#Husnija Kamberović

[preporodbn]

Hod kroz historiju „Preporoda“

Hod kroz historiju „Preporoda“

Piše: Husnija Kamberović U Sarajevskoj Kiraethani na Bentbaši je 20. februara 1903. održana skupština na kojoj je formirano muslimansko kulturno društvo „Gajret“. Dvije decenije poslije, 1924, formirano je novo društvo „Narodna uzdanica“, a godine 1945. stvoreno je društvo „Preporod“, koje je 1949. zabranjeno. Mnogo godina kasnije, 5. oktobra 1990., u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u…

[balkanin]

103 GODINE OD OSNIVANJA JUGOSLOVENSKE MUSLIMANSKE ORGANIZACIJE

103 GODINE OD OSNIVANJA JUGOSLOVENSKE MUSLIMANSKE ORGANIZACIJE

HAMZA RIDŽAL Period između svjetskih ratova na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini obilježila je Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO). Kako piše Atif Purivatra u knjizi Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine SHS, jedna od osnovnih karakteristika JMO bilo je okupljanje ogromnog broja muslimanskih birača, bez obzira na njihove klasne, socioekonomske,…

[radiogornjigrad]

Prijepori historiografije - Smrt Mehmeda Spahe i Džemala Bijedića u kontekstu mitskih konstrukcija

Prijepori historiografije – Smrt Mehmeda Spahe i Džemala Bijedića u kontekstu mitskih konstrukcija

Piše: Husnija Kamberović U jugoslavenskom razdoblju dvije najistaknutije ličnosti u političkom životu Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine svoj život su završile na istaknutim jugoslavenskim političkim pozicijama, ali je njihova smrt bila predmet raznih konstrukcija kako u nauci tako i u javnom diskursu. Riječ je o Mehmedu Spahi i Džemalu Bijediću. U njihovom političkom djelovanju povezivala ih je…

[mentalnahigijena]

Ugledna povjesničarka Latinka Perović: Srpska velikodržavna politika glavni je uzrok svih ratova. Vučić je glavni faktor nestabilnosti u regiji "Uzrok strašnih zločina je politika koja je išla na zaokruživanje srpskog nacionalnog prostora, velikodržavna nacionalistička politika, koja i danas djeluje destabilizirajuće u regiji i izaziva nepovjerenje kod drugih naroda i država u susjedstvu", kazala je Latinka Perović na plenumu "Quo vadis, Balkan" na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu. Prema njenim rečima, intelektualni i politički konsenzus je postojao u Srbiji krajem osamdesetih godina 20.vijeka. "I to ni u to vrijeme nije bila stvar od jučer. Srpski nacionalisti su Jugoslaviju oduvijek shvaćali kao proširenu Srbiju. I danas, sva ta politička praksa i ideje o jedinstvu Srba, naoružavanje, odnos prema ratu u Ukrajini, sve je to manifestacija toga stanja duha", ocijenila je Latinka Perović. Povjesničar iz Novog Sada Milivoj Bešlin ocijenio je da su Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić "ključni faktori nestabilnosti u regiji". Optužio je Vučićev režim da pokušava izazvati građanske sukobe u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji. Povjesničar iz Zagreba Tvrtko Jakovina ocijenio je da Hrvatska neće otvarati ratnu opciju u Bosni i Hercegovini, ako ni zbog čega drugog, ono zbog uticaja sa Zapada kojima su hrvatski političari podložni. Prema njegovim riječima, ministar policije Srbije Aleksandar Vulin svojim militantnim izjavama neprestano "otvara stare rane", što ide na ruku i hrvatskim nacionalističkim političarima. 'RAT U BOSNI I HERCEGOVINI BEZ PRAVOG POBJEDNIKA' "Politika 'srpskog sveta' danas ima puno manje šanse za uspeh nego što je imala devedesetih godina, kada su postojale okolnosti za promjenu granica i kada je snaga Miloševićevog režima bila veća", kazao je Jakovina. Povjesničar iz Sarajeva Husnija Kamberović ocijenio je da je ključ rješenja za Bosnu i Hercegovinu kada će u Srbiji i Hrvatskoj shvatiti da ne mogu i ne trebaju voditi brigu o Srbima i Hrvatima u BiH, već ostaviti prostor da se ljudi u BiH mogu i trebaju dogovarati. "U BiH postoji strah od rata, i to ne samo među ljudima koji su preživjeli rat, već i među onima koji nemaju izravno ratno iskustvo. Milorad Dodik govori o tome da ne želi rat, ali se zalaže za ujedinjenje sa Srbijom. A poznato je da ne može biti promjene granica bez sukoba. Dakle, ponovo smo u sličnoj situaciji kao i krajem osamdesetih godina 20. vijeka", kazao je Kamberović. Dodao je da je problem što u ratu u Bosni i Hercegovini nema pravog pobjednika u prošlom ratu, ali je ocijenio da to može biti i šansa da se shvati da ni u nekom budućem ratu ne može biti pobjednika, ali može biti stotina i stotina hiljada mrtvih. Prema njegovim riječima, postoje grupe koje žele rat i koje ga mogu izazvati, zbog čega je situacija u BiH danas "dramatična i opasna". "A to može odvesti ne samo Bosnu, već i čitavu regiju u katastrofu", ocijenio je Kamberović. Plenum je organizirala Regionalna akademija za demokraciju, uz podršku Europskog fonda za Balkan!

