listinga akcija kako bi ubrzao ovo prebacivanje težišta u inostranstvo“ (Najavljeno je da će Ent izaći na berzu ovog meseca, a pretpostavlja se da će to biti najveća inicijalna javna ponuda u istoriji svetskih berzi, čime bi oborila rekord saudijske naftne kompanije Aramko; prim. NS).

Pametni gradovi

Dve stvari su ovde bitne: Kina priprema teren da ugrozi dolar, i to u osetljivom momentu slabosti dolara. I drugo, Kina uspostavlja „faktičko stanje na terenu“ – oblikuje standarde odozdo, kroz široko usvajanje njenih tehnologija u svetu.

Kao što je Alipej napravio velike prodore širom Azije, tako i kineski projekat „pametnih gradova“ širi kineske standarde, upravo zato što inkorporiše tako mnogo tehnologija: sisteme prepoznavanja lica, analize velikih podataka, 5G telekomunikacije i kamere sa veštačkom inteligencijom (u projekat kineskih pametnih gradova uključeni su Beograd, Novi Sad i Niš; prim. NS). Sve to predstavlja tehnologije u kojima treba prigrabiti vlasništvo nad standardima. Tako „pametni gradovi“, koji automatizuju nekolicinu gradskih i opštinskih funkcija, dodatno pomažu prodoru kineskih standarda.

Prema istraživanju RWR Advisory – konsultantske firme iz Vašingtona – kineske kompanije su od 2013. godine širom sveta ispunile 116 ugovora koji se tiču instaliranja paketa za „pametne gradove“ i „bezbedne gradove“, pri čemu je njih 70 bilo vezano za zemlje koje učestvuju u Inicijativi „Pojas i put“. Glavna razlika između „pametnih“ i „bezbednih“ gradova je u tome što je ovaj drugi pre svega namenjen praćenju i nadziranju stanovništva, dok je svrha prvog da automatizuje opštinske funkcije, istovremeno inkorporišući nadzorne funkcije. Gradovi u zapadnoj i južnoj Evropi učestvuju u ukupno 25 takvih „pametnih“ i „bezbednih“ projekata.

Mark Vorner, potpredsednik Obaveštajnog komiteta Senata SAD iz redova demokrata, kinesku pretnju opisuje upečatljivim terminima: Peking namerava da uspostavi kontrolu nad sledećom generacijom digitalne infrastrukture, i da tako nametne principe koji su „u suprotnosti sa etikom američkih vrednosti“. „Tokom poslednjih 10-15 godina, američka liderska uloga je oslabila, a naš uticaj u uspostavljanju standarda i protokola koji odražavaju naše vrednosti je opao“, lamentuje Vorner i dodaje: „Rezultat je da su drugi, a pre svega Kina, ispunili prazninu kako bi nametnuli standarde i vrednosti koji pogoduju Komunističkoj partiji Kine“.

Sve ukazuje na to da Kina vodi u trci za uspostavljanje svetskih tehnoloških standarda. Ali podjednako je sigurno da će uslediti reakcija Vašingtona. Ukoliko Sjedinjene Države postanu ratobornije, to bi Kinu moglo naterati da ubrza rad na stvaranju paralelnih alternativa. Na kraju bi sve moglo da se završi bifurkacijom industrijskih standarda.

Izvor

[balkantimes]

Teški trenuci za duhansku industriju u zemljama regije

Bosni i Hercegovini bi bilo u interesu da podrži tradicionalnu proizvodnju, mišljenja je penzionirani profesor Jure Beljo.

Alen Jazić 

Industrijska prerada u domaćim fabrikama se gasi i zatvaraju se pogoni jedan za drugim. U Bosni i Hercegovini više nema fabrika duhana, a gasila se redom proizvodnja cigareta u Mostaru, Banjoj Luci, pa u Sarajevu.

Ono što je postao očigledan slijed stvari je da propadaju i otkupne stanice, što stvara probleme i u primarnoj proizvodnji. Dolazimo do situacije da je duhan sve teže legalno plasirati.

"Fabrike duhana u Sarajevu i Mostaru su - kako prije rata, tako i u ratu i poslije njega - imale veliki značaj, ne samo u zapošljavanju, nego i u ugostiteljstvu i turizmu. Pored zaposlenih radnika u preradi duhana i duhanskih prerađevina, veliki broj radnika angažiran je u primarnoj proizvodnji, a taj broj je daleko veći od broja radnika zaposlenih u preradi", kaže Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIVUT) Bosne i Hercegovine.

"Poznato je da se u Bosni i Hercegovini godišnje konzumira više od 10.000 tona cigareta, a da je domaća proizvodnja bila na nivou 6.000 tona. Za ovu količinu cigareta potrebno je nekoliko puta više radnika za proizvodnju duhana. Pored zaposlenih u primarnoj i prerađivačkoj industriji, veliki broj se zapošljavao u proizvodnji ambalaže, prevoza, energije, distribucije, prodaje...", dodaje on.

'Velike ribe jedu male'

Zavod za računovodstvo i reviziju entiteta Federacija Bosne i Hercegopvine je rješenjem iz decembra 1996. godine utvrdio da u Fabrici duhana Sarajevo (FDS) ima ukupno 1.146 upisanih dioničara. Od toga broja 893 radnika, 45 penzioniranih radnika i 208 radnika ranijeg složenog preduzeća.

"Po evidenciji našeg sindikata iz 2013. godine, FDS je imao preko 300 radnika. Danas nemamo evidenciju da FDS zapošljava. FDM je u 2004. godini imao 151 radnika i značajnu proizvodnju. Danas, nažalost, FDM nema zaposlenih, niti ima proizvodnju. Preduzeće Bosanac iz Orašja je u 2005. godini imao preko 90 zaposlenih. Danas, po saznanju Sindikata PPDIVUT, ovaj pravni subjekt je u stečajnom postupku i sa nekoliko radnika", tvrdi Avdagić.

British American Tobacco (BAT) je preuzeo maloprodajni lanac Lafka banjalučke Fabrike duvana i očuvao 153 radna mjesta, ali to nije bio slučaj sa samom fabrikom, u kojoj je Bulgartabac isplatio otpremnine radnicima od po 500 eura po godini staža i zatvorio pogon.

I u ovom segmentu poslovanja se potvrdila teza da "velike ribe jedu male". U tržišnoj utakmici je ishod unaprijed bio poznat.

"Opća globalizacija nije zaobišla ni duhansku industriju. Njome vladaju multinacionalne kompanije, koje proizvodnju koncentriraju u jednoj ili manjem broju tvornica, gdje su im uvjeti najpovoljniji, a kupnjom domaćih tvornica kupuju tržište.To je najbolje pokazao primjer Tobačne tovarne iz Ljubljane, ponos Slovenije. Čim je engleska kompanija kupila tu tvornicu, preselila je proizvodnju u Poljsku, a Tobačna je nestala sa scene. Država i dalje naplaćuje poreze i trošarine kao da ima vlastitu proizvodnju, ali gube se radna mjesta", kaže penzionirani profesor Sveučilišta u Mostaru Jure Beljo.

"Na globalnom tržištu se gubi tradicija, koja se može održati samo u lokalnim okvirima, s lokalnim tipovima duhana i proizvoda, kao što bi to mogao biti slučaj s 'Hercegovačkim ravnjakom'. U takvim slučajevima i državi bi bilo u interesu da podrži tradicionalnu proizvodnju", dodao je.

Troškovi visoki, otkupne cijene niske

Upravo je "Hercegovački ravnjak", kao autohtona sorta, dobio status zaštičenog geografskog porijekla. No, u tom dijelu Bosne i Hercegovine nema više otkupnih stanica, a duhan, kao visokotarifna roba, podliježe striktnoj kontroli. Tako se proizvođači stalno nalaze blizu "zone šverca".

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"Svakako da bi dobro bilo da industrijska prerada duhana prati proizvodnju sirovog duhana, jer to proizvođačima pruža sigurnost. No, proizvodnja duhana može, ali ne mora, biti vezana za tvornice cigareta. Postoje mnoge države u kojima je proizvodnja duhana mnogo veća od potreba duhanske industrije u toj zemlji. U proizvodnji duhana i njegovu plasmanu na tržište bitna su dva elementa - kvaliteta i cijena, odnosno ekonomski učinak za proizvođača. U Bosni i Hercegovini se može proizvesti duhan dobre kvalitete i prihvatljiv za duhansku industriju, ali je upitna profitabilnost. Visoki su troškovi, a otkupne cijene nezadovoljavajuće. Stoga nije čudno da gro proizvodnje ide u šverc, a u nesređenoj državi, kakva je Bosna i Hercegovina danas, to je teško spriječiti", navodi Beljo.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine vrši evidenciju i naplatu akcize za ovu robu. Interesantno je da naplata stalno raste, ali sve je manje domaćih proizvoda. Godine 2009. akcize na duhan i duhanske prerađevine iznosile su 449.358.061,63 konvertabilnih maraka (oko 225 miliona eura), a u 2019. godini dostigle su 867.181.065 KM (oko 434 miliona eura).

Od 2009. do kraja juna 2020. godine od akciza je prikljupljeno 8.516.312.483,56 KM (oko 4,3 milijarde eura). No, dok prikupljeni iznos akciza na uvozne duhanske prerađevine raste, sa 278,3 miliona KM (oko 190 miliona eura) u 2009. na 773,6 miliona (oko 387 miliona eura) u 2019. godini, suma koja se odnosi na akcize na domaći duhan i duhanske prerađevine konstantno pada, sa 240 miliona KM (oko 120 miliona eura) u 2011. godini na 93 miliona KM (oko 47 miliona eura) u 2019. godini.