[prijedor24]

Epidemije su rušile carstva i poretke...

Hoće li i bh političare??

O tome šta su nas epidemije iz prošlosti naučile, šta nam je otkrila pandemija sa kojom se suočavamo, te kakve promjene možemo očekivati u politici, ali i u svakodnevnom životu, više nam je rekao istoričar Husnija Kamberović.

O korona virusu do sada su svoje mišljenje dali mnogi naučnici i medicinski stručnjaci, ali zanimljivu perspektivu daje nam i istorija, jer su ovakvi prelomni događaji…

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/godisnjica-smrti-mehmeda-spahe/

Godišnjica smrti Mehmeda Spahe

Dr. Mehmed Spaho, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih političara 20. stoljeća, lider Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) i prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) rođen je na današnji dan prije tačno 130 godina. Čovjek koji je bio neupitni lider i vođa Bošnjaka između dva svjetska rata, odnosno stranke koja je ”jedina u monarhistočkoj Jugoslaviji po svom postanku i djelovanju bila regionalno bosanska”, pod nerazjašnjenim okolnostima umro je 29. juna 1939. godine.

Njegova kćerka, danas 91-godišnja Emina Kadić uvjerena je da je njen otac otrovan dan poslije srpskog praznika Vidovdan u hotelu ”Srpski kralj” na Kalemegdanu u Beogradu.

”Došao je u hotel ”Srpski kralj” ujutro 29. juna. Bio je u kupatilu. Po izlasku iz kupatila poslužena mu je ta kahva koju je popio i momentalno pao”, priča vitalna Emina, koju, kao kaže, pamćenje dobro služi.

Tada 17-godišnja Emina prva je primila vijest o smrti oca.

”Mati je bila u komšiluku. Ja sam se spremala… Zazvonio je telefon. Ja sam podigla slušalicu i saopćena mi je ta tragična vijest iz Beograda. Bilo je to strašno…”, dodaje Emina.

O događaju je odmah obaviješten i reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho, brat Mehmeda Spahe, čovjek koji je, također, ostavio važan trag u historiji Bošnjaka.

List ”Pravda” objavio je prije gotovo 78 godina da je Mehmed Spaho umro 29. juna 1939. godine u 9:30 sati. Prema historijskim izvorima, poručio je kahvu, koju je odmah popio ”i za sekundu bio mrtav”.

”Uvjerena sam da je on otrovan u hotelu ”Srpski kralj”. Naime, moj mlađi rahmetli brat Avdo dosta se interesirao za taj slučaj i istraživao je. On je svojevremeno otišao u Beograd i pronašao konobara koji mu je priznao da je tog 29. juna mome ocu u kahvu stavio otrov! Poslije su tog čovjeka u Beogradu prozvali ”Spaho”. Zašto nikada nije provedena istraga o tome, to je druga priča”, napominje Emina za agenciju Anadolija.

No, priča o atentatu nije bila slučajna. Na Spahu su prije njegove smrti bila pokušana tri atentata, dok je, kako se navodi, četvrti pokušaj bio uspješan.

Prema pisanju lista ”Pravda”, Spahu je na put u Beograd, među ostalim, ispratila upravo kćerka Emina, sin Zijah, koji je tih dana položio maturu na gimnaziji, te sin Avdo. Bili su, također, senator Uzeir-aga H. Hasanović, v. d. Gradonačelnika Sarajeva Muhamed Zlatar, direktor Šerijatske gimnazije Husejn Alić, šura Ibrahim Šahinagić i drugi.

Kako u svom djelu ”Mehmed Spaho (1883-1939) – politička biografija” piše direktor Instituta za istoriju prof. dr. Husnija Kamberović, pred kobni odlazak u Beograd, uoči svoje smrti, Mehmed Spaho je bio jako zabrinut zbog najavljene mogućnosti da ”pregovori između Vladimira Mačeka i Krune u Beogradu mogu rezultirati podjelom Bosne i Hercegovine”.

Riječ je o Sporazumu između Dragiše Cvetkovića, predsjednika Vlade Kraljevine Jugoslavije i Mačeka u ulozi vođe političke koalicije Hrvatske seljačke stranke i Seljačko-demokratske koalicije. Sporazum je tretiran kao hrvatsko-srpski dogovor o sudbini BiH.

Prije smrti Spaho u Sarajevu saziva sastanak bošnjačkih prvaka na kojem je govorio o pregovorima Cvetkovića i Mačeka, koji bi se, prema njegovim saznanjima, imali završiti podjelom Bosne.

”Bio je mnogo zabrinut i nije ništa dobro predviđao. Izložio nam je da je skrenuo pažnju Kraljevskom namjesništvu na težinu situacije i motivisao naš stav u ovome: Muslimani Bosne i Hercegovine žele iskreni sporazum Srba i Hrvata radi okončanja hrvatskog pitanja. Ali ni u kom slučaju ne bi mogli da dozvole da se Bosna i Hercegovina cijepaju i dijele bez pristanka naroda i njegovih predstavnika, ne samo Muslimana, nego i Srba”, prenio je Kamberović u svojoj knjizi izjavu jednog od učesnika tih historijskih događaja.

Poslije duge diskusije Spaho je kazao kako će i dalje ”nastaviti svoju borbu i ni u kom slučaju neće dozvoliti da Kraljevsko namjesništvo donese jednu odluku koja nije po volji nama Muslimanima i našim interesima, pošto cijepa pokrajine u kojima žive Muslimani i tako nas dovodi u tešku situaciju”.

Nakon toga otišao je u Beograd, gdje ga je, znakovito, zatekla smrt. Po svjedočenjima savremenika, odmah nakon što se saznalo da je Spaho mrtav, sin jednog od bošnjačkih predstavnika u Beogradu u hotelu ”Srpski kralj” povikao je: ”Ubiše ga…”.

Oni koji vjeruju u ubistvo, navode da je glavni naručitelj bio knez Pavle Karađorđević, koji je smatrao da je Spaho prepreka za Sporazum Cvetković-Maček o podjeli Bosne i Hercegovine, koji je, zaista, i sklopljen nepuna dva mjeseca nakon Spahine smrti, 26. avgusta 1939. godine. Opet znakovito, knez Pavle je i uputio dr. Spahi poziv na audijenciju u Beogradu.

”Pouzdano se zna da je ubistvo naredio knez Pave. On je bio glavnokomandujući u tom svemu. Moj rahmetli otac je bio smetnja Sporazumu Cvetković-Maček i nije dao da dođe do podjele Bosne. Volio je Bosnu i borio se za muslimane. Zbog toga je i ubijen, i to na Vidovdan. Činjenica je da je on mnogima smetao, a glavni razlog je to što nije dao podjelu Bosne. Bitni su motivi, a oni su očito postojali. Odmah nakon smrti moga oca Bosna je podijeljena. Moj otac je bio je svjestan da bi podjela Bosne značila i kraj Bošnjaka, a ne samo Bosne”, odlučno poručuje Emnina Kadić.

Emina priznaje da je sve dileme oko smrti njenog oca mogla riješiti obdukcija, ali ju, da li zbog vjerskih razoga ili eventualnih prijetnji, nije dozvolila njena majka, Spahina supruga Habiba.

”Majka mi je kasnije pričala, da se nakon očeve smrti o tome uopće nije smijelo govoriti, niti se Spaho uopće više smio spominjati. Takva je bila politika. O tome niko nije smio ništa ni pitati”, tvrdi Emina.