'Pogrešna raspodjela novca od akciza'

"Sa aspekta naplate akciza na duhan, za državu je potpuno svejedno jesu li u pitanju domaći ili uvezeni proizvodi, jer akciza jednako sve tretira. Ali, struktura je drugačija, zbog smanjenja, a u konačnici gašenja domaće duhanske industrije, tako da se domaće potrebe nadoknađuju iz uvoza. Sa ekonomske tačke gledišta, naravno da nije svejedno, jer kroz domaću industriju i preradu osigurava se posao za naše radnike, plaćaju se porezi i doprinosi te se razvija saradnja s domaćim primarnim proizvođačima. Akcize na duhan su se svake godine povećavale, tako da od sadašnje maloprodajne cijene kutije cigareta više od 80 posto država uzme sebi kroz akcize i porez na dodanu vrijednost [PDV], dok ostatak ide proizvođačima i distributerima", kaže Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Po njemu, nije sporan sami način prikupljanja akciza, već njihova daljnja raspodjela. Prema Zakonu o akcizama, iako se akcize na duhan namjenski prikupljanju, one ulaze u ukupne prikupljene prihode od indirektnog oporezivanja i dijele se dalje potpuno nenamjenski.

"Tako se iz ovog novca isplaćuju sve tekuće budžetske potrebe, od plata administracije i političara, službenih automobila, penzija, invalidnina i svega onoga što čini javnu potrošnju, umjesto da se ovaj prikupljeni novac namjenski usmjerava u unapređenje zdravstva i zdravstvenog sistema, liječenja teško oboljelih, pogotovo djece, zaštite okoliše i svega što može pomoći u poboljšanju zdravlja građana. Kao ekonomista, iskreno sumnjam da će se ići u bilo kakvo ponovno podizanje domaće duhanske industrije, jer je ta priča završena prodajom Fabrike duhana Sarajevo", rekao je Hadžić.

'Završena priča o podizanju industrije'

Da je privatizacijom nepovratno izgubljena pozicija na tržištu, ali i elementarna proizvodnja cigareta, koja je tokom rata bila jedan od osnova uspješnog opstanka, smatraju i u sindikatu duhanske industrije.

"Kada je upitanju procjena privatizacije duhanske industrije, ona je bila više puta predmet rasprave na organima Sindikata PPDIVUT i konstatirano je da je potpuno promašen koncept privatizacije, koji nije spašavao, već uništavao i, nažalost, potpuno uništio ovu visoko akumulativnu granu. Ovako lošom privatizacijom, ili gašenjem primarne i prerađivačke industrije, nije došlo do smanjenja konzumenata ovih proizvoda. Nažalost, on se i dalje povećava. Ovakav proces privatizacije je za svaku osudu, jer se gubi, pored ekonomskog efekta, i bosanskohercegovački brend i sorte, kada su upitanju određene vrste cigareta i duhana", poručuje Avdagić.

Kao rezultat takve sadašnjosti imamo podatke iz UIO BiH koje govori da je u junu 2020. godine izdato 1,5 miliona akciznih markica za domaće duhanske prerađevine s osnovicom obračunske vrijednosti od 7,65 miliona KM (3,9 miliona eura). U istom periodu je izdato 10.663.880 akciznih markica za uvozne cigarete, u vrijednosti 58,67 miliona KM (oko 30 miliona eura). Kada je domaći duhan za pušenje u pitanju, izdato je 15.000 akciznih markica, dok je za isti artikal iz uvoza izdato 93.000 markica. Proporcijalno je i obračunska vrijednost i naplaćena akciza oko pet puta veća u korist uvoznih artikala.

Izvor

[superbmakerzombie]

VELIKO POVLAČENJE Kineski konglomerat HNA rješava se udjela u hotelskom lancu Hilton u vrijednosti 6,5 milijardi dolara

VELIKO POVLAČENJE Kineski konglomerat HNA rješava se udjela u hotelskom lancu Hilton u vrijednosti 6,5 milijardi dolara

Veliki kineski konglomerat HNA povlači se iz multinacionalne hotelijerske kompanije Hilton Worldwide pokušavajući prodati udio u toj kompaniji vrijedan 6,5 milijardi dolara, prenosi CNN. Prema procjenama CNN-a, uspije li se kineska kompanija HNA riješiti svojeg udjela od 26 posto u hotelskom lancu Hiltonu, po trenutnoj bi tržišnoj vrijednosti tih dionica mogli ostvariti profit od 2 milijarde…