Zanimljivo, dopisnik istanbulskog lista ”Džumhurijet”, Mehmed Sulejmanpašić, objavio je 5. jula 1939. sumnju da je

Spaho otrovan, argumentirajući to i stavom šefa beogradske policije Dragog Jovanovića, koji je ”čitavo vrijeme bio u sobi sa Spahinim tijelom, istjerujući svakog koji se zadržavao više od pola minute”.

Tezu o atentatu na Spahu zastupali su historičar Mehmedalija Bojić, kao i akademik Muhamed Filipović.

Inače, do porodice Spaho svojevremeno su došla saznanja izvjesnog Tomislava Duvnjaka, rođenog u Imotskom, koji je pričao kako je on imao prijatelja zvanog ”Spaho”, koji se hvalio kako je taj naziv dobio zbog toga što je lično otrovao Mehmeda Spahu.

Taj ”Spaho” je radio kao konobar u hotelu gdje je Mehmed Spaho imao apartman, te da mu je on lično sasuo otrov u kafu. Ovaj ”Spaho” je tokom Drugom svjetskog rata bio partizan u 13. proleterskoj brigadi ”Rade Končar”, skupa sa Tomislavom Duvnjakom i često se hvalio svojim ”podvigom”.

U feljtonu Mustafe Resulovića koji je objavljen 1997. godine u sarajevskom ”Oslobođenju” navedeno je da se taj konobar iz hotela ”Srpski kralj” zvao se Dragan Vujić.

”Sa potpisom Kapetan Dragan Vujić Spaho, on se kao autor jednog priloga pojavio u knjizi ‘Tri godine borbe 13. proleterske’ izdanje 1945, izdavač Klub 13. proleterske brigade ”Rade Končar”, štamparija ”Vjesnik”. Dragan Vujić Spaho živio je kasnije u Beogradu kao pukovnik JNA i u susretima sa tadašnjim kolegama, među kojima je bio i Mehmedalija Bojić, ispričao o trovanju dr. Mehmeda Spahe u hotelu ”Srpski kralj”, gdje je 1939. radio kao konobar. Nije pričao po čijem je nalogu to uradio”, navedeno je.

Borio se za opstanak muslimana

Emina Kadić ističe da se njen rahmetli otac ”borio za opstanak muslimana”.

”Bio je vođa muslimana na kraju je i ubijen u toj borbi. Kada je primio resor Ministarstva saobraćaja u Beogradu, mogao je da zaposli puno muslimana kao šefova željezničkih stanica, što je i činio. Osnovao je i dvogodišnju Željezničarsku školu. Svršenicima je odmah bilo osigurano namještenje. To je tada, kao i danas, bilo važno”, ispričala je Emina.

Volio je sve ljude svijeta

No, Emina ističe da je njen otac volio sve ljude svijeta i da nije bio nacionalista.

”Bio je veliki ljubitelj cvijeća i strastveni filatelista. Nikada ljude nije dijelio po nacionalnosti. Njegovi prijatelji, filatelisti sa kojima se često sastajao, bili su Hrvat Jelavić, Jevrej Ungar i Srbin Ljeskovac”, kaže Emina.

Zašto se malo zna o Mehmedu Spahi

Emina ističe kako joj je žao što se o djelu Mehmeda Spahe danas malo zna u BiH, odnosno što se ono više ne izučava i što se o njemu više ne govori u javnosti. Bilo bi to, smatra Emina, važnije za Bosnu, nego za porodicu Spaho.

Mehmed Spaho ima jednu ulicu u Sarajevu. Emina priznaje da je to ”lijepa ulica, ali da su je jedva dobili”. Žao joj je što vlasti Sarajeva nisu ispunile molbu prodice Spaho da ime Mehmeda Spahe nosi ulica u kojoj je on živio.

[jedimolivolicom]

Historiografija u Bosni i Hercegovini 25 godina poslije historijskog referenduma koji je otvorio prostor za stjecanje državne nezavisnosti, nije ponudila cjelovite odgovore na kompleksna pitanja koja su tome prethodila, izjavio je u razgovoru profesor historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, predsjednik Udruženja za modernu historiju prof. dr. Husnija Kamberović. Razlog tome, smatra putf8

[balkanin]

Promocija knjige Ive Komšića: Veoma je jaasna uloga Franje Tuđmana u agresiji na BiH

Promocija knjige Ive Komšića: Veoma je jaasna uloga Franje Tuđmana u agresiji na BiH

Točno je počinili su ih pojedinci. Ali je Haški sud utvrdio da je na čelu udruženog zločinačkog poduhvata bio “junak” ove knjige pokojni Franjo Tuđman Knjiga “Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH” autora Ive Komšića u izdanju IK Synopsis, Zagreb-Sarajevo, predstavljena je u sarajevskoj Vijećnici. Kako je istaknuto, nastala je na temelju arhive Haškog suda koju ima…

[balkanin]

Promovisana knjiga Denisa Bećirovića: Teritorijalni ekspanzionizam Srbije prema BiH (1804-2020)

Promovisana knjiga Denisa Bećirovića: Teritorijalni ekspanzionizam Srbije prema BiH (1804-2020)

Knjigu su promovirali: akademik, prof. dr. Mirko Pejanović, prof. dr. Rasim Muratović, prof. dr. Tomislav Išek, prof. dr. Senadin Lavić, prof. dr. Husnija Kamberović, doc. dr. Benjamina Karić i dr. sc. Muamer Džananović. Knjiga je strukturirana u četiri poglavlja u kojima se temeljito obrađuje teritorijalna ekspanzionistička politika Srbije prema Bosni i Hercegovini od početka 19. stoljeća do…

[balkanin]

Kamberović: Historiografija ne treba služiti mobilizacijama za rat

Kamberović: Historiografija ne treba služiti mobilizacijama za rat

Predsjednik Udruženja za modernu historiju Husnija Kamberović povodom ovogodišnjeg History Festa naglašava potrebu shvatanja uzroka “propadanja” antiratnih inicijativa. Također ističe da historiografija ne smije služiti mobilizacijama za rat. Tema History Festa je “Pregovori, sporazumi i/ili rat: Dileme u jugoistočnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice”. Kamberović u…

[balkanin]

Husnija Kamberović: Kako danas gledamo na Tita?

Husnija Kamberović: Kako danas gledamo na Tita?

Husnija Kamberović

Kada se danas govori o Titu rijetko se misli samo na njegovu biografiju nego se govori o „Titovoj državi“ i „Titovom dobu“, odnosno o Jugoslaviji i socijalizmu, i to u javnom diskursu određuje razumijevanje njegove povijesne uloge. O Titu se i danas gleda na različite načine i iz različitih perspektiva. Historiografija preispituje njegovu ulogu, i njegovo doba, ali tu ima i…

[radiogornjigrad]

Prijepori historiografije - Smrt Mehmeda Spahe i Džemala Bijedića u kontekstu mitskih konstrukcija

Prijepori historiografije – Smrt Mehmeda Spahe i Džemala Bijedića u kontekstu mitskih konstrukcija

Piše: Husnija Kamberović U jugoslavenskom razdoblju dvije najistaknutije ličnosti u političkom životu Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine svoj život su završile na istaknutim jugoslavenskim političkim pozicijama, ali je njihova smrt bila predmet raznih konstrukcija kako u nauci tako i u javnom diskursu. Riječ je o Mehmedu Spahi i Džemalu Bijediću. U njihovom političkom djelovanju povezivala ih je…

[jedimolivolicom]

Drugo izdanje knjige "Džemal Bijedić - politička biografija", koju potpisuje ugledni bh. historičar Husnija Kamberović, a koja je promovirana u Mostaru u povodu 40. godišnjice avionske nesreće na brdu Inač, baca iznova svjetlo ne samo na ličnost jednog od najvećih političkih lidera BiH i bivše Jugoslavije nego i na važne poruke koje nosi njegova politika. Time se Kamutf8

[balkanin]

Husnija Kamberović : Dodik je čovjek opasnih namjera

Husnija Kamberović : Dodik je čovjek opasnih namjera

Ugledni historičar i profesor Sarajevskog univerziteta, dr. Husnija Kamberović u razgovoru za „Avaz“ dotakao se aktuelnih dešavanja u Bosni i Hercegovini. Sramna izjava Izjavu Milorada Dodika, lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH, da su Bošnjaci „genetski konvertiti“ dr. Kamberović je okarakterizirao sramnom. Ta izjava je sasvim opravdano usporediva s nacističkim ponižavanjem Jevreja pred